Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Franc Rodé i hrvatsko slovenski odnosi

Najpoznatija su mu djela: Uvod u moderni ateizam, Teologija povijesti, Žive vjeroispovijesti, Fundamentalna teologija, Obasjano bivanje, Pamćenje, svijest, plan Crkve u Sloveniji, Za čast domovine, Crkva, narodi i demokracija. Zahvaljujući hrvatskom književniku i prevoditelju franc rode001Božidaru Brezinščaku Bagoli i u Hrvatskoj mogli smo ga bolje upoznati kroz dva toma objavljena pod naslovom Biti i opstati (O kršćanstvu, demokraciji i kulturi i O povijesti, domoljublju i Europi, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000.). No, umjesto po opusu, trebao je postati najpoznatiji katolički tata u Sloveniji. I šire.

Dr. Franc Rodé, kardinal Rimokatoličke crkve (r. 1934., Rodice kod Domžala) po komunističkoj okupaciji Slovenije 1945. odlazi s cijelom brojnom obitelji iz bolje budućnosti u izbjegličke logore po kojima se potuca tri godine, da bi završio u Argentini. Tamo je pametni Franc završio gimnaziju, postao lazaristom i u Buenos Airesu započeo studij teologije, koji je nastavio u Rimu i Parizu. Svećenikom je zaređen 1960. Doktorirao tri godine kasnije. U Sloveniju se vratio 1965. Radi u pastoralu. Od 1965. do 1981. predavač je na Teološkom fakultetu u Ljubljani. Od 1981. do 1997. tajnik Papinskoga vijeća za nevjernike (tu smo! sic!), koje je, kad se marksizam u povijesnim bespućima raspao i u teoriji i u praksi, preimenovano u Papinsko vijeće za kulturu. Rodé je po imenovanju pape Ivana Pavla II. od 1977. postao nadbiskupom ljubljanskim i metropolit Slovenske crkvene pokrajine. Od 2006. je kardinal. Umirovljen je 2011.

Franc nije Peterov otac, možda Kardelj?

MedijiOvih dana ljubljansko Delo objavilo je kratku vijest o tome da Kardinal nije otac stanovitoga Petera, što je potvrdio test očinstva. I ova vijest ne bi trebala biti javnom, da u kolovozu u Delu nije otvoreno dvotjedno medijsko razapinjanje Rodéa, što su hrvatski odnarođeni mediji prenosili s osobitim Edvard Kardeljrevolucionarnim protukatoličkim zadovoljstvom, kao što to i inače rade kad god i gdje god mogu od tzv. oslobođenja 1945. do danas kad stvaraju pretpostavke novoga jugoslavenskoga ujedinjenja u bilo kojem obliku.Ovih dana ljubljansko Delo objavilo je kratku vijest o tome da Kardinal nije otac stanovitoga Petera, što je potvrdio test očinstva. I ova vijest ne bi trebala biti javnom, da u kolovozu u Delu nije otvoreno dvotjedno medijsko razapinjanje Rodéa, što su hrvatski odnarođeni mediji prenosili s osobitim Edvard Kardeljrevolucionarnim protukatoličkim zadovoljstvom, kao što to i inače rade kad god i gdje god mogu od tzv. oslobođenja 1945. do danas kad stvaraju pretpostavke novoga jugoslavenskoga ujedinjenja u bilo kojem obliku. Kardinal Rodé svojom biobibliografijom desetljećima je trn u peti slovenskih komunista, kao i u Hrvatskoj sada pretvorenih u kapitaliste, liberale, demokrate i navodne demokršćane. Zato me nije začudilo što su ga lažno optužili i medijski razapeli. On im je odgovorio: "To je neistinita i izmišljena priča i oštro opovrgavam sve tvrdnje o kršenju svećeničkog celibata i navodnom očinstvu".

Kad je već Rodé postao tema u klasičnome montiranom protukatoličkom nasrtaju, zbog kojega se katolici u Sloveniji i susjednim državama nisu poput muslimana digli na stražnje noge, pa ni pljunuli na ulazna vrata Dela a kamoli razbili prozor, bilo bi dobro zaviriti u njegovo dvotomlje Biti i opstati iz kojega se može naučiti i shvatiti mnogo toga o Slovencima i njihovu stvarnom identitetu, o tome da je smrt Boga zapravo agonija čovjeka, o kršćanskoj kulturi u sekulariziranom svijetu, o postmoderni, o prostoru između kulture života i kulture smrti, o kršćanstvu i sreći, o teologiji povijesti, o Crkvi, narodima i narodnim manjinama.

Ono što slovenskim komunistima sigurno nije zabavno čitati odnosi se na teme Radost i bol slovenstva, Svjetla i sjene slovenske prošlosti i vjere, Spor i pomirba slovenskog naroda, Nacionalizam i europski savez i Temelji ujedinjene Europe. Naravno, da i hrvatskim komunistima okupljenima u Savezu za Europu ove teme predstavljaju sol na ranu, jer Slovence percipiraju i tretiraju jedino u ideološkom duhu bratstva i jedinstva. Bakarićevski: Dajte im sve što traži drug Kardelj. Ta je politika bila odlična za Hrvatsku, zato su ondašnji kulturni revolucionari, odnarođeni dakako, hrvatske Ploče u znak zahvalnosti preimenovali u slovensko Kardeljevo. Drug Edvard Kardelj vjerojatno nije Peterov traženi otac, ali je otac slovenske politike posezanja za hrvatskim teritorijem. Slovenija bi mogla zatražiti hrvatsku obalu i teritorijalne vode od Savudrije do Kardeljeva, nastavi li se drugarska politika iz razdoblja Bakarića i Kardelja i Kosorove i Pahora.

Tri Europe: Zapadna, Istočna i Srednja

„Prva kolektivna poistovjećivanja Europejaca nalazimo u prilično dalekoj prošlosti: u razdoblju podjele Europe koja je i danas aktualna. Jedna Europa postoji na Istoku, druga na Zapadu, a između njih dvije prostire se stvarnost koja izmiče toj podjeli, stvarnost Srednje Europe". Tako počinje Rodéovo karta europerazmišljanje o „europskom savezu" u kojemu ne postoji, jer objektivno ne postoji, tzv. jugoistočna Europa to jest britanski Zapadni Balkan. U temelje ujedinjene Europe u Rodéa nije ugrađena slovenska non-stop otvorena ucjena Hrvatske na njezinom tragično nedostojanstvenom puzećem putu u raspadajuću Europsku uniju.

Slovenci i Hrvati pripadaju Srednjoj Europi i bilo bi dobro da se drže srednjoeuropskih dobrosusjedskih odnosa, ako ne žele da ih pojede Europa Zapada čijem su nezasitnom apetitu danas izloženi. Hrvatska je k tome i mediteranska. Slovenija bi to željela biti na štetu hrvatskoga teritorijalnoga mora, što je Tuđman dobrosusjedski prihvatio pod uvjetom da Slovenija otvori slobodan koridor od Hrvatske do Austrije, na što Slovenija nije pristala čekajući strpljivo na zaljubljeni sporazum o arbitraži drugarice Kosor i druga Pahora. Gajiti odnose na kršćanskim načelima i srednjoeuropskim vrijednostima svakako je bolje i konstruktivnije negoli surađivati u medijskom razapinjanju istaknutih katolika. Slovenija je, znamo, danas sa eurom pred bankrotom. Hrvatska bez eura na istome je putu. Taj put propasti, sigurno, nije srednjoeuropski i kršćanski. Svete mi Gere, ako nije tako!

Slovenski i hrvatski nacionalni interesi

OdnosiU Sloveniji, međutim, vlada jugoslavenska logika u odnosu prema Hrvatskoj, a u Hrvatskoj vlada jugoslavenska logika podrepaštva koja je danas evoluirala u slučajnu državu paradoksalne nacije paranormalnog iluzioniste Zorana Milanovića.Jugoslavensko ponašanje slovenske službene politike prema Hrvatskoj također ne spada u konstruktivni prinos odnosa dva srednjoeuropska susjeda. HRSLOPljačka štediša bila je kažnjiva čak i na Divljem Zapadu, a danas u Srednjoj Europi nije? Teritorijalni apetiti kao zaostali atavizam jugoslavenskoga ponašanja slovenske službene politike i stalne političke ucjene u odnosima dviju država bile bi manje prisutne ako bi u njima vladao istinski slovenski i istinski hrvatski identitet. U Sloveniji, međutim, vlada jugoslavenska logika u odnosu prema Hrvatskoj, a u Hrvatskoj vlada jugoslavenska logika podrepaštva koja je danas evoluirala u slučajnu državu paradoksalne nacije paranormalnog iluzioniste Zorana Milanovića.

U obje države vlada komunistički duh. Komunisti jugoslavenskoga bratstva i jedinstva nikad nisu zagovarali srednjoeuropske vrijednosti i katolička načela. Razlika je u tome što slovenski komunistički duh čuva slovenske nacionalne interese, ali na jugu poseže i preko slovenskih legalnih i legitimnih interesa, dok hrvatski komunistički duh prodaje, dijeli, daruje i razbacuje hrvatske nacionalne interese podjednako na sjeveru i jugu, istoku i zapadu. Od 1945. u neprekidnom kontinuitetu.

Potraga za ocem se nastavlja

Jugo-sindromDominantne elite obje države imaju tipične postjugokomunističke sindrome i komplekse. Hrvatska i Slovenija su pred identitetskim problemom kao i nesretni Peter u potrazi za ocem. Za Petera još ima šanse, da mu, naime, majka ipak otkrije pravoga oca. Ima li šanse da Slovenija i Hrvatska pronađu svojega oca, svoj pravi identitet, i odbace umjetne, slučajne i paradoksalne, ideološki nametnute očeve? Ne znam za Sloveniju, ali u Hrvatskoj će to ići jako teško.Kardinal Franc Rodé u Sloveniji iskače iz dominantne komunističke logike. On je mogli bismo reći središnja figura suvremene slovenske pameti i čuvar istinskoga slovenskoga identiteta. To mu duh vremena u Sloveniji nije i ne će oprostiti. Rodé je za tu „tranzicijsku" elitu još uvijek nepoželjna „neprijateljska emigracija". Baš kao što u Hrvatskoj crveni kmeri nikad ne će prihvatiti vrijednosti jednoga Alojzija Stepinca zato jer ga nije priznao jugokomunistički otac sindrug i maršal Tito. Podsjetimo se, odnarođeni kulturni revolucionari otvoreno u Hrvatskome saboru vrijeđaju „neprijateljsku emigraciju", utjelovljenu u zastupniku Davoru Stieru čiji su pređi otišli iz komunističkog raja kad i Rodéovi. Hrvatsku „ne razumije" Stier, Sloveniju Rodé. Pravo na ispravno razumijevanje Hrvatske uzurpirali su kulturni revolucionari. Isto je i u Sloveniji, samo nije tako drastično i totalitarno jasno artikulirano. U Sloveniji komunisti nikad nisu ni sišli s vlasti, dok u Hrvatskoj imamo desetogodišnje razdoblje nacionalnog pokreta, nakon kojega je stigao povratni komunistički tsunami koji i danas mete željeznom metlom.

Da su na vlasti istinski kršćanski i srednjoeuropski identiteti Hrvata i Slovenaca mnogi od sadašnjih problema u odnosima dviju država ne bi ni postali problemom. Neprirodna tvorevina Jugoslavija, totalitarni komunistički režim sa svojim agresivnim ateizmom i totalitarna politika bratstva i jedinstva, nanijeli su velike teritorijalne štete Hrvatima, ali i izopačili slovensku službenu politiku prema južnom susjedu. Postavlja se pitanja čime bi se slovenska vanjska politika bavila da Slovenija ne graniči s Hrvatskom? Posezanjima za talijanskim, austrijskim ili mađarskim teritorijem?

Dominantne elite obje države imaju tipične postjugokomunističke sindrome i komplekse. Hrvatska i Slovenija su pred identitetskim problemom kao i nesretni Peter u potrazi za ocem. Za Petera još ima šanse, da mu, naime, majka ipak otkrije pravoga oca. Ima li šanse da Slovenija i Hrvatska pronađu svojega oca, svoj pravi identitet, i odbace umjetne, slučajne i paradoksalne, ideološki nametnute očeve? Ne znam za Sloveniju, ali u Hrvatskoj će to ići jako teško. Evo ovih dana na Radio Sljemenu drugarski je po slučajnom kratkom hudojamsko-jazovskom postupku, bez obrazloženja, ukinuta petominutna (5 minuta!) paradoksalna radio emisija pokrenuta prije 20 godina paradoksalnog imena Hvaljen Isus i Marija. Pretpostavljam da će je zamijeniti odnarođena slučajna emisija kulturne revolucije: Smrt fašizmu, sloboda narodu!

Nenad Piskač

Čet, 28-05-2020, 13:33:34

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.