Ivan Kušan - sedamdesetpeta godišnjica rođenja

 

U našim javnim glasilima sedamdeset i peti rođendan velikog hrvatskog pisca za djecu, romanopisca, prevoditelja i dramatičara Ivana Kušana dobio je nezasluženo malo mjesta. Na nedavnom simpoziju o njegovom radu u DHK jedan broj poznavatelja Kušanovog rada progovorio je o njegovom cjelokupnom djelu. Malo poznate pojedinosti oko sudbine dviju predstava Toranj i Svrha od slobode, nastalih 1971., koje su obilježile Kušana mogući su uzrok današnjih prešućivanja. Hrvatski nacionalist pa bio to i veliki pisac poput Ivana Kušana (ni velikom Ranku Marinkoviću to se ne zaboravlja) ostaje zauvijek nacionalist i to mu u očima onih koji i danas određuju umanjuje njegovu umjetničku vrijednost.

Kušan je svojoj knjizi uspomena na ljude iz Soca napisao: Toranj u dvorani Kola, pokraj moje buduće Kazališne akademije, bio je pun pogodak. Dražen Vukov Colić u Vjesniku usporedio je dvije predstave koje su se istu večer igrale u HNK-u i preko puta u dvorani Kola: U četvrtak navečer u Zagrebu su se sastala dva kazališna vremena (...) U obje se zgrade sviralo i pjevalo, glumilo i plesalo (HNK Wagner Majstori pjevači ), ali glazba u praizvedbi Tornja Ivana Kušana u režiji Mire Međimorca i izvedba Zagrebačkog kazališta mladih - i pored toga što je bila i vesela i ponekad loše svirana - često je zazvučala kao posmrtni marš starom i konvencionalnom kazalištu....

Kao uvod u predstavu Toranj pred zgradom Kola svirala je limena glazba, dvorana i galerija bile su dupkom pune. Predstava je počela u grču, no kad se publika prvi puta nasmijala Kušanovom duhovitom i zajedljivom dijalogu sve se opustilo, glumci su dobili povjerenje u tekst, svoju igru, prostor, redateljsku zamisao. Uspjeh je bio očigledan, gromoglasan i dug pljesak bio je nagrada za smiono kazališno istraživanje. Na nesreću taj dan je bio izveden atentat na jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Rolovića i političari su predstavu shvatili kao provokaciju. Do kraja sezone odigrana je osam puta i na jesen, vruću jesen 1971., nakon još jedne Kušan-Međimorčeve provokacije u Dubrovniku sa Svrhom od slobode Toranj je zauvijek skinut s pozornice. Na krilima sjajnog prijama gledatelja i dobrih novinskih recenzija došao je poziv umjetničkog ravnatelja dubrovačkih Ljetnih igara Koste Spaića da Kušan napiše komad za Igre, Kušan se prisjeća nastanka tog poziva: Kosta je Spaić predstavu ( Toranj) vidio ili čuo za njen uspjeh (...) tek, naručio je od mene da napišem, za Dubrovačke ljetne igre, igrokaz za redatelja Miru Međimorca i za mlade glumce, netom diplomirane studente glume ili one pred diplomom.

Ja sam napisao Svrhu od slobode. Kosta Spaić je 6. VI 71. pisao iz Wuppertala: Danas sam primio vaše pismo i scenarij. Ideja mi se neobično sviđa. Kritička analiza pojma sloboda-libertas danas je više nego potrebna. Inače sam sretan da ste vi i Kušan nešto poduzeli. Meni sa starijim književnicima to nije uspjelo godinama. Do te predstave mora (podcrtao K.S) ljetos doći. Javite se. Mnogo pozdrava Kosta Spaić. Nakon nekoliko čitačih proba otputovali smo u Dubrovnik i počeli stvarati predstavu. Kušan je, gdje je to dramaturški bilo potrebno, dopisivao i proširivao dijalog, lica i radnju. Što bismo dogovorili na probi Kušan bi dopisao preko noći. U zajedničkom radu glumaca, redatelja i pisca dovršavao se tekst, razvijala se maštovita igra. No oko nas su se vrtoglavo počeli događati politički događaji, situacija se, rečeno političkim jezikom usložnjavala, ali mi smo previše bili u svom stvaranju, u veselju igre i domišljanja. Moćnici u Igrama su osjetili promjenu političke atmosfere, procijenili da nas treba onemogućiti u radu i zabranili nam igrati u staroj luci.

