Kao dvadeset i osmi prilog u podlistku o Slobodanu Praljku i hrvatskoj šestorci u Haagu donosimo procjene Slobodana Praljka o ratnim štetama u Hrvatskoj. (hkv)

Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj

1. Istraživati i poznavati osnovne činjenice o vlastitoj prošlosti nije samo pitanje elementarne pristojnosti državnih dužnosnika već je njihova dužnost i temelj moguće dobre budućnosti Hrvatske države. Posebice se to odnosi na Rattragične činjenice o ratovima kroz koje je hrvatski narod prolazio u prošlom stoljeću. Iako se od 1945. – 1990. godine mnogo toga nije smjelo spoznati ostaje nejasno zašto se u slobodnoj Hrvatskoj ne znaju imena i prezimena:

a) Ubijenih protivnika beogradskog režima između dva svjetska rata?

b) Ubijenih u II svjetskom ratu? - od strane četnika? - od ustaša? - od partizana? - od Nijemaca? - od Talijana?

c) Ubijenih od komunističkog režima nakon II svjetskog rata?

d) Ubijenih Hrvata u emigraciji?

e) Ubijenih i poginulih u oslobodilačkom Domovinskom ratu?

Svake hvale vrijedan trud pojedinaca ne može obaviti tako obiman posao.

2. Ovaj tekst je pokušaj izračuna ratnih šteta koje je srpska agresija nanijela Hrvatskoj.

3. Ja sam bio voditelj istraživanja. Pomagala su mi dva sjajna mlada ekonomista koji su obavili lavovski dio posla, ja sam samo rukovodio poslom i određivao okvir istraživanja. Prema dogovoru ne navodim njihova imena, jer se ne zna da li bi ta činjenica mogla štetiti njihovom napredovanju u daljnjem radu. Kako je tužna zadnja rečenica?! Ako i kada odluče javno reći svoja imena učinit će mi radost, do tada sve moguće pogreške pripišite meni.

1. IZRAVNE RATNE ŠTETE

Izravne ratne štete su podijeljene na 4 glavne kategorije: ljudski gubici, imovinski gubici, troškovi mina i ratni izdaci.
1. 1. Ljudski životi, invalidi, razorene obitelji, ograničenje slobode.

Ovo je poglavlje razdijeljeno na troškove poginulih, ranjenih i invalida, prognanih i izbjeglih, emigranata i psihičkih poremećaja nastalih uslijed rata.

1. 1. 1. Poginuli branitelji i civili

Tablica i stete

U gornjoj smo tablici broj ubijenih i broj zatočenih i nestalih zbrojili jer se tokom godina ne nalaze preživjeli pod kategorijama „Zatočeni i nestali“ već se njihova tijela uglavnom otkrivaju u masovnim grobnicama. Postoji nekoliko metoda evaluacije vrijednosti ljudskoga života. Neki računaju propuštene zarade i novac uložen u obrazovanje, a k tome se dodaju i dodatni troškovi upravo zato jer ljudski život nije imovina, odnosno ulaganje. Drugi autori određuju vrijednost ljudskog života prema prosječnom životnom osiguranju, treći pak istražuju subjektivnu vrijednost ljudskog života. Koji god da se način odabere, ljudska stradavanja se snažno odražavaju na buduće dohotke društva, pa ih se zato i uzima u obzir, jer je čovjek taj koji proizvodi i stvara na temelju znanja i vremena u koje se ulagalo godinama. Ovo su neke od procjena vrijednosti ljudskoga života:

A. Prema Kopenhagenskom konsenzusu 100.000 USD1

B. Prema istraživanjima o sigurnosti automobila, ljudski život vrijedi oko 3.000.000 USD2 .
Prema tom istraživanju implicitna vrijednost života se kreće u rasponu od 2.6 do 3.7 milijuna USD.

