Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 U Moskvi izišao Hrvatsko – ruski rječnik Artura Bagdasarova

U Moskvi je ove godine izišao Hrvatsko-ruski rječnik (A. R. Bagdasarov, Hrvatsko-ruski rječnik, Moskva: ZAO Novije pečatnije tehnologiji, 2013., 596.str.) 01 Artur Bagdasarovplodnoga ruskog kroatista Artura R. Bagdasarova koji već dugo godina redovito piše radove o hrvatskome standardnom jeziku i armenskoj kulturi ne samo na ruskom, nego i na hrvatskom jeziku što je velika rijetkost, iznimka u naše doba.

Dobar prijatelj i promicatelj hrvatskoga jezika prof. dr. sc. Artur Bagdasarov rodio se 1958. godine u Bakuu (Azerbajdžan) gdje je završio osnovnu i srednju školu. Od 1976. do 1981. godine studirao je slavistiku na Filološkome fakultetu državnoga Sveučilišta u Petrogradu (danas Sankt Peterburg) gdje je stekao zvanje filologa - slavista. Od 2008. godine vanjski je urednik časopisa Riječ (Rijeka) i vanjski suradnik tjednika Hrvatsko slovo (Zagreb). Sudjelovao je na brojnim slavističkim skupovima u Rusiji, Hrvatskoj i drugim državama. Proučava različita područja suvremenoga hrvatskog književnog jezika (leksikologiju, leksikografiju, normu, sociolingvistiku).

Bagdasarov je zbrojio dva i dva

Za promicanje hrvatske kulture u svijetu (Rusiji) dobio je za 2009. godinu nagradu INA-e i Hrvatskoga kulturnog kluba koja mu je uručena 02 Bagdasarov rječnik naslovnicaJezik„Svaki narod, i hrvatski, ima nepobitno pravo na naziv svojega jezika, pravo na vlastiti lingvonim i nitko mu ga ne može ničim uskratiti, preinačiti ili uvjetovati. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik. Materinski je jezik Hrvata kao jedina mati koju se ne može i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati".zajedno s prof. dr. sc. Leopoldom Auburgerom u Zagrebu 8. listopada 2010. godine. Stručne i znanstvene radove objavljuje od 1985. godine u ruskim i hrvatskim jezikoslovnim časopisima, tjednicima, zbornicima... Objavio je više od sto trideset radova: Knjiga, priručnika, stručnih članaka, prikaza, priloga...

Autor je desetak knjiga iz područja kroatistike. U središtu znanstvenoga istraživanja Bagdasarova nalazi se nepobitno načelo da svaki narod ima pravo na naziv i samostalni razvoj svojega jezika kojega mu nitko ničim ne može uskratiti, preinačiti i uvjetovati. Bagdasarov slikovito kaže: „Svaki narod, i hrvatski, ima nepobitno pravo na naziv svojega jezika, pravo na vlastiti lingvonim i nitko mu ga ne može ničim uskratiti, preinačiti ili uvjetovati. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik. Materinski je jezik Hrvata kao jedina mati koju se ne može i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati".

Raščlanjujući povijesni razvoj hrvatskoga književnog jezika druge polovice 20. stoljeća Bagdasarov je zbrojio dva i dva - da su, naime, svi pokušaji stvaranja hibridnoga „hrvatskosrpskoga"/"srpsko-hrvatskoga" jezika u korist ponajprije državnoga srpskog jezika, prošli kao Janko na Kosovu. Sličnu sudbinu doživjeli su kako Novosadski dogovor iz 1954., tako i Zagrebački dogovor iz 1986. godine.

Istu poziciju Bagdasarov i sada izražava prema aktualnom nadomjestku u vidu tzv. bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpskoga ili bosansko-hrvatsko-srpskoga novojezika (BCHS/BHS).

