Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Što ćemo s 2014. godinom?

Protekla godina otkrila je nepremostivi jaz između ZA i PROTIV, jaz između demokratskih legitimiteta s izgubljenim kredibilitetom i djelomično probuđenim pukom kao nositeljem svake vlasti. Parlamentarna oporba je u tom jazu tek u fazi konsolidiranja. No, pitanje je odvija li se konsolidacija na programskim načelima i strateškim vizijama održiva razvitka na temelju jasno artikulirane političke sinteze, ili na budućoj klijenteli očiju željnih napojnice. U svakom slučaju oporbena konsolidacija se događa dugotrajno kako najbolje odgovara aktualnoj vladi.

Lijevo, desno, nigdje moga stana

Prvih pola godine članstva u EU ulupano je u jačanje „regiona". Milanovićeva vlada uspjela je uprskati i taj „projekt političkih elita"označen kao „povijesni čin" i „povratak kući". Lutalo se protekle godine od Katara do Londona, Azije i Beograda, no jačala je samo nezaposlenost, siromaštvo i iseljavanje. Uvedena je nova mantra – „povlačenje sredstava EU fondova".

Protekle godine sazrjela je doma i vani svijest da je Hrvatska od vrha do dna pod čizmom udbaške Hrvatske. Uz taj pozitivan pokazatelj jačanja svijesti o objektivnom unutarnjem stanju u plus možemo ubrojiti i to da već dvije godine udbaška Hrvatska dobiva po jednu jaku pljusketinu. U 2012. demokratska Hrvatska oslobođena je od svake mrlje haaškom pravomoćnom presudom koja je pomela konstrukciju domaće haaške mreže o hrvatskom zajedničkom zločinačkom pothvatu, dok je 2013. udbaška Hrvatska dobila po nosu rezultatom referenduma o braku. Vlast ništa nije naučila od ova dva izvanredno važna događaja. Nastavlja s kulturnom revolucijom i odnarođenom politikom tražeći ustaške zmije u srcima Hrvata.

Pozitivno je i to da se dokraja razotkrio karakter i uloga svenazočnih tzv. udruga tzv. civilnoga društva. Oni su uvijek uz opciju PROTIV. Zato su glumeći nevladin sektormasno plaćeni od vlade. Neka buduća vlast morat će tu močvaru dobro pročešljati i iz nje istjerati ne samo komarce, već i aligatore.

Protekle godine i tzv. ljevici postalo je jasno, osobito onom dijelu koji se nije ogrebao za sinekuru, da s Milanovićevom vladom Hrvatska nikad ne će izaći iz krize.

Vlada djeluje poput sekte

I kad se u tim kontekstima zapitamo što će nam 2014. godina, onda sve razvidnijim postaje da je treba iskoristiti za opće dobro ovdje i sada, jer ne možemo se svi iseliti. U ovome trenutku nema većega općega MilanovićNastavi li Milanovićeva vlada, koja sve više nalikuje na sektu, provoditi dosadašnju politiku, izgledno je da će narod u 2014. izaći na ulicu. Pa se zato može kazati, s obzirom na činjenicu da Milanović ne zna ni za kakvu drukčiju politiku od odnarođene, da smo 1. siječnja ušli u 2014., ali nismo izašli iz političke 2013.dobra od rada na tome da se Hrvatska riješi ove nesposobne i zlobne vlasti i vrati sama sebi. Stanoviti je problem u tom pogledu činjenica da se ne možemo osloniti na hadezeovu politiku, jer se više ne može razabrati je li HDZ pričuvna varijanta SDP-a, koja na vlasti provodi lijevu politiku a kad je u oporbi ne radi ništa osim što se prermanentno konsolidira.

Nastavi li Milanovićeva vlada, koja sve više nalikuje na sektu, provoditi dosadašnju politiku, izgledno je da će narod u 2014. izaći na ulicu. Pa se zato može kazati, s obzirom na činjenicu da Milanović ne zna ni za kakvu drukčiju politiku od odnarođene, da smo 1. siječnja ušli u 2014., ali nismo izašli iz političke 2013.

