Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Hlađenje uzavrele pravopisne kaše

Pojavilo se tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Predstavljeno je dan prije Interlibera na V. simpoziju učitelja nastavnika hrvatskoga jezika (Vodice, 14. - 16. studenoga 2013.). Dio nastavnika tamo se pobunio zbog pravopisnoga kaosa. Nastavnici su već ranije zauzeli stajalište o tome da novi pravopis treba biti sastavljen na odlukama Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika.NPilustracija  uz jezik

Društvo nastavnika i učitelja hrvatskoga jezika spominje se i u tzv. raspravi o pravopisu vidljivoj na službenim stranicama IHJJ. Tamo je u duhu cenzure naveden samo dopis Društva, ali ne i Mišljenje s primjedbama na pravopis. Zbog previše ideološkoga politikantstva u jezičnoj politici Hrvati u posljednjih sto godina s pravopisom nisu imali sreće. Nesretno se razdoblje nastavlja i s „ovom vladom u ovoj zemlji“.

Institut s flasterom na ustima

Partijsko je pravilo: S našim dolaskom na vlast mijenja se i pravopis. Jezičnopravopisni smjer odmah je dan do znanja: Dva su ministarstva uvela partijsku jezičnu politiku tako da su u imenima ministarstava promijenili šport u sport i zdravstvo u zdravlje. IHJJ je tada pod ravnateljstvom Dunje Brozović-Rončević službenom izjavom upozorio na taj neprihvatljiv zahvat u jezičnu politiku. Sada pak Institut pod novim ravnateljem ne reagira ni u slučajevima kad partijska jezična politika umjesto hrvatskoga nameće engleski, kao što je to slučaj s Hrvatskom zakladom za znanost i njezine odredbe natječajnog postupka za prijavu znanstvenih projekata.

Reagirao je, istina, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorenim pismom od 25. ožujka 2013. tražeći da HZZ preinači natječajne odredbe koje se tiču nacionalne filologije tako da u njima povlašteno mjesto ima hrvatski umjesto engleskoga. I Ustavni sud je ukinuo HZZ-ov Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Poslušni Institut i dalje ne reagira, između znanstvenoga rada i kobasice odabrao je kobasicu, jer: „Mi ih financiramo, oni će to raditi“ (Ž. Jovanović).

Nestabilnošću onemogućen razvitak hrvatske jezične politike

Do sada smo imali tri ili četiri pravopisa različitih skupina autora od kojih je samo Babić-Finka-Mogušev pravopis bio služben. Prijašnje Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske odobrilo je njegovu uporabu u osnovnim i srednjim školama NPpravopis 3rješenjem broj 523-02-01/5-94-01 od 18. travnja 1994. godine. Sastavljen je na hrvatskim pravopisnim fonološko-morfološkim tradicijama i na temelju Hrvatskoga pravopisa iz 1971. trojice spomenutih autora, koji su ga napisali na osnovi devetoga izdanja Boranićeva pravopisa.

Taj je pravopis u Hrvatskoj bio ugušen, zabranjen i djelomice uništen od komunističke vlasti, naklada je završila u “fabrici” papira. Bez obzira na sve to, Hrvatski pravopis doživio je dva londonska izdanja (stoga je poznat kao „Londonac“). Pojavio se u slobodnoj Hrvatskoj godine 1990. Pretisak je objavljen u 10.000 primjeraka, a zatim je dotiskano još 90.000.

Umjesto da ga čuvamo i dorađujemo kako to čine i dalje S. Babić, M. Moguš i S. Ham, ili se vratimo morfološkomu (korijenskomu) pravopisu, na pravopisnu pozornicu izbacujemo, kao na tekućoj traci “nove” i “nove” pravopise, kao da u hrvatskoj jezičnoj zajednici ne postoje i važniji problemi, stvarajući tako nestabilnost kako u struci tako i u društvu. Pravopisna nestabilnost postala je hrvatski “brand”.

Cilj proizvodnje nestabilnosti jest povratak na staru jezičnu politiku prije devedesetih godina 20. stoljeća.