Novi vidici ruskojezičnim čitateljima

Godine 1993. u tada još jakoj "serbokroatistici" Bagdasarov u Moskvi brani doktorsku disertaciju o razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, znanstveno obrazloživši 03 Bagdasarov knjige i rječnicina brojnim primjerima da se radi o dvama jezicima, a ne o jednome tzv. hrvatskosrpskom/srpskohrvatskom.

PočetakNa samome početku znanstvenog istraživanja Bagdasarov objavljuje razlikovnik (Rusko-hrvatsko-srpski/hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika, Moskva, 1998.) i nekoliko članaka na istu temu. Zatim slijedi prvi u Rusiji Hrvatsko-ruski rječnik (Moskva, 1999.) s 5.500 riječi. Dotad su u tadašnjem SSSR-u objavljeni samo tzv. srpskohrvatsko-ruski rječnici. U tom razdoblju drugi naslov jezika nije ni mogao postojati.Na samome početku znanstvenog istraživanja Bagdasarov objavljuje razlikovnik (Rusko-hrvatsko-srpski/hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika, Moskva, 1998.) i nekoliko članaka na istu temu. Zatim slijedi prvi u Rusiji Hrvatsko-ruski rječnik (Moskva, 1999.) s 5.500 riječi. Dotad su u tadašnjem SSSR-u objavljeni samo tzv. srpskohrvatsko-ruski rječnici. U tom razdoblju drugi naslov jezika nije ni mogao postojati.

Svoj rad na ruskome jeziku nastavio je pregledom razvoja hrvatskoga standardnog jezika u 20. stoljeću (Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća, Moskva, 2004.). Riječ je o prvoj monografiji u Rusiji koja se temelji na opsežnome znanstvenom istraživanju putova sociolingivističkoga razvoja hrvatskoga standardnog jezika u razdoblju jezičnopolitičkoga unitarizma onodobnoga državnog srpskog jezika.

Njezina je vrijednost utoliko veća jer ruskojezičnim čitateljima otvara vidike drukčije od onih na koje su navikli pri čitanju ili izučavanju tadašnje jezične situacije „na prostoru bivše Jugoslavije". Poslije toga na ruskome jeziku slijedi konverzacijski priručnik, kratka hrvatska gramatika i novi dvojezičnik (Hrvatski razgovornik, Moskva, 2006.; Hrvatski jezik: Kratki gramatički priručnik, Moskva, 2006.; Novi hrvatsko-ruski rječnik, Moskva, 2007.).

Godine 2010. Maveda d.o.o. iz Rijeke objavljuje mu na hrvatskome knjigu Hrvatski književni jezik i njegova norma (Rijeka, 2010.). Prvi dio knjige je prijevod autorove monografije Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća izišloj u Moskvi, a u drugome su dijelu sabrani članci koje je Bagdasarov do 2010. godine objavio u hrvatskim znanstvenim časopisima i u tjedniku Hrvatsko slovo.

Uvodi kroatistiku umjesto srbokroatistike

Godine 2011. Bagdasarov objavljuje u Moskvi udžbenik hrvatskoga jezika na ruskom jeziku (hrv. Hrvatski jezik za početnike, Moskva, 2011.). Priručnik za učenje hrvatskoga jezika kao stranoga namijenjen je studentima slavistike i svima koji žele svladati osnove hrvatskoga 04 Bagdasarov knjigejezika. Bagdasarov u Rusiju postupno uvodi kroatistiku, za razliku od prijašnje srbokroatistike, kao posebnu, odvojenu znanstvenu disciplinu s vlastitim tradicijama.

Novi Hrvatsko-ruski rječnik obaseže oko 35.000 riječi što je 29.500 više od prvoga koji je imao samo 5.500 riječi. Hrvatsko-ruski rječnik kao i pojedina kroatistička djela Bagdasarov potpuno sam financira, bez ičije pomoći i potpore s bilo koje strane (sic!). U kazalu njegova dvojezičnika nalaze se poglavlja: Proslov, Kako se služiti rječnikom, Kratice, Hrvatska abeceda (na ruskom i hrvatskom) i sam Rječnik. Nakon hrvatsko-ruske građe slijede dodatci: Rječnik kratica, Zemljopisna imena, Kratka slovnica hrvatskoga jezika, Tablica sprezanja pojedinih glagola i Literatura.

