Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Za razliku od Hrvatske Jugoslavija je bila namjerna i organizirana

Milanović je ovih dana izjavio da je Hrvatska slučajna država, ali da više ne će biti slučajna država već organizirana. Navodno će je organizirati njegova organizirana vlada koja će ispraviti ono što su u organizaciji države propustile sve dosadašnje neorganizirane vlade. Valjda sam dobro prepričao ovu državotvornu umotvorinu. Državotvornu? Da, ali jugodržavotvornu. Zbog toga je slučajni Milanović postao slučaj poput Čačića. Više nitko ne može pratiti nesagledivost njegovih javnih izjava.

Odmah treba otvoriti karte i reći: Svaka normalna i slobodna hrvatska država je slučajna i neorganizirana, ako već nije ustaška i fašistička. I to vrijedi za: a) velikosrpsku politiku, b) petokolonašku politiku i c) jugoslavensku politiku. U koju od ovih kategorija spada Milanović ne znam. Možda je Zoran Milanovićon tvorac i neke nove d) opcije. A možda uopće ne zna o čemu govori kad javno govori. Naravno, uvijek je moguća i ona inačica da ga slučajni građani slučajne države nisu dobro razumjeli. No, ako ga doma i nisu, sigurno su Slučajna državaU svakom slučaju Hrvatska je stvarno djelomično neorganizirana, ali nije slučajna. Kad bi naša država bila organizirana u svim segmentima koji zahtijevaju kroatocentričnu državotvornu organiziranost onda bi, primjera radi, njezina javna dalekovidnica u višednevnim najavama srpskoga filma prevela na hrvatski barem naslov filma koji je emitiran u subotu 25. kolovoza. Srpski „Lavirint" samo jugoslavenskim unitaristima može biti isto što i hrvatski LabirintMilanovića dobro razumjeli vanjski čimbenici, iako su ga i u svijetu pročitali kao nesposobnjakovića pa se s njegovim likom i premijerskim djelom zbijaju šale.

Srbija je organizirano privilegirana

U svakom slučaju Hrvatska je stvarno djelomično neorganizirana, ali nije slučajna. Kad bi naša država bila organizirana u svim segmentima koji zahtijevaju kroatocentričnu državotvornu organiziranost onda bi, primjera radi, njezina javna dalekovidnica u višednevnim najavama srpskoga filma prevela na hrvatski barem naslov filma koji je emitiran u subotu 25. kolovoza. Srpski „Lavirint" samo jugoslavenskim unitaristima može biti isto što i hrvatski Labirint. Razlika je ista kao i između „kiseonika" i kisika. Partijskim pregaocima od urednika do lektorske službe na HRT-u je svejedno. Reći će jezični unitaristi kako razumijemo u srpskoj riječi „lavirint" hrvatski labirint, pa ne treba prijevoda.

Razumijemo i u engleskoj riječi „football" da je riječ o nogometu, ali je prevodimo. Samo kad je riječ o Srbima i Srbiji, u Hrvatskoj vrijede posebna namjerna i organizirana pravila. Usput, kad smo zadnji put gledali film iz Bugarske, Rumunjske, Poljske, Češke... Srbi su „organizovano" u Hrvatskoj „privilegisani". Tako hoće vladajuća jugoslavenska desnica, koja se organizirano i nimalo slučajno predstavlja ljevicom.

Područja namjerne i organizirane države

Hrvatska je država odlično organizirana glede protunaravne „politike pomirbe", nekritičkog odnosa prema „prostoru bivše Jugoslavije" i komunističkih zločina skrivenih iza „antifašizma". HaagOna je odlično organizirana i glede rasprodaje svojih bogatstava, kao i u pogledu kriminalizacije Domovinskoga rata. Hrvatska je do savršenstva kolonijalno organizirana u podaničkom odnosu prema Europskoj uniji i haaškome sudištu. Hrvatska je monolitno organizirana u zaštiti svih atavizama totalitarnoga komunističkoga režima. Tu nema slučajnosti – ni slučajno da bilo tko odgovara zato što je na određenom području Hrvatsku organizirao jugoslavenski, kolonijalno ili komunistički. Sve ostalo, misle crveni kmeri, spada u „neorganiziranu državu" koju treba preodgojiti, to jest „organizirati". Hrvatska će biti namjerna i organizirana država kad joj glavni grad bude Beograd. To je ideal kojemu treba organizirano i s namjerom težiti. Jugoslavija je bila namjerna i organizirana država iz koje smo bezrazložno otišli u slučajnu i neorganiziranu Hrvatsku.

