Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Tunelarinom protiv razvitka Imotske krajine

Tunel sv. Ilija ispod Biokova na cesti Zagvozd – Baška Voda bio bi potpuno nepotreban kad sa sjeverne strane ne bi bilo Imotske krajine. Kako bi se zaleđe makarske rivijere sveti ilija14-081112razvilo i spojilo s obalom došlo se do hvalevrijedne ideje o gradnji tunela kroz Biokovo. „Ova vlada u ovoj zemlji" izgradnju TunelarinaDa nešto duboko ne štima s intencijom tunelarine govori i podatak o tome kako je tunel pušten u promet u gromoglasnoj tišini, bez nazočnosti kukuriku političkih elita i prigodne fešte. Znaju, naime, odnarođeni da je njihova odluka o tunelarini protuhrvatska.toga tunela nije mogla nikako spriječiti, pa je uvela tunelarinu kako bi omela temeljnu svrhu i smisao tunela. Odluka Milanovićeve vlade je kratka i jasna: Dvadeset kuna u jednome smjeru! Čemu tunel? Nije se valjda gradio zato da siromašno zabiokovlje puni blagajnu HAC-a.

Da nešto duboko ne štima s intencijom tunelarine govori i podatak o tome kako je tunel pušten u promet u gromoglasnoj tišini, bez nazočnosti kukuriku političkih elita i prigodne fešte. Znaju, naime, odnarođeni da je njihova odluka o tunelarini protuhrvatska kao i odluka o prestanku gradnje Pelješkog mosta, odustajanje od pruge Rijeka – Zagreb, ili odustajanje od punog profila autoceste kroz Baranju (Osijek – Beli Manastir), ili odustajanje od dionice Lekenik – Mošćenica na pravcu Sisak – Zagreb... I tako dalje.

Narod opravdano prosvjeduje zbog tunelarine, koja je zapravo poništila razvojnu svrhu i logičan smisao tunela. Istodobno ministar Hajdaš Dončić prijeti da će do kraja mandata sve dijelove hrvatskih auto cesta predati na upravljanje strancima, a taj je proces nazvao „monetizacija", ili tako nekako. Moguće bi tunel Hrvatima bio besplatan da se zove Titov tunel ili Tunel bratstva i jedinstva? Stvarno je došlo vrijeme da zagrmi sv. Ilija. Gromovnik.

Muke po Listeku

Već sam u Brisanom prostoru pisao da sam na javni natječaj udruge Europski edukacijski forum na temu Moj dom u EU poslao književni tekst pod naslovom Listek z brega vu Bruxelluša adreseran. Javili mi 2. srpnja da je esej „najkreativniji" i da će ga „objaviti na našoj web stranici". Ali, uvijek postoji nekakav „ali": „Molili bismo Vas samo da vidite u privitku neke naše komentare i sugestije na određene dijelove teksta. Smatramo da izostavljanje zažućenog teksta ne bi ništa oduzelo tonu i sadržaju Vašeg eseja, a da bi istovremeno pojačalo njegov postojeći druželjubiv, plemenit i osvješten ton".

3. srpnja 2013. poslao sam konačan tekst, a istoga dana na stranicama EUčionice (poveznica) objavljena je i službena vijest o rezultatima natječaja: „Prva tri mjesta osvojili su redom (1.) Tomislav Sadrić, (2.) Ivona Bačelić Grgić i (3.) Laura Medur. Najbolja tri rada objavit ćemo na internetskoj stranici EUčionice zajedno s posebno pohvaljenim najkreativnijim radom Nenada Piskača...".

Umjesto objave Listeka z brega vu Bruxelluša adreseranoga, dobio sam 5. srpnja elektroničku obavijest potpisanu od dr. sc. Irene Đokić, predsjednice Europskog edukacijskog foruma: „... Mi uistinu poštujemo Vaše odluke kao autora teksta te Vašu slobodu da iskažete svoje mišljenje na način koji smatrate najprimjerenijim. Naše sugestije su ipak samo sugestije koje imaju za cilj poboljšati tekst i učiniti ga još privlačnijim velikom broju naših čitatelja, čije zadovoljstvo nam je na prvom mjestu.

Upravo zbog činjenice da se radi o šarolikoj čitateljskoj publici, predložili smo manje izmjene teksta, kako bi se izbjegle različite interpretacije sadržaja teksta (koje mogu biti negativnog, provokativnog ili sličnog nepoželjnog karaktera), a koje bi nas kao udrugu mogle dovesti u neugodan položaj. U konzultaciji s ostalim članovima evaluacijskog odbora, te članovima naše udruge, a vodeći se načelima koji proizlaze iz našeg Statuta odlučili smo da Vaš izvorni tekst nismo u mogućnosti objaviti.