Nismo željeli odustati, brzo smo dogovorili novi prostor za igru na Bunićevoj poljani, metaforičan prostor omogućavao je maštovito putovanje povješću. Politička napetost je jačala. Glasine o tome da mladi na Bunićevoj poljani rade nacionalističku provokaciju uzbunile su Upravu Ljetnih igara i nekoliko dana prije premijere pokojni hrvatski političar zatražio je skidanje predstave. Vijeće je demokratskim glasovanjem s većinom od pet glasova protiv tri odlučilo da se predstava ipak održi. Valja reči da je Kosta Spaić do posljednjeg časa podržavao predstavu i glasovao za nju. Publika ju je na premijeri sjajno primila, ovacije su trajale više od 20 minuta. Dan poslije, na press konferenciji, glumac Rade Šerbedžija je, kako se prisjeća Kušan u svojoj knjizi Slavnih 99 iz Soca, izjavio da je predstava odlična samo ga smeta istočni vetar koji odasvud duva. Nakon toga meni (M.M. redatelju) jedino je preostalo izjaviti da sam zbog predstave spreman otići u zatvor. Kad je Anatolij Kudrjavcev napisao kritiku pod naslovom Srbi, osvajači Dubrovnika Fani Muhoberac, direktorica Ljetnih igara, rekla je Kušanu i meni : Pogledajte, što ste nam napravili.

Uskoro je bila prisiljena podnijeti ostavku. Na prvu i posljednju dubrovačku reprizu došao je Eugene Ionesco, poveli su ga na koncert, odgovarali od posjete predstavi, ali on je inzistirao da je bar na kratko vidi. Ušao je i ostao do kraja. Bio je zadivljen prijemom publike, Kušanu je izjavio: Imate publiku! Na Akademiji u Zagrebu javno je pohvalio predstavu, ali prevoditelj s francuskog zaboravio je prevesti tu njegovu pohvalu. Dan nakon završetka Ljetnih igara na sastanku Vijeća na kojem su članovi raščlanjavali proteklu sezonu pokojni dubrovački glumac najoštrije se obrušio na predstavu i autore, Kušana i redatelja, zahtijevajući da nas hapse. On je samo prenosio raspoloženje političara koji su požurili razobličiti nacionalističku rabotu autora koja se zrcalila u Svrhi od slobode. U Dubrovačkom vjesniku od 31. prosinca 1971. u uvodnom izlaganju ing. Pavla Bakarića Započeta aktivnost podstrek i ohrabrenje za daljnje akcije izrijekom je spomenuta i Kušan-Međimorčeva predstava: Nešto više ispoljavanja nacionalnoga i svođenje na isticanje hrvatskoga u svakoj prilici bilo je kod komunista u ustanovama, pogotovo iz kulturne djelatnosti (...) Dubrovnik je značajan kulturni centar (...) Primjera tih tendencija, te stalno i nepotrebno isticanje pridjeva hrvatsko ili nacionalističkih aluzija ima dosta.

Primjeri: predstava Svrha od slobode na Ljetnim igrama. Uspjeli smo dovesti predstavu u Zagreb na IFSK, ali već se osjetilo kako odasvud duva istočni vetar. Nisu nas uhapsili, ali su Kušana i redatelja (M.M.) stavili na crnu listu (Bijelu knjigu) i godinama nam otežavali umjetnički rad. Sjena iz sedamdeset i prve i danas se nadnosi nad Ivanom Kušanom koji po ponašanju kulturne javnosti vrijedi manje od beznačajnih osoba kojih su puni mediji.

Miroslav Međimorec

{mxc}

Sri, 21-08-2019, 01:55:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.