Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

MilanovićNavodno će nam biti bolje tek kad se drug Milanović probudi. A probudit će se ako neplanirano dobije protukandidata za mjesto generalnog sekretara Partije ili mandatara vlade. U ovom trenutku nitko se ne usudi remetiti mu partijsko hrkanje i državno ljenčarenje. Trenutno je i unutar Partije i unutar države demokratski i višestranački nedodirljiv poput Tita.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

NikolićBivši srbijanski predsjednik Boris Tadić svojatao je znamenitoga Hrvata Ruđera Boškovića. Novi srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, četnički vojvoda koji se odziva i na ime Toma Grobar, svojata simbol otpora velikosrpskoj agresiji, hrvatski grad Vukovar. Što se je bitno promijenilo činjenicom da je Tadića zamijenio Nikolić? Što se Hrvatske tiče, ništa se bitno nije promijenilo.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

kukurikuKukuriku vlada ponaša se kao da je izišla ispod Titova zločinačkoga šinjela godine 1945. Ispod staljinističkoga šinjela samozvanoga maršala skrivala se prešutna koalicija sa četnicima, britanska izdaja i masovni zločini Titova režima od Bleiburga do Makedonije. Najviše u Sloveniji i Hrvatskoj. Zločin je pod tepih gurati zločine. Makar i svojih otaca. Ideoloških ili bioloških.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

novineU utorak 27. ožujka u Zagrebu dogodio se susret nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i pomoćnog mu biskupa Ivana Šaška s umjetnicima. Zašto je ovaj za umjetnike i Crkvu važan događaj ostao nezabilježen u svjetovnim medijima? Zato jer je središtima moći stalo do toga da se umjetnici i Crkva ne susretnu. Zato jer u medijima vlada ideologija kojoj smeta prava umjetnost, ili prava Crkva, ili – najvjerojatnije - i prava umjetnost i prava Crkva.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Nenad PiskačIz rukopisa zbirke kajkavske poezije 'Bu do kaj' autora Nenada Piskača, hrvatskog branitelja i novinara, čiji se izlazak očekuje 2012. godine u splitskoj Nakladi Bošković, donosimo nekoliko strofa kajkavske poezije primjerenih aktualnom političkom trenutku u Hrvatskoj.(mmb)

Add a comment        
 

 

MilanovićNe treba zaboraviti da je Milanović projekt HDZ-a iz vremena kad je Sanader bio zamjenik ministra vanjskih poslova Mate Granića, pa zato ne čudi da je kompletan odvjetnički tim sada samo hrvatskoga književnika, nekad „premijera" dr. Ive Sanadera, slavio pobjedu ideološke čistoće nad miniranim HDZ-om, pravašima i demokršćanima - to jest nad većinom hrvatskoga naroda i njegovom voljom.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

stečajFranjo Tuđman je, podsjetimo se, naslijedio od SFRJ 5.307,6 mil USD. Ukupni inozemni dug Hrvatske na kraju 1999. godine iznosio je 10.175 mil USD. Tečaj eura i dolara prema kuni 31. prosinca 1999. bili su isti (7,6 kuna). Pojednostavljeno, Tuđman je trošio koliko se zarađivalo, Hrvatska je živjela u skladu s mogućnostima. Ponašao se zdravo kapitalistički. Poslije njega socijalisti svih boja najprije su ukinuli polupredsjednički sustav u kojemu se zna na čijim je leđima teret odgovornosti i promovirali „parlamentarnu demokraciju", neodgovornu tzv. laprdientiu croaticu.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

SanaderScenarij 3. siječnja 2000. ponavlja se danas i u pogledu ponašanja HDZ-a. I onda je vlast izgubila autogolovima. Ovaj put silazak s vlasti mogao bi potrajati više od jednoga mandata. Puno više. Sanader je došao na vlast u HDZ-u sa zadatkom trojanskoga konja. Nizom diverzija pripremio je teren za uništenje HDZ-a i brisanje s političke scene. Još od 2003. provodio je esdepeovsku politiku – i unutarnju i vanjsku.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

mesićZakon o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti usvojen je 2004. g. Riječ je o doživotnim pravima bivših predsjednika financiranima iz državnoga proračuna. Taj zakon u okolnostima u kojima se nalazi Hrvatska, mogu usvojiti i tolerirati samo grješne strukture ili pijani milijarderi, a kad je o Mesiću riječ, onda je tu još ukomponirano i puzeće jugoslavenstvo povezano s ostatcima represivnih aparata totalitarnoga komunističkoga režima.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićSve je više pokazatelja i u unutarnjoj kao i u vanjskoj politici, osobito u „regionu", o tome da će Hrvatska i po eventualnome ulasku u EU imati iste probleme koje je imala od 1918. Ušli smo prethodno i u NATO ali od tada do danas nismo riješili pitanje granica, a definirane granice preduvjet su sigurnosti i mira. Prema tome doskočica da moramo u EU kako bismo izišli iz balkanskoga lonca ne drži vodu. Hrvatska se prije svega mora riješiti vlastitih balkanjerosa, odnosno projugoslavenske politike na Pantovčaku, u Banskim dvorima i na Trgu sv. Marka.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Krapina - franjevački samostanDeset godina kontinuiranoga održavanja Znanstvenih skupova, posvećenih jednoj široj tematici - kajkavštini, moguće je ako postoji ona nevidljiva snaga, zajednička ljubav i želja da se kajkavština iznova vrjednuje s pretpostavkom da ona nije ništa manje vrjednija od ostalih hrvatskih književno-jezičnih dionica. U Krapini je 5. rujna održan deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Veljko KadijevićKoga smo ono pobijedili u vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja? Kad govorimo o agresoru na Hrvatsku onda je najbolje koristiti izvorna vrela samih agresora. Ta se vrela, kojih ima na tone, u Hrvatskoj rijetko spominju, a još rjeđe, nažalost, analiziraju. Zato uoči još jedne obljetnice najsjajnije vojne pobjeda u povijesti Hrvata zavirimo nakratko u srpski tisak s kraja godine 1991., kako bismo osvijetlili karakter agresora i kako bismo unatoč višegodišnjoj politici izjednačavanja krivnje mogli ispravno odgovoriti koga smo to uopće pobijedili u Oluji.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Jugoslavija - putokazNije riječ o Karađorđevu, već o Brijunima. Nije riječ ni o nepostojećem „dogovoru Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH", a niti o „dogovorenom ratu". Nije riječ o početcima devedesetih. Nije riječ ni o „brijunskom sastanku 1995." i „transkriptima" planiranja „zajedničkog zločinačkog pothvata" oslobađanja okupiranih hrvatskih teritorija. Riječ je o konsolidiranju jugobolja u kontekstu europskih integracija. Riječ je o predsjednicima „europske orijentacije" na zajedničkom ljetnom derneku u ljetnoj rezidenciji cirkusa Rade Šerbedžije.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Andrija HebrangNevjerojatno, ali istinito, u samo tjedan dana morao sam se složiti s dvije ocjene hrvatskoga jadnoga stanja, koje su izrekli visokopozicionirani hadezeovci. O Matušićevoj točnoj ocjeni da je u Hrvatskoj šef oporbe predsjednik države već sam napisao dvije-tri rečenice. A trebalo bi napisati nešto i o pisanoj ocjeni Andrije Hebranga o tome da nam država ide u „krivome smjeru", koju je u Hrvatskom saboru dao u povodu smrti simbola obrane Siska i Banovine od velikosrpske agresije, generala Đure Brodarca. S tom se izjavom pored zdravih očiju i čiste pameti, nemoguće ne složiti.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Zoran MilanovićNakon dugo, dugo, dugo vremena, skoro od Francekova doba, moram se složiti s jednom izjavom visokopozicioniranog hadezeovca. Rekao je u Dubrovniku dan poslije svečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara da je stvarni šef oporbe Predsjednik Republike Ivo Josipović, a ne Zoran Milanović šef Saveza komunista Hrvatske, SKH - Stranke demokratskih promjena, danas samo SDP-a. Josipovića je za predsjednika kandidirala SDP. HDZ je svojim kandidatom za predsjednika države izdašno poduprla esdepeova kandidata.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

zapresicOstala je, međutim, dobra navika da se sklapaju prijateljstva među naseljima koje se ne odriče ni grad Zaprešić, na što već nešto vremena i žitelje grada i njegove goste obavještava lijepo oblikovanim pločama postavljenima na ulazu u grad iz smjera Zagreba, Pušće i Pojatna. Upravo s tih ploča doznajemo jedan nevjerojatan podatak: da je Zaprešiću, uz ostale, grad prijatelj i jedan nepostojeći hrvatski grad.(N.Piskač,Panorama)

Add a comment        
 

 

Nenad PiskačGodine 2010. izišao je zbornik radova „Godina 1918.". Nakladnik – Hrvatski institut za povijest. U zborniku je objavljeno 15 rasprava. Predgovor je napisao dr. Ljubomir Antić, a urednik zbornika je dr. Zlatko Matijević. Kako u zborniku jasno piše: „Nijedan dio ovoga zbornika radova ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez pismenog dopuštenja nakladnika", moram pribjeći tehnici prepričavanja, iako bih najradije pretipkao cjeloviti tekst (zapravo, kompletan zbornik radova). O čemu je riječ?(N.Piskač)

Add a comment        
Pon, 19-08-2019, 12:56:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.