C. Prema cost-benefit analizi inženjera General Motors-a Edwarda C. Iveyja, koji je računao troškove fatalnoga ishoda požara uzrokovanog prometnom nesrećom, ljudski život vrijedi 200.000 USD. Do tog je iznosa došao diskontirajući sve buduće zarade stradalnika prosječne dobi i prosječne mjesečne plaće.

D. Prema premijama odšteta za stradalnike u prometnim nesrećama ti se iznosi kreću od 20 000 USD za automobilske nesreće do 1.000.000 USDza željezničke nesreće.

E. U SAD-u se pripadnik Nacionalne garde u većini država mora osigurati na 250 000 USD za slučaj smrti. Taj je podatak najpouzdaniji. 1 „The Economist special report, Copenhagen Consenzus, June 5th 2004, p. 64-65. Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj 5 2 Mark. K. Dreyfus & W. Kip Viscusi, Rates of time preference and Consumer Valuations of Automobile Safety and Fuel Efficiency, 38 J. L. & Econ. 79, 102 (1995).

Ako bismo računali vrijednost života prema propuštenim zaradama u Hrvatskoj, došli bismo do podatka koji bi bio nerealno malen. Zato se moramo odlučiti za jedan od ovih scenarija. U tablici su napravljeni izračuni za 3 scenarija: B. i C i E. Kako je samo scenarij E direktno povezan sa životom pripadnika neke službe sigurnosti (u ovom slučaju Američke nacionalne garde), uzeli smo kao najbolju opciju upravo rješenje E. 1.1.2. Ranjeni branitelji i civili, te trajni invalidi

Tablica stete22

Analiza i dobivanje podataka u tablici: U prvom je stupcu obračun troškova invalida napravljen prema našim cijenama i to na ovaj način: prosječna je mirovina hrvatskog branitelja 2003.g. bila 5.076,70 kn. Prosječna dob invalida domovinskog rata u trenutku nastanka invaliditeta je bila 29 godina. Dakle, ako je prosječna dob muškarca u Hrvatskoj 72 godine, tada će u svojoj životnoj dobi prosječni invalid primiti (72-29)×12×5.076,70 kn = 2.619.577 kn = 415.800 USD. Ako ovaj uključimo i sve izgubljene zarade u radnoj dobi (neka je prosječna plaća u rujnu o.g. iznosila je 4417 kn), dobit ćemo (65-29)×4.417×12 × 32 249 = 1.908.144 kn = 302.880 USD. Dakle, po invalidu je ukupan trošak jednak 718.680 USD. Kada se taj broj pomnoži s registriranim umirovljenicima Domovinskog rata, dobije se ukupno 23.176.711.300 USD.

U drugom je stupcu korišten podatak osiguravajućih društava iz SAD-a, koji procjenjuju da je ukupni trošak invaliditeta nastalog između 25. i 30. godine jednak 960.000 USD (analiza napravljena za potrebe društava koja se bave životnim osiguranjima). Tada je ukupni trošak 30.959.040.000 USD.

Troškovi ranjenika su istraženi na sljedeći način: iz rada prof. dr. sc.Andrije Hebranga dobiveni su podaci pomoću kojih se mogao procijeniti ukupan broj dana koje su naši ranjenici proboravili u bolnici. Cijena jednog dana za jednog ranjenika je dobivena na sljedeći način: iz podataka o ukupnom broju dana provedenih u bolnici za sve bolesnike tokom te godine, te iz podataka o ukupnim troškovima bolnica (gdje je uključen materijal, smještaj, hrana te plaće djelatnika, što indirektno predstavlja troškove usluga koje vrši bolnica u vidu skrbi za pacijente, operativnih zahvata, specijalističkih pregleda, terapija, itd.), dobivena je cijena dana za jednoga bolesnika. Taj je podatak dobiven za hrvatske i za njemačke bolnice.


Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj 6. Za boravak u bolnici poznati su podaci za tek 27 532 ranjenika. Međutim, na temelju strukture njