Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Prijedloga novoga Zakona o referendumu

Pitanje referenduma u Hrvatskoj neželjeno je dijete partitokratskoga režima, pa je zato ušlo u žrvanj političkih elita. Svojedobno su istu „proceduru" prolazili i državni blagdani. Najprije su ReferendumHoće li se političkim odlukama nenarodnoga režima likvidirati i referendum, kao što se to učinilo recimo s Danom državnosti? I je li nered na području neposredne demokracije, koji se sustavno u posljednje vrijeme nameće čak i uokolo toga što je deset posto od broja birača u Republici Hrvatskoj, rađen po istoj recepturi po kojoj se prije 12 godina uveo kaos u područje državnih blagdana?krenule politikantske reinterpretacije o tome da Dan državnosti nije 30. svibnja, da Dan neovisnosti nije 25. lipnja i tako dalje. U samo dvije godine Račanove vlade uveden je i ozakonjen totalni kaos u području državnih blagdana. Tako danas važeće blagdane, koje od odonda do danas nitko nije doveo u pitanje bez obzira na to što su se smjenjivale vlade različitih predznaka, narod ne doživljava kao svoje. Većina državnih blagdana doživljava se samo kao „neradni dan".

Sprema li se ista sudbina i neposrednom izjašnjavanju građana? Hoće li se političkim odlukama nenarodnoga režima likvidirati i referendum, kao što se to učinilo recimo s Danom državnosti? I je li nered na području neposredne demokracije, koji se sustavno u posljednje vrijeme nameće čak i uokolo toga što je deset posto od broja birača u Republici Hrvatskoj, rađen po istoj recepturi po kojoj se prije 12 godina uveo kaos u područje državnih blagdana?

Na primjeru druge referendumske inicijative GI U ime obitelji razvidno je, naime, da je HDZ preuzeo glavnu ulogu u sprječavanju prikupljanja potpisa, a SDP u onemogućavanju referenduma na razini „procedure". Tu sinergiju nemoguće je ne vidjeti. Nedomišljenim izjavama istrčavaju jedni i drugi, premda se potpisi još zbrajaju.

Referendum po skučenoj mjeri državne uprave

Godinu dana prije državnih izbora, a uoči predsjedničkih, te u jeku prikupljanja potpisa za referendum o demokratizaciji izbornih pravila, saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav uputio je 1. listopada PromjenePrijedlog nastoji mjesta za prikupljanje potpisa zgurati u urede državne uprave. Njih na području Republike Hrvatske ima oko tri stotine. Prijedlog eliminira dosadašnji način prikupljanja potpisa na javnim mjestima i izravno onemogućava građane da na javnim mjestima prikupljaju i daju svoj potpis. Time je ukinuta jedina pozitivna odredba sadržana u dosadašnjem Zakonu sukladna europskim standardima. Predlagatelj zakona ima više povjerenja u državnu upravu negoli u narod iz prvoga članka Ustava. Zaključak je jasan kao dan.2014. u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog novoga Zakona o referendumu. On zbog svog sadržaja dodatno podriva demokratski sustav. To je isti onaj Odbor na kojemu se nedavno mogao čuti škandalozan prijedlog o uvođenju moratorija na referendume. Na čelu mu je SDP-ovac Peđa Grbin.

Prijedlog Zakona ima 92 članka. Osnovna karakteristika prijedloga Zakona jest otežavanje građanima raspisivanje referenduma i odlučivanja na referendumu. Stoga je teško očekivati da će prijedlog dobiti minimalnu potporu javnosti, ali je zato za očekivati da će protureferendumska ofenziva, čiji je prijedlog Zakona tek jedan od oblika borbe protiv neposredne demokracije, skupiti dovoljan broj demokratski atrofiranih, ali partijski podobnih ruku u Hrvatskom saboru.

Prijedlog nastoji mjesta za prikupljanje potpisa zgurati u urede državne uprave. Njih na području Republike Hrvatske ima oko tri stotine. Prijedlog eliminira dosadašnji način prikupljanja potpisa na javnim mjestima i izravno onemogućava građane da na javnim mjestima prikupljaju i daju svoj potpis. Time je ukinuta jedina pozitivna odredba sadržana u dosadašnjem Zakonu sukladna europskim standardima. Predlagatelj zakona ima više povjerenja u državnu upravu negoli u narod iz prvoga članka Ustava. Zaključak je jasan kao dan.