Polazište komunista, socijalista i sporazumaša

Hrvatska unatoč svemu nije slučajna država. U njoj postoje različiti slučajevi svega i svačega, ali ona nije slučajna sve i da ima slučajnu vladu. Ljubljanska bankaHrvatska država je plod i rezultat rada onih koji su za nju i zbog nje „radili, patili i umirali". Među takve ne spada Milanović, Čačić, Pusićka, Josipović, Jakovčić, Hrelja... Ljubljanska bankaJe li je moguće da ljudi koji su sudjelovali u pljački Ljubljanske banke nad hrvatskim štedišama, danas u ime Hrvatske sa Slovenijom pregovaraju o rješavanju toga pitanja? Tko su svi ti likovi koje spominje Goran Marić u tekstu u kojemu vrlo uvjerljivo povezuje Vladu, Ljubljansku banku, HNB i HNS. Brojke koje autor iznosi, više su nego zastrašujuće. Evo prigode da Milanović pokaže djelatni smisao za namjeru i organiziranostZa njih je Hrvatska slučajna i neorganizirana, jer ju konstruirana i organizirana Jugoslavija nije uspjela spriječiti da ode u slučajnost i neorganiziranost. Svaka Jugoslavija nije slučajna već namjerna i svaka je organizirana izvana a održavana pendrekom iznutra i kreditima izvana. Svaka Hrvatska je slučajna i neorganizirana. To je ideološko polazište i trajno stajalište odnarođenih politelita, pa i „ove vlade u ovoj zemlji". Ovo polazište i stajalište zastupaju one stranke i koalicije koje su na prvim demokratskim izborima bile veliki gubitnici, a to su Račanovi komunisti, Mažarovi socijalisti i Savkini koalicioni sporazumaši. U posljednjih osam godina njima se opasno približila i HDZ, a u nekim segmentima je i nadmašila povijesne gubitnike, osobito kad je riječ o otvorenoj potpori rehabilitaciji četništva.

U Hrvatskoj je namjerno i organizirano destruirana održiva budućnost, a namjerno i organizirano se štite štetočine. Nedavno je ekonomist Goran Marić javno napisao („Uz suglasnost 'stručnjaka' HNB-a Ljubljanska banka pokrala hrvatske, a isplatila slovenske štediše", kolumna objavljena na portalu dnevno.hr – portala kojemu kronično nedostaje lektor), nekoliko rečenica zbog kojih su se već trebala tresti brda i doline, sve da je Hrvatska i slučajna i neorganizirana. Je li je moguće da ljudi koji su sudjelovali u pljački Hrvatska i SlovenijaLjubljanske banke nad hrvatskim štedišama, danas u ime Hrvatske sa Slovenijom pregovaraju o rješavanju toga pitanja? Tko su svi ti likovi koje spominje Goran Marić u tekstu u kojemu vrlo uvjerljivo povezuje Vladu, Ljubljansku banku, HNB i HNS. Brojke koje autor iznosi, više su nego zastrašujuće. Evo prigode da Milanović pokaže djelatni smisao za namjeru i organiziranost.

Ma, ljudi moji, je li ovo moguće?!

Ne mogu ne citirati dio Marićeva teksta:

„Sam izbor gospodina Zdravka Rogića za pripremu prijedloga sporno je s nekoliko motrišta. Gospodin Rogić je i u svojevrsnom sukobu interesa budući da je obiteljski vezan za Sloveniju (supruga Slovenka). A da njegove namjere nisu nimalo bezazlene najbolje pokazuje činjenica da je za glavnu osobu koja mu priređuje prijedlog odredio gospodina Marijana Klanca, sadašnjeg direktora pravne službe HNB-a koji je u vrijeme nastanka duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama bio direktor pravne službe upravo te Ljubljanske banke, Glavne filijale Zagreb. Ne bi trebalo biti nebitno ni to što je gospodin Klanac baš Slovenac. Gospodin Mladen BajićRogić je kao glavni savjetnik bivšeg guvernera Rohatinskog zajedno s njim posljednjih godina u bescjenje prodao 8,2 tone zlata RH na kojemu je država Hrvatska izgubila stravičnih 5 milijarda kuna. Prodali su u tajnosti (o tomu nema niti riječi u Izvješćima HNB-a) sve zlatne zalihe RH po cijeni 250 USD po unci, dok je današnja cijena veća od 1.600 USD po unci. Kako onda osporiti tvrdnju profesora Slavka Kulića da Hrvatska narodna banka nije ni hrvatska, ni narodna, a niti banka? Teško, zapravo nemoguće! A ova Vlada misli da će sve probleme riješiti prodajom Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, za što planira uprihodovati 2,5 milijarda kuna, a niti jedna Vlada, pa ni ova, ne želi vidjeti da je HNB samo na upravljanju međunarodnim deviznim pričuvama i na prodaji zlata u sedam-osam godina izgubila 30 milijarda kuna. Nažalost, to ne vidi ni Državno odvjetništvo. Da je ovoj vladi istinski stalo do hrvatskog preporoda onda bi rješavala takve ključne ekonomske probleme, a ne bi pripremala predaju posljednje crte obrane nacionalnog financijskog suvereniteta".

Evo prigode da uz Bajića i Milanović i njegov ministar unutarnjih poslova, onaj jedan od tri vladina Ostojića, počne raditi organizirano i s namjerom za opće dobro. U suprotnom, ostane li ovako kako sada stoje stvari, Milanović će u povijesti ostati upamćen kao slučajni premijer jedne slučajne odnarođene vlade zalutale u modernu hrvatsku državu destruiranu od onih političkih snaga koje ju nikad nisu ni sanjale, a kamoli za nju radile, patile i umirale.


Nenad Piskač

Čet, 28-05-2020, 13:13:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.