Ukoliko se odlučite prihvatiti naše sugestije za izmjenama, rado ćemo objaviti Vaš, osobno govoreći vrlo kreativan rad. No, u potpunosti razumijemo da ukoliko želite rad ostaviti izvornim, vjerujemo da ćete pronaći odgovarajuću platformu informacija na kojoj će objavljivanje biti omogućeno u potpunosti u skladu s Vašim željama. Hvala Vam još jednom na sudjelovanju u natječaju".

Ne komentiram gornju obavijest, jer bi zahtijevala poseban članak. Listek nije objavljen. U dva dana od „najkreativnijega" postao je – „osobno govoreći vrlo kreativan rad". Ako se pitate zašto i čemu ova blamaža, onda pročitajte i sljedeći pasus.

Što je sporno u Listeku?

EEF je, dakle, uz obavijest da je Listek proglašen najkreativnijim i da će biti objavljen, poslao isti taj najkreativniji tekst Croatušu na „doradu". Autor se iznenadio, jer je riječ o književnom tekstu, a ne o srednjoškolskom uratku. Uljudno je Croatuš i Europljanin odgovorio elektroničkom poštom 3. srpnja 2013.

Ukratko, umjesto imenice „Serbi" organizator Natječaja predlaže autoru u tom trenutku najkreativnijega eseja zamjensku riječ „drugi". Kreativan Croatuš na to nije pristao zbog povijesne istine.

CenzuraPo mišljenju organizatora Natječaja Listek z brega vu Bruxelluša adreseran može biti objavljen samo u slučaju da Croatuš izbaci iz teksta Serbe, mituše i pederuše, tri bitna čimbenika „europske Hrvatske" i njezina „europskog puta". Pristati na tako tvrdu cenzuru nije europski standard, k tome svaki oblik cenzure Croatušu aktivira prigovor savjesti. Zbog toga nije ni odgovorio predsjednici Europskoga edukacijskoga foruma Ireni Đokić, dr. sc., na njezinu odluku o ukidanju odluke o objavi nesretnog Listeka z brega vu Bruxelleša adreseranoga.EEF predlaže da iz najkreativnijega eseja autor izbaci rečenicu: „Još i denes o tem mituše spelavaju vu Haagu." Uz obrazloženje kako je pravomoćna presuda od 16. studenoga 2012. objektivno jača od preživjelih „mituša" zaostalih političkih elita doma, vani i u Haaškom sudu, Croatuš je pristao objaviti Listek bez te rečenice.

EEF je, napokon, zahtijevao da se izbrišu i ove dvije rečenice: „Zate pederuše vaše i naše podnašame če se ponašati znaju. Če se pak špinčiju prek sake mere, a zvračiti se nečeju, nek im hiža bu jako dalko, tak da od mojega plota na bregu okolo naokolo je videti ni". Croatuš je odlučio da prva rečenica ostaje, a druge se odrekao.

Svoje stajalište ovako je obrazložio: Naime, s obzirom da „Raju se nadame, pekla bojime" logično je s toga kršćanskoga stajališta, koje je dominantno u Republici Hrvatskoj, da „pederuše" podnašamo sve dok se i oni znaju ponašati. Isto se načelo odnosi i na sve druge skupine. Pritom rečenica „Zate pederuše vaše i naše podnašame če se ponašati znaju" ima dvostruko značenje. „Pederuš" može biti osoba s određenim seksualnim sklonostima, ali i loša karakterna osobina. Kako god da se „pederuš" shvati „Croatuš" se zalaže za njihovo poštivanje uz uvjet da i „pederuš" poštuje „nepederuša".

Ili, još konkretnije – granica slobode je tamo gdje moja sloboda ugrožava slobodu drugoga. Ako bih se odrekao prve rečenice, onda moram mijenjati i sljedeći pasus koji počinje s iskrenim priznanjem „Nisem homofobuš...". A to onda znači i rekonstrukciju cijeloga teksta, što je, dakako, neprihvatljivo (...).

Kompromisno i razložno rješenje nije prihvaćeno. Po mišljenju organizatora Natječaja Listek z brega vu Bruxelluša adreseran može biti objavljen samo u slučaju da Croatuš izbaci iz teksta Serbe, mituše i pederuše, tri bitna čimbenika „europske Hrvatske" i njezina „europskog puta". Pristati na tako tvrdu cenzuru nije europski standard, k tome svaki oblik cenzure Croatušu aktivira prigovor savjesti. Zbog toga nije ni odgovorio predsjednici Europskoga edukacijskoga foruma Ireni Đokić, dr. sc., na njezinu odluku o ukidanju odluke o objavi nesretnog Listeka z brega vu Bruxelleša adreseranoga.

Kakav pravopis, takav i zakon?