Puzajuće rastakanje odozgo nastavit će se jer smo političkiostali uproteklih desetak i više godina. Hoće li oporba izaći iz zimskog sna? Hoće li sindikati do kraja kapitulirati? Hoće li se nezaposleni pomiriti s trajnim gubitkom posla? Hoće li se demokratska Hrvatska umoriti od referendumskih inicijativa? Hoće li se i Crkva umoriti, branitelji povući u se, penzići zavući u kontejnere...?

Ostavka vlade može otkloniti pesimizam

Milanoviću je jasno da ne može dobiti još jedan mandat. Cilj mu je izgurati još dvije godine do redovitih izbora. Stoga mu ništa drugo ne preostaje osim daljnje proizvodnje magle u kojoj je njegova vlada MaglaMilanoviću je jasno da ne može dobiti još jedan mandat. Cilj mu je izgurati još dvije godine do redovitih izbora. Stoga mu ništa drugo ne preostaje osim daljnje proizvodnje magle u kojoj je njegova vlada postala europski prvak. Od nas traži da postanemo vjernici njegove sekte: "Iduća godina bit će manje teška, ali će i dalje biti teško. No, s punim uvjerenjem kažem da će biti bolja nego ova godina", rekao je Milanović na kraju 2013., a onda je njegova vlada u četiri dana povećala javni dug za nove četiri milijarde kuna.postala europski prvak. Od nas traži da postanemo vjernici njegove sekte: "Iduća godina bit će manje teška, ali će i dalje biti teško. No, s punim uvjerenjem kažem da će biti bolja nego ova godina", rekao je Milanović na kraju 2013., a onda je njegova vlada u četiri dana povećala javni dug za nove četiri milijarde kuna.

Vrdoljak je na istome tragu. U 2014. očekuje, kaže, veliki pomak u poboljšanju investicijske klime. S obzirom na to da od najavljenog tsunamija investicija u protekle dvije godine nije puhnuo ni blagi maestral, otvaranje najobičnijega kioska za proizvodnju kukuruznih kokica predstavljao bi „veliki pomak".

Pusićka je ustvrdila da je Hrvatska dobro iskoristila prvih šest mjeseci članstva u EU. Problem je u tome što to nitko ne vidi osim nje. Odgovornost je vlade, tvrdi, da suzbije "kreiranje politike pesimizma i klime u kojoj se guši poduzetništvo". Pesimizam se u demokratskom društvu otklanja tako da se dokazano neuspješni što prije maknu s vlasti. U tom pogledu svi smo suodgovorni.

Da vlada djeluje usklađeno potrudio se demonstrirati i Grčić, ministar za sijanje optimizma. Za ovu godinu, kaže, u završnoj su fazi projekti vrijedni više od milijardu eura (Hrvatske vode, željeznica, zaštita okoliša), a njihovo ugovaranje krenut će krajem godine. Što ćemo dotad nije pojasnio. Ali je prepričao tehnologiju postupka: "Sada se usvajaju partnerski sporazumi, a onda ide predaja operativnih programa u Komisiju na odobravanje, što je u hrvatskom slučaju oko 30. lipnja. Znači, treba još par mjeseci za odobrenje, a onda ide proces akreditacije".

Hrvatska je zaglavila u tranziciji

Što o svemu kažu poduzetnici? Njihov je optimizam dosegnuo dno. „Vjera u bolje stanje koja se sada već drži na tankoj paukovoj niti više sliči na mudro neširenje potpune panike nego neko ozbiljno ufanje. Kroz četiri godine promijenila se i vlast, nakon HDZ došao je SDP, ušli smo u Europsku uniju i prilagodili svoje zakonodavstvo. Ali dvije stvari su ostale iste. Antipoduzetnička klima i totalno nerazumijevanje vlasti za potrebe poduzetništva" (Poslovni dnevnik).

I analitičari kažu kako će i minimalan rast u ovoj godini predstavljati uspjeh, ali ni oni nisu sigurni hoće li ga biti, jer je Hrvatska „zaglavila u tranziciji". To će reći da ih vlada vozi u leru brundajući brm, brm, brm. Makroekonomska analitičarka Jasna Belošević-Matić ističe „gorak okus činjenice da, zbog spleta okolnosti, od ulaska u EU nismo imali toliko pozitivnih elemenata koliko smo ih očekivali i koliko su ih imale tranzicijske zemlje koje su ranije ušle u članstvo, a ostaje i činjenica da se ipak u nekim segmentima u pretpristupnim pregovorima nismo uspjeli do kraja izboriti za učinkovitiju zaštitu vlastitih interesa".