Cilj predlagatelja: Udaljiti referendum od naroda

Lokalne vlasti su i dosad uskraćivale javne lokacije organizatorima referenduma, pa čak ih i naplaćivale premda referendumarina nije propisana UdaljavanjeRazvidno je kako posao državnih službenika nije ono što mogu provoditi sami građani. Ovaj zakonski prijedlog ne poštuje načelo supsidijarnosti: Neka više tijelo ne radi ono što može niže. Očito je, dakle, da predlagatelj novoga Zakona o referendumu nastoji udaljiti referendum od naroda.Ustavom i Zakonom o referendumu. S novim prijedlogom mjesta za prikupljanje potpisa otežava se građanima prikupljanje potpisa, ne samo zbog smanjenoga broja lokacija, već i zato što državni uredi ne rade Zakon o referendumublagdanima, subotom i nedjeljom, a osim toga ne postoje u manjim sredinama. Prijedlog je diskriminirajući prema stanovnicima rubnih ruralnih područja.

Također, razvidno je kako posao državnih službenika nije ono što mogu provoditi sami građani. Ovaj zakonski prijedlog ne poštuje načelo supsidijarnosti: Neka više tijelo ne radi ono što može niže. Očito je, dakle, da predlagatelj novoga Zakona o referendumu nastoji udaljiti referendum od naroda.

Uz drastično smanjenje prikladnih mjesta za prikupljanje potpisa sadašnji rok za prikupljanje potpisa povećan je sa sramotnih 15 dana na nedovoljnih 30. Ni uz produženje roka na 30 dana nije moguće provesti referendumsku kampanju i u dovoljnoj mjeri približiti građanima sve aspekte referendumskoga pitanja, osobito u okolnostima takvoga društva u kojem se odozgo njeguje protureferendumska nekultura, kao što je to u Hrvatskoj. Međutim, i 15 i 30 dana je dovoljno za protureferendumske kampanje koje vlasti, uspjeli smo se u to uvjeriti, provode uz pomoć medijskih poluga i na trošak građana zlorabeći zakonodavnu, izvršnu, predsjedničku i lokalnu vlast.

A je to? Je, to je to!

Broj potpisa potrebnih za raspisivanje državnoga referenduma određen je Ustavom i iznosi 10 posto birača u Republici Hrvatskoj. Očito je da se cjelovita reforma referendumskoga izjašnjavanja ne može provesti samo zakonom, bez istodobne promjene Ustava. Ustav može promijeniti zakone, zakon ne može promijeniti Ustav. Broj potrebnih potpisa treba se FINAPojednostavnimo dio predlagateljeve priče - birač koji živi u Kanadi, ako želi glasovati na referendumu putem sustava e-Građanin, mora prethodno doputovati u Hrvatsku, prošetati do ureda Fine po lozinku, registrirati se i vratiti u Kanadu. A je to? Je, to je to.smanjiti i uskladiti s europskim standardima. Potrebne potpise treba definirati brojem, a ne postotkom budući da se pokazalo kako se postotkom olako manipulira, a neki ga demokratski legitimiteti i ne znaju Robert Podolnjakizračunati, te se još s tim neznanjem javno hvale.

O broju/postotku potpisa potrebnih za održavanje referenduma u najnovijem Glasu Koncila ustavnopravni stručnjak prof. dr. Robert Podolnjak dao je instruktivnu usporednicu: „U Sloveniji treba samo 2 posto birača dati svoj potpis, što je 40 tisuća potpisa, a u nas je to daleko više: prema odredbi Ustava to je 10 posto biračkoga tijela, što je dakle 11 puta više nego u Sloveniji, odnosno razmjerno broju birača – 5,5 puta više nego u nama susjednoj državi. Nadalje, oni imaju 35 dana i njihov model internetskog prikupljanja mnogo je jednostavniji nego u nas, gdje prvo morate otići u Finu, dobiti lozinku i registrirati se u sustav e-Građanin" (Nedopustivo je zakonom eliminirati referendum kao instrument odlučivanja građana, GK br. 41/2014, str. 15).

Pojednostavnimo dio predlagateljeve priče - birač koji živi u Kanadi, ako želi glasovati na referendumu putem sustava e-Građanin, mora prethodno doputovati u Hrvatsku, prošetati do ureda Fine po lozinku, registrirati se i vratiti u Kanadu. A je to? Je, to je to.