Kad smo već kod pisanja, onda treba primijetiti kako ministar Jovanović ne može napisati nove komplete udžbenika prema odredbama nadaleko znanog Jovanovca, jer nema zakona temeljem kojega bi to mogao zakonski propisati, a bez njega ne može ni institutski pravopis proglasiti jednim, jedinim i jedinstvenim, dakle, totalno službenim. Odmah se javio dežurni desetar kako bi spasio šefa: „Institut će uskoro izaći s prijedlogom zakona o hrvatskom jeziku kako bismo svoj jezik dodatno zaštitili – najavio je Jozić" (poveznica).

Vjerojatno će se javnosti opet nastojati prikazati kako je riječ o originalnoj ideji dežurnoga, a ne narudžbi Kundaka, kao što je to bio i slučaj oko autorstva ideje o pravopisu IHJJ. Taj je pravopis u stručnoj javnosti prošao kao bos po trnju.

Ovdje se, međutim, postavlja pitanje je li IHJJ zakonopisac. Zakone obično pišu pravnici, što je i normalno. Pretpostavljam da u zajedničkim službama IHJJ ima i pravnika, ali isto tako vjerujem da se taj eventualni pravnik u zajedničkim službama nema namjeru volonterski baviti pisanjem zakona o jeziku.

Zakon o jeziku je nasušna potreba suvremene hrvatske države. Sad je to postalo jasno i Partiji, ali ne zbog potrebe „dodatne zaštite" hrvatskoga jezika, već zato što bez njega ne može dalje provoditi novu fazu kulturalne revolucije.

Gledajući sa strane čini mi se da IHJJ ima pametnijega posla, npr. završiti kajkavski rječnik, negoli spašavati promašaje kulturalne revolucije kontroverznog ministra. Stranka rada, primjerice, već ima pripremljen tekst zakona o jeziku. Jezični stručnjaci mogli bi dati jezične primjedbe na tekst prijedloga zakona. Nešto dubinski ne štima kad jezikoslovci pišu zakone, a priučeni povjesničari pravopise, gramatike ili rječnike. Na tragu dosadašnjih iskustava s Jovanovcem možemo reći – kako je prošao institutski pravopis, tako će proći i prijedlog institutskog zakona, koji aparatura piše za potrebe aktualnog ministra kulturalne revolucije.

Jovanovićev mandat prožet je dubinskim promašajima i on još jedino može podnijeti časnu ostavku. Doživio je višestruke neuspjehe potvrđene i sudbenim odlukama.

U tom pogledu preporučam pročitati članak kojim je raskrinkana njegova revolucionarnost politike preinake udžbenika (poveznica) iz kojega izdvajam:„Zbog udzbenicitraženja da se na udžbenike primjenjuju pravila koja će tek biti utvrđena, a ne ona koja su na snazi, zbog uspostavljanja pravno obvezujućeg postupka pozivanjem na buduće norme, zbog neostavljanja razumnoga roka nakladnicima za prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja, zbog dovođenja autora, lektora, grafičara, tiskara i nakladnika u stanje posvemašne pravne nesigurnosti, zbog stavljanja nekih nakladnika u povoljniji položaj, te zbog pokušaja oduzimanja pravne zaštite proglašavanjem toga dokumenta običnom „obaviješću", Ustavni je sud rješenjem U-IIIB-2560/2013 od 20. svibnja 2013. odgodio izvršenje akta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta nazvanog „Obavijest o roku za podnošenje zahtjeva za uvrštavanje udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava na Popis" od 26. travnja 2013., naložio Upravnome sudu u Zagrebu da u roku od tri mjeseca odluči o zakonitosti cijele te „obavijesti", i odredio da se izvršenje Ministrova akta odgađa do daljnjega („do okončanja ustavnosudskog postupka"). Tako je sigurno da novi udžbenici do daljnjega ne će biti lektorirani prema Pravopisu dr. Željka Jovanovića i dr. Željka Jozića. A do daljnjega ne će biti ni stvarno novih udžbenika".

Mirovina na brisanom prostoru birokracije

Ne znam po kojem je zakonu i europskom standardu gospođa Mirjana Preložnjak iz Čakovca postala dužna 170.000 kuna Zavodu za zapošljavanje od kojega je dobivala naknadu za nezaposlenost. Toliko od nje potražuje Zavod. Nedvojbeno je bila nezaposlena od 2000. Ovih je dana, međutim, obaviještena da je već 14 godina u mirovini! Da nije riječ o šali, već da je stvar ozbiljna potvrđuje i dobiveno rješenje o invalidskoj mirovini pristiglo zajedno s rješenjem i o starosnoj mirovini. Tko je odgovoran za ovaj pravni nered? Sustav, koji je navodno prošao kroz reforme i usklađen je s europskim standardima.

Poštovani čitatelji, hvala na pozornosti, bilo je to sve u sezoni Brisanog prostora. Odoh u mirovinu.

Nenad Piskač

Sri, 18-09-2019, 07:54:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.