Dva partijska nasrtaja s dva nametnuta pravopisa

Jovanovićevo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, misleći (s obzirom na nadnevak) da „oslobađa“ Zagreb od „neprijatelja naroda“, donijelo je 8. svibnja 2012. godine, na partizanski način, skriveno od javnosti, odluku o raspuštanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Na na tu odluku osvrtali su se, uglavnom negodujući, ugledni hrvatski jezikoslovci, književnici, novinari i samo jedna ustanova (Izjava Razreda za filološke znanosti HAZU, 2012.).NPpravopis 1

Ukinuto je jedino državno mjerodavno i stručno tijelo koje je sustavno skrbilo o hrvatskom jeziku, a otvoren je prostor nekontroliranoj pravopisnoj i normativnoj samovlasti. Svaki put kad je Partija došla na vlast ukinula je Vijeće. Poslije prvoga ukidanja Vijeća za Račanove vlade na tržište je stigao Anić-Silićev pravopis u izdanju Slavka Goldsteina. Sada je on posebni savjetnik premijera Milanovića. Prije drugoga partijskog ukidanja Vijeća likvidirana je ravnateljica Instituta i njezina zamjenica, instalirano je novo Upravno vijeće i novi ravnatelj IHJJ s domaćim uratkom da sinhronizaraju partijsku jezičnu politiku. Opet ista priča - na tržište je stigao oktroirani Pravopis IHJJ-a.

Opet ga je predložio Goldstein rekavši: ”Ministre, moramo imati jedinstveni pravopis i to onaj koji ljudi žele”. Partija je odmah aktivirala ilegalce i izvršila bombašku akciju stvaranja novog pravopisa „u ime naroda“.

Djela važne povijesne i društvene naravi u uređenim državama ne mogu ići u javnost bez elementarne sloge, samo na politici rušenja višestoljetne tradicije (kako u zdravstvenom odgoju, tako i u pravopisanju). Međutim, međutim! U partijski organiziranoj državi sve je moguće.

Konačni Hrvatski pravopis!?

Voditelj nove pravopisne družine na predstavljanju tiskanoga pravopisa dobio je krila: "Kako naš pravopis ima preporukujozic hrvatski pravopis  499624S1Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za uporabu u osnovnim i srednjim školama, to je jedini obvezatni pravopis u svijetu koji se nalazi besplatno na internetu – istaknuo je Željko Jozić koji je jako zadovoljan prodajom pravopisa na Interliberu. Ravnatelj Jozić istaknuo je da je cilj pravopisa "da sva djeca u Hrvatskoj pišu na jednak način".

Proizlazi da nam se ukazao novi pravopisni spasitelj, bez kojega danas i sutra, kao i prije, ni škola, pa ni Hrvatska, ne mogu živjeti. Zar su na mrežnim stranicama pravopisi u svijetu tajni i javno nedostupni? Ravnatelj pokušava uvjeriti hrvatsku javnost kako nitko u svijetu nema javno dostupnoga pravopisa osim nedavno predstavljenoga Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a. Od jedinstvenoga, povijesnoga, besplatnoga, sada i obvezatnoga pravopisa samopromidžbom došli su do jedinstveno dostupnoga u svijetu. Čudi me da provoditelji partijske jezične politike nisu uskliknuli - KONAČNI HRVATSKI PRAVOPIS! Zašto? Zato jer temeljni cilj pisanja novoga pravopisa bio je i ostao srušiti službeni stari i na osnovi kompilacije starih, uz neznatan dodatak, stvoriti i podvaliti, hvaliti i prodavati svoj.

Prethodno je cilj pisanja institutskoga pravopisa najavljivan sasvim drukčije: "Nakon dugog niza godina pravopisnog nejedinstva, cilj je potaknuti dijalog, postići jedinstven dogovor i objediniti sve dosadašnje pravopisne kodifikacije, istaknuo je voditelj radne skupine i ravnatelj JednoumljeJe li došlo do „poticanja dijaloga“? Nije, jer čak ni za pojedine pokušaje dijaloga, primjerice s ocjenjivačicom zadnjega Babić-Moguševa pravopisa iz 2011. dr. sc. N. Bašić na HRT-u, nije bilo sluha. Nisu joj dopustili sve pojasniti. Takav pristup ne spada u javni, znanstveni dijalog, ali korespondira s partijskim jednoumljemIHJJ-a Željko Jozić na  predstavljanju pravopisa u Hrvatskom državnom arhivu".