Makroekonomski pogled

„Realnost je da smo po makroekonomskim pokazateljima pogoršali položaj unutar zemalja EU pozicioniravši se bliže samom dnu: po dinamici gospodarskog rasta trenutačno je sedam zemalja lošije od nas, po razini nezaposlenosti lošije su tek tri zemlje, a viši udio proračunskog deficita u BDP-u od našeg zasad ima sedam zemalja. Usto, pogoršan je kreditni rejting na razinu podinvesticijskog, čime je za državu, ali posljedično i poduzeća, narasla cijena inozemnog kapitala. Unatoč raspoloživim sredstvima, monetarna politika nije bila uspješna u oporavku kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima i stanovništvu, pa je pretežit dio kredita bio usmjeren prema državi".

„Iako smo pokrenuli neka davno potrebna restrukturiranja (brodogradnja) i konsolidacije raznih poduzeća, u cjelini gledano, nismo daleko odmaknuli u restrukturiranju gospodarstva i poduzetim strukturnim reformama. Još uvijek je riječ o parcijalnim, međusobno nedovoljno usklađenim politikama jer nedostaje strateški okvir, vizija u kojem bi smjeru Hrvatska trebala tražiti svoj put u stabilan, dugoročno održiv i uključiv razvoj. Nismo utvrdili vlastite potencijale i mogućnosti, svoje niše na svjetskom tržištu i pametnu specijalizaciju putem koje bismo se razvijali i izborili za mjesto u globaliziranoj svjetskoj ekonomiji".

Kad vagon prestigne lokomotivu

I zaključno: „U 2014. mnogo će toga ovisiti o tome koliko ćemo uspjeti dinamizirati investicije, koje ostaju glavni izvor gospodarskog rasta. Pri VlakS ovom vladom ona će ostati na začelju država članica EU. Stoga se treba uspoređivati sa zemljama u „regionu". Ni na tom planu, međutim, nije sjajno. Hrvatsku će po gospodarskim kriterijima uskoro prešišati i Srbija. A to je, moguće, strateški okvir i budućnosna vizija „ove vlade u ovoj zemlji". Kad se to dogodi, bit će to prvi put u povijesti eurointegracijskoga stabiliziranja i pridruživanja da na istoj pruzi lokomotivu prestigne vagon.ograničenim vlastitim sredstvima za investiranje njihova će dinamika ovisiti o našoj sposobnosti u privlačenju izravnih stranih investicija, kao i o Vlak i vozsposobnosti da učinkovito koristimo sredstva iz EU fondova. Glavna opasnost jest u tome da u okolnostima kad su nam druge zemlje odmaknule dalje na putu oporavka izgubimo potencijal mladih visokoškolovanih kadrova koji bi mogli emigrirati i time znatno oslabiti dugoročne razvojne potencijale zemlje" (J. Belošević-Matić, P. dnevnik).

Dolaskom Milanovićeve vlade očekivali su se konkretni programi koji su se mogli pripremiti u osam godina oporbene hladovine. No, to je razdoblje umjesto za definiranje „strateškog okvira"prilagođenog članici EU iskorišteno, osim za „konsolidaciju", za pripremu kulturalne revolucije i nametanje novih podjela u čemu je Milanovićeva vlada pokazala žilavu protudemokratsku viziju, dugoročno neodržive potencijale i nepametnu specijalizaciju. Rezultat je i na svjetonazorskom i na gospodarskom planu upravo onakav kako je to detektirala EBRD – Hrvatska je zaglavila u tranziciji.

S ovom vladom ona će ostati na začelju država članica EU. Stoga se treba uspoređivati sa zemljama u „regionu". Ni na tom planu, međutim, nije sjajno. Hrvatsku će po gospodarskim kriterijima uskoro prešišati i Srbija. A to je, moguće, strateški okvir i budućnosna vizija „ove vlade u ovoj zemlji". Kad se to dogodi, bit će to prvi put u povijesti eurointegracijskoga stabiliziranja i pridruživanja da na istoj pruzi lokomotivu prestigne vagon.

Nenad Piskač

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 20-09-2019, 04:53:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.