U Proslovu Bagdasarov pojašnjava neodgodivu potrebu za sastavljanje upravo hrvatsko-ruskoga dvojezičnika: „Prijašnji se srpsko-hrvatsko-ruski rječopis (leksikografija) odlikuje odsutnošću registracije ili nedosljednom porabom kroatizama i posuđenica (germanizama, srbizama, turcizama i sl.). U rječnicima su se polarizirane leksičke jedinice ili učvršćivale po odabiru ovisno o mjestu izdanja (u Hrvatskoj samo milijun, u Srbiji i Rusiji - milion), ili su se navodile u sastavu istoznačnoga ili inačičnoga reda bez upute na njihovu normativnu odrednicu (u Hrvatskoj – vlak, voz, u Srbiji i Rusiji – voz, vlak), ili su bile popraćene oznakom «v.» (i u ovom slučaju sastavljač je rječnika davao prednost leksičkoj osebujnosti svoje jezične zajednice: u Hrvatskoj – saradnja v. suradnja, u Srbiji i Rusiji – suradnja v. saradnja), ili su se davale nedosljedno ili netočno. Nagle su izvanjezične i unutarjezične promjene izazvale neodgodivu potrebu za sastavljanjem prvoga hrvatsko-ruskoga rječnika, koji bi djelomice popunio rječopisnu prazninu i nepouzdanost prethodnih rječnika"(str.6.).

Kroatističke osnovice pisane na ruskom jeziku

U ruskome dijelu dvojezičnika uz pojedine riječi navode se tumačenja koja sadržavaju podatke iz povijesti, kulture, vjere, tradicije i načina života Hrvata. Dvojezičnik je 05 Bagdasarov rječnik knjižni blokDvojezičnikU ruskome dijelu dvojezičnika uz pojedine riječi navode se tumačenja koja sadržavaju podatke iz povijesti, kulture, vjere, tradicije i načina života Hrvata. Dvojezičnik je 05 Bagdasarov rječnik knjižni bloknamijenjen širokomu krugu korisnika – prevoditeljima, filolozima, profesorima, studentima slavistike, ali i osobama koje zanima hrvatski jezik ili ga uporabljuju u svojoj profesionalnoj djelatnosti.namijenjen širokomu krugu korisnika – prevoditeljima, filolozima, profesorima, studentima slavistike, ali i osobama koje zanima hrvatski jezik ili ga uporabljuju u svojoj profesionalnoj djelatnosti.

Bagdasarov priručnik za učenje hrvatskoga jezika kao stranoga, hrvatska gramatika i na kraju rječnik, koji ovdje prvi puta predstavljamo, uokvirili su kroatističke osnovice pisane na ruskom jeziku što je dalo mogućnost i poticaj učenju hrvatskoga jezika u Rusiji. Usput neka bude zabilježeno da Maveda d.o.o. priprema novu knjigu Bagdasarova "Pogled iz Rusije". Prvi dio knjige posvećen je kroatistici, a drugi Armeniji i hrvatsko-armenskim kulturnim kontaktima.

Zahvaljujući Bagdasarovim kroatističkim radovima, program učenja hrvatskoga jezika u pojedinim ruskim srednjim i visokim školama, a također i na tečajevima za strane jezike, odvojen je od srpskoga. Dugotrajno uporno i sustavno poučavanje hrvatskoga jezika, tiskanje članaka i knjiga na hrvatskom i ruskom jeziku dali su bitan prinos ne samo inozemnoj nego i našoj kroatistici. U listopadu se očekuje predstavljanje njegova Hrvatsko – ruskoga rječnika u Zagrebu, te izlazak knjige Pogled iz Rusije.

Nenad Piskač

Pet, 20-09-2019, 04:50:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.