Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Neviđena antipropaganda glede referendumskog pitanja

Sad je definitivno jasno da će se održati referendum koji je zatražilo više od sedam stotina tisuća birača. Iscrpljene su sve mogućnosti pravne i proceduralne, vezane uz pokušaje miniranja. Stoga će 1. prosinca biti pravi „festival demokracije". Na festivalu demokracije svi birači mogu izaći i izjasniti se za što jesu ili nisu.

U dosadašnjem višemjesečnom natezanju između volje naroda i jednoumlja Partije pobijedilo je mišljenje zdrave pameti nad ideološkim nasrtajima. A ono sve što je, primjera radi, u tom intervalu izgovorio Peđa Grbin, stvar je za interdisciplinarnu znanstvenu analizu iz koje bi bilo dobro, budućnosti radi, napraviti sintezu. Sjećate se, počeo svoje pripovijedanje s tezom o „neobvezujućem mandatu saborskih zastupnika", a završilo sa Stazićevom konstrukcijom o Jasenovcu, čime je partijski prizemno, bleiburški, (bljak!) pokušao diskreditirati Željku Markić.

Akademik i Kardinal, okvir za referendum

Širi kontekst ovoga referenduma odnosi se i na činjenicu da je EU ovu godinu proglasila „Godinom građana", što je Partija prešutjela. Referendumsko je pitanje, Partijski napadiAkademikov je esej, pisan književnom erudicijom klasika hrvatske književnosti, dakako, odmah partijski napadnut, pa očekujem da će se u obranu njegova književnoga teksta javiti i strukovno Društvo, dok se kardinalova kateheza diljem Zagrebačke nadbiskupije pretvorila u otvorenu diskusiju hrvatskih katolika diljem župa Nadbiskupije o potrebi i načinu zaštite braka. Dodajmo tomu da je i sisački biskup Vlado Košić pismom jasno i glasno pozvao svećenike svoje biskupije da pozovu vjernike na referendum i da na njemu zaokruže ZA.također, sasvim u skladu s Ustavom RH, zbog čega dežurni sektaši čupaju kosu, jer Partija je uvijek iznad svega. Zadovoljeni su, dakle, osim proceduralnih i europski i NOvakustavni konteksti. Kako i priliči festivalima neposredne demokracije imamo i popratne sadržaje, kako onih koji zagovaraju tako i oni koji su protiv referenduma.

U utorak 12. studenoga 2013. o meritumu stvari, braku i nebraku, naime, moglo se čuti što o tome misli jedan akademik i jedan kardinal. Akademik Slobodan Novak objavio je u Večernjem listu esej, književni tekst, a nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić održao je katehezu nadahnutu prvom stranicom Biblije na kojoj piše da je Stvoritelj stvorio na svoju sliku i priliku muškarca i ženu. Kulturološki konteksti referendumskoga pitanja ovime su dobili svoj društveni, uljudbeni i civilizacijski okvir.

Akademikov je esej, pisan književnom erudicijom klasika hrvatske književnosti, dakako, odmah partijski napadnut, pa očekujem da će se u obranu njegova književnoga teksta javiti i strukovno Društvo, dok se kardinalova kateheza diljem Zagrebačke nadbiskupije pretvorila u otvorenu diskusiju hrvatskih katolika diljem župa Nadbiskupije o potrebi i načinu zaštite braka. Dodajmo tomu da je i sisački biskup Vlado Košić pismom jasno i glasno pozvao svećenike svoje biskupije da pozovu vjernike na referendum i da na njemu zaokruže ZA.

Napad na kardinala Bozanića (i biskupa Košića) tek se očekuje kad dežurni ideolozi skuže što je zapravo rekao i zašto je više puta citirao papu Franju, kojega je Partija pokušala privatizirati za svoje ideološke potrebe.

Medijski sektaši dužni državi skrbe o cijeni referenduma!

Jednoj takvoj raspravi potaknutoj Kardinalovom katehezom i sam sam nazočio. Na njoj je potpuno jasno došlo do izražaja da će katolici izaći na referendum i biti ZA. Ne treba dvojiti da će i muslimanski i pravoslavni EPHNajveći dužnik hrvatskom proračunu u medijskom prostoru, EPH, plasirao je tezu da je referendum „skup", jer će njegova provedba koštati navodno pedeset milijuna kuna. No, kad bi EPH uplatio stotine milijuna kuna koje je dužan hrvatskoj državi najbolje bi pridonio „konsolidaciji proračuna".vjernici kao i oni reformiranih crkava biti ZA, budući da su Građansku inicijativu U ime obitelji u startu poduprle sve veće i važnije vjerske zajednice i crkve. Međureligijski demokratski potencijal nadilazi ideološke smicalice za potrebe uvođenja kaosa i razdora, kao što je, primjerice, ćirilizacija Vukovara.

Najveći dužnik hrvatskom proračunu u medijskom prostoru, EPH, plasirao je tezu da je referendum „skup", jer će njegova provedba koštati navodno pedeset milijuna kuna. No, kad bi EPH uplatio stotine milijuna kuna koje je dužan hrvatskoj državi najbolje bi pridonio „konsolidaciji proračuna". Sve dok služi partijskim ciljevima i dok se otvoreno uključuje u sektašenje, Partija ne će insistirati da plati državi dug.

Koga predstavlja ova vlast? Mene ne

Bude li referendum pokazao da je neposredno izraženom voljom naroda brak muškarca i žene ustavna kategorija, da bi se rušilo takvu odredbu bit će potreban DemokracijaNa festivalu demokracije 1. prosinca Partija će na najdemokratičniji način dobiti po nosu kao što je dobila i na prvim višestranačkim izborima, na kojima joj je propao plan o ostanku Hrvatske u Jugoslaviji.referendum. Dvotrećinska većina ne će više biti dovoljna. Otud dolazi sektaški bijes. Partiji raspršenoj po poziciji i oporbi to nikako ne odgovara, jer ona sve zna, sve vidi i baš ju briga što narod misli.

Partija se odlučila za agresivan sektaški pristup i neviđenu antipropagandu glede referendumskoga pitanja, inicijatora i podupiratelja inicijative. To je odgovor na građansku inicijativu! To je odnos prema „festivalu demokracije". To je odnos prema volji naroda. I to je ponašanje kakvo ne bismo očekivali u europskoj „Godini građana". Prema tome ta sektaška agresija je protunarodna, odnarođena, ali i protueuropska i protucivilizacijska.

Koga dakle predstavlja takva vlast? Mene ne. I trebamo li je i dalje šutke plaćati dok državu vodi u ekonomsku propast i istodobno se zalaže za kulturu smrti? Na festivalu demokracije 1. prosinca Partija će na najdemokratičniji način dobiti po nosu kao što je dobila i na prvim višestranačkim izborima, na kojima joj je propao plan o ostanku Hrvatske u Jugoslaviji.

Nenad Piskač

Pet, 20-09-2019, 04:51:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.