Močvara ciljeva i domaćih uradaka

Cilj je uvijek jedan, zadataka može biti nekoliko. U dosadašnjim najavama i objašnjenjima glede ciljeva institutskoga pravopisa, močvara se proširuje i sve je jasnije kako bi ju trebalo isušiti i iz nje istjerati partijske komarce. Ništa se u njoj ne može uhvatiti ni za glavu, niti za rep. Mnoštvo je ciljeva, a domaći uradak je u biti samo jedan - skinuti prethodnike, ponajprije službeni Babić-Finka-Mogušev i školski Babić-Ham-Mogušev pravopis, pa i Matičin pravopis, gurajući naredbeni, oktroirani, nametnuti, uz pomoć spajanja pojedinih prijepornih pravopisnih pravila s dodatkom i preporukama nekih svojih.

NPpravopis 2Je li došlo do „poticanja dijaloga“? Nije, jer čak ni za pojedine pokušaje dijaloga, primjerice s ocjenjivačicom zadnjega Babić-Moguševa pravopisa iz 2011. dr. sc. N. Bašić na HRT-u, nije bilo sluha. Nisu joj dopustili sve pojasniti. Takav pristup ne spada u javni, znanstveni dijalog, ali korespondira s partijskim jednoumljem.

Je li ostvaren barem pokušaj „jedinstvenoga dogovora“? Nije. Osim „dijaloga“ s Razredom za filološke znanosti HAZU-a, ali samo nakon Razredove oštre kritike. Novonastali pravopisci bili su prisiljeni otići u Razred za filološke znanosti HAZU na „dijalog“, ali i tada „jedinstvenoga dogovora“ nije bilo. S Maticom hrvatskom nisu ni razgovarali nakon ozbiljne i oštre matičine prosudbe i kritike.

I sad, umjesto da se bavi svojim temeljnim poslom zbog kojega Institut i postoji, pravopisni odred krstari Hrvatskom i uvjerava sve oko sebe da je njihov domaći uradak: 1. Najbolji na svijetu, 2. Iznad svih prijašnjih i 3. Obvezatan u Hrvatskoj.

Dobronamjerna upozorenja struke

Još u trenutku najave novoga pravopisa stručna je javnost upozoravala da je riječ o jalovoj inicijativi, ali ova vlada u ovoj zemlji prezire struku, a iz odluka Ustavnoga suda razvidno je da i njezin Plan 21 na mnogim područjima nije usklađen s Ustavom. Izdvajamo samo jednu, jer pametnome je i jedanput dosta.

„Pojedini mediji pišu o tom pravopisu s velikim oduševljenjem unatoč tomu što nema informacija o pravopisnim rješenjima koje donosi. Na koji mu način pristupaju, pokazuju naslovi u kojima se novi pravopisci nazivaju 'odredom za pravopis', a njegovi članovi ljudima 'koji će okončati 20 godina svađe'. Time se sugerira da je navodna svađa o pravopisu započela stvaranjem hrvatske države i da je u vrijeme jugokomunizma s hrvatskim pravopisom sve bilo u najboljem redu. Priča kako nitko ne će na tom pravopisu zarađivati, privlačna je široj javnosti, no nije sasvim točna. Naravno da će taj pravopis morati biti objavljen i kao knjiga, da će se prodavati i da će netko na njemu zarađivati, iako smo se tobože borili protiv zarađivanja na pravopisu. NoJovanovic3mnogo je intrigantnije od toga da se taj pravopis radi prema načelima koja javnosti nisu poznata“ (dr. Mario Grčević).

Tragikomična farsa javne rasprave

Prema pisanju internetske stranice IHJJ-a u tzv. javnoj raspravi o pravopisu sudjelovalo je 400 jezikoslovaca, stručnjaka iz različitih područja i zainteresiranih govornika hrvatskoga jezika. Uvidom u sadržaj tzv. rasprave vidljivo je da je Institutu više stalo do količine (400) negoli do kakvoće. U tzv. raspravi o pravopisu i njegovim rješenjima, k tomu, nije sudjelovala nijedna relevantna ustanova, udruga (osim kritike Matice hrvatske i mišljenja Društva profesora hrvatskoga jezika koje Institut skriva od očiju javnosti), ili poznatih pravopisaca. U broj sudionika rasprave uključili su i trivijalne čestitke, krivo adresirana pisma, zahvalnice, pitanja o svemu i svačemu, pjesmice na osnovnoškolskoj razini i nešto od nazovi kritike kako bi se stvorio privid masovnosti, pluralnosti i demokratičnosti.

Navest ćemo nekoliko komentara iz tzv. javne rasprave: "Potpuno podržavam Vaš pravopis kao i većina normalnih građana Hrvatske. Poručio bih samo starim jugo-udbašima koji su se zavukli u maticu hrvatsku da se ne petljaju u hrvatski jezik! Hvala!" (poruka br. 386.-Vladimir Prelog).

"Dobar dan. Unatoč silnoj želji da pročitam prijedlog novog pravopisa, od toga ću odustati isključivo zbog nemogućnosti čitanja dokumenta koji ste objavili. Mislim da ne bi trebao biti problem napraviti pdf u kojem će na jednoj stranici dokumenta biti jedna stranica pravopisa. Zanimala ih količinaUvidom u sadržaj tzv. rasprave vidljivo je da je Institutu više stalo do količine (400) negoli do kakvoće. U tzv. raspravi o pravopisu i njegovim rješenjima, k tomu, nije sudjelovala nijedna relevantna ustanova, udruga (osim kritike Matice hrvatske i mišljenja Društva profesora hrvatskoga jezika koje Institut skriva od očiju javnosti), ili poznatih pravopisacaNakon što se isprinta ovo što ste vi objavili, ne preostaje nego uzeti povećalo u ruku i onda pokušati čitati tekst. Ako već želite pomoć naroda, budite milostivi i omogućite nam da pročitamo dokument normalno. Hvala. I pozdrav" (poruka br. 147. - Mile Butina).

"Pošaljite mi Pravopis na upisanu e-adresu. Srdačan pozdrav od don Ilije Drmića" (poruka br. 28. - don Ilija Drmić).

“Poštovani, u gradu Splitu je ulica koja se zove Zrinsko-Frankopanska. Kako se to piše (moje je mišljenje kako sam napisao)? Hvala lijepa na odgovoru” (poruka br. 23. – Dean Sumić).

Jedan sudionik odlučio je poslati svoju nadahnutu pjesmu (poruka br.314. – Pavle Cvilić).

Stari jugo-udbaši u MH, odsutnost povećala pri čitanju, pdf format, slatkorječive pjesme i tko zna kakve još budalaštine pravopisni odred predstavlja kao „javnu raspravu“ skrivajući se iza jedne znanstvene ustanove. I to je "rasprava"?! Dijalog? Ciljevi?

Tko se odmaknuo od kvazi rasprave?

Neka pravopisci oktroiranoga pravopisa pokažu barem jednu ustanovu, udrugu ili odsjek za kroatistiku koji bi mogli i morali ozbiljno raspravljati i dijalogizirati o meritumu stvari. Ne mogu ih navesti, jer ti i takvi nisu sudjelovali. Kad nabrojimo one koji su izbjegli partijsku zamku, bit će suvišno pitanje zašto nisu sudjelovali u „otvorenoj raspravi“. Tko nije sudjelovao? Oni koji imaju što reći!: Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zadru, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, Odjel za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko filološko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca,javna-raspravaHrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža...

Nitko, zapravo, nije sudjelovao, ali rasprava je provedena. Kako je to moguće? Tako što zdrav razum zna da pisanje pravopisa nije ho-ruk omladinska radna akcija!

Besplatnih 200 tisuća kuna!

Pravopisni odred nema samo prema javnoj raspravi osebujno mišljenje. Naime: "Svi ti dežurni kritičari imali su vremena godinama da riješe dvojbe koje smo imali. Nisu to učinili, a reći ću vam i zašto. Zato što je u pozadini svih interesa i dvojbi s pravopisom bio profit koji se ostvarivao tiskanjem različitih pravopisa što sada više nije moguće jer je Institut ovaj posao obavio na način da je pravopis dostupan svima pod jednakim uvjetima i bez ijedne kune troška", ističe Jovanović.

Na stranu što ni instituski pravopis nije riješio „dvojbe koje smo imali“, ali ne stoji tvrdnja - "Bez ijedne kune troška"?! mzosZa taj je pravopis Institut od ministra Jovanovića dobio obilnih 200.000 kuna (Znanstvene knjige i visokoškolski udžbenici odobreni za 2013. godinu koji će se sufinancirati u 2013. godini). Je li onda akcija pravopisnog odreda besplatna, ili je riječ o trošku poreznih obveznika?

Iznos potpore „besplatnomu“ Hrvatskom pravopisu od 200.000,00 kuna (slovima: dvije stotine tisuća kuna) je najviši odobreni iznos na Natječaju. Nitko više nije dobio. Natječaji MZOŠ-a uvijek su bili otvoreni cijeli mjesec, a 2012. samo dva tjedna. Za dobivanje sredstava bilo je potrebno dostaviti sređen rukopis i dvije recenzije. IHJJ u tom trenutku nije imao rukopis, kamoli recenzije.

I dok za projekte partijske jezične politike novaca ima, časopisu Jezik, koji šezdeset godina skrbi o hrvatskome jeziku, Ministarstvo kulture dotaciju smanjuje na pola, a Ministarstvo znanosti ga odbija financijski poduprijeti. To je prava slika partijske jezične politike. Za stvaranje već stvorenoga novca ima, za promicanje hrvatskoga jezika – nula bodova.

Ruka ruku mije

Zanimljivo je da među ocjenjivačima nalazimo i dr. sc. Ankicu Čilaš-Šimpraga (područje znanstvenih interesa – dijalektologija, onomastika) i dr. sc. Marijanu Horvat (područje znanstvenih interesa - povijest hrvatskoga jezika i povijesna leksikografija, leksikologija, tekstologija, tvorba riječi). Obje recenzentice rade u Institutu, nakladniku novoga nepotrebnog pravopisa. Mogu li suradnice iz iste znanstvene ustanove biti objektivne recenzentice? U mnogim znanstvenim ustanovama takva je praksa zabranjena, jer se radi o zainteresiranim osobama.

Jedan je od ocjenjivača Pravopisa dr. sc. Marko Alerić iz Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon čitanja njegove zahvalnosti i iznošenja pozitivnoga mišljenja, izgleda kako je glavni urednik pravopisa odlučioPlan 21koga može i mora angažirati kao recenzente. Zašto se nije oslonio i na druge, negativne, ocjene? Primjerice na prosudbe dr. sc. Nataše Bašić.

Neprirodni brak Partije i pokorne struke

Sadašnje je stanje takvo da se u praksi jedni odlučuju za jedan, drugi za drugi, treći za treći (korijenski), a četvrti, kojih je najviše, ni za jedan pravopis, već kombiniraju nekoliko pravopisa, ili pišu kako im padne na pamet. Institutski pravopis važi samo za osnovnu i srednju školu. A mediji, prijašnja i sadašnja književnost i administracija? Kako su dosad pisali tako će i dalje pisati. Nitko ne može prisiliti narod da svake godine, ili u doba kad je Partija na vlasti, piše drukčije. Ipak, treba upozoriti na farsu o „besplatnosti“ u iznosu od 200.000 proračunskih kuna, o recenzijama koje to nisu, o jedinstvenoj dostupnosti u svijetu, o promašenoj močvari ciljeva, o dijalogu bez sudionika i o tragikomičnoj raspravi.

Je li institutski Hrvatski pravopis zapravo smetalo hrvatskoj pismenosti? Odgovor je u Vijencu dao akademik August Kovačec: „Ne bi to morao da je donesen konsenzusom svih onih kojih se izravno tiče – jezikoslovaca istraživača, profesora i učitelja, nakladnika, novinara itd. – te da je izrađivan od početka na jasnim načelima i jasnoj metodologiji. Bojim se da ćemo dobiti samo još jedan pravopis koji će nas i dalje međusobno svađati, ali na na nov i jedinstven način“.

Partijska jezična politika nije hrvatska jezična politika. Iz braka partijske jezične politike i pokorne struke ne rađa se ništa dobro i trajno. I besplatno.

Nenad Piskač

Pet, 20-09-2019, 04:52:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.