Središnja vlast brani lokalnu, lokalna brani središnju

Na planu lokalnih referenduma prijedlog Zakona je doista šarolik. Postoje razlike od jedne do druge jedinice lokalne samouprave. Tamo gdje živi do 10 tisuća stanovnika za referendum treba skupiti 20 posto potpisa kako bi se raspisao referendum. Tamo gdje živi od 10 do 100 tisuća potrebno je prema prijedlogu Zakona skupiti 15 posto, dok u županijama i VećinaNa državnom referendumu za prolaz referenduma potrebna je većina bez obzira koliko birača izašlo na referendum. Da bi lokalni referendum prošao potrebna je jedna trećina potvrdnih glasova. Što znači postići jednu trećinu? Podolnjak: „To je najviši prag koji je zakonodavac uopće mogao predložiti da se ozakoni, i ako takvo rješenje bude prihvaćeno u zakonu, bit će gotovo nemoguće donijeti bilo kakvu relevantnu odluku na lokalnom referendumu".gradovima s više od 100 tisuća stanovnika treba skupiti 10 posto.

ref gl"Različitim postotcima htjeli smo izbjeći mogućnost neprestanog raspisivanja referenduma u malim mjestima, jer bi se moglo dogoditi da se, primjerice, u općini manjoj od 1000 stanovnika referendumi raspisuju na temelju svega 100 potpisa. Tako bi se jedno selo vrlo lako stalnim referendumima moglo buniti protiv drugog sela", iskreno je seljački objasnio Peđa Grbin, šef saborskoga Odbora, ne shvaćajući što je zapravo rekao. U osnovi prijedloga strah je politelita od referenduma čak i na razini sela!

Na državnom referendumu za prolaz referenduma potrebna je većina bez obzira koliko birača izašlo na referendum. Da bi lokalni referendum prošao potrebna je jedna trećina potvrdnih glasova. Što znači postići jednu trećinu? Podolnjak: „To je najviši prag koji je zakonodavac uopće mogao predložiti da se ozakoni, i ako takvo rješenje bude prihvaćeno u zakonu, bit će gotovo nemoguće donijeti bilo kakvu relevantnu odluku na lokalnom referendumu".

„Uočljiv je vrlo restriktivan pristup u svim fazama postupka referenduma – od toga da se mora skupiti velik broj potpisa, da se to čini u tijelima državne uprave i lokalne samouprave do toga da se traži trećina potvrdnih glasova na referendumu. Postoji toliko zaprjeka u ozbiljenju lokalnoga referenduma da se bojim da će to ostati mrtvo slovo na papiru ako takav zakon bude donesen". Iz toga proizlazi da središnja vlast itekako skrbi za svoje niže rangirane feudalce, a kako i ne bi kad su se već iskazali kao odlična poluga stranačkih vrhova različitih predznaka u onemogućavanju referendumskih inicijativa na državnoj razini.

Isti kuhari, ista partijska kuhinja

Što se tiče financiranja referendumskih inicijativa prijedlog Zakona mu je posvetio iznimno malo pozornosti s obzirom na to da su protureferendumska nastojanja često isticala financijsku „netransparentnost" referendumskih inicijativa. Prijedlog Zakona pitanje financiranja upućuje na jedan drugi zakon koji još nije ni u javnoj raspravi!

Taktika politelita uperena protiv referenduma dolazi iz iste kuhinje u kojoj je bez pravoga otpora skuhan i Zakon o državnim blagdanima. Prijedlog Zakona o referendumu jednako je opasan, ako li ne i opasniji. On suspendira demokraciju i europske standarde. On je odgovor nenarodnog režima na demokratski val obilježen s nekoliko referendumskih inicijativa, val izrastao na dosadašnjim promašajima i neuspjesima vladajućih garnitura različitih predznaka od 2000. godine do danas.

Prijedlog Zakona dostupan je na međumrežju, treba ga pročitati. Njime Partija nastoji zadržati pravo koje je, nažalost, preživjelo „tranziciju" o tome da i u demokratskim okolnostima ona odlučuje tko u Hrvatskoj smije odlučivati. Osim Partije, dakako, nitko drugi, kamoli narod.

Nenad Piskač

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 20-09-2020, 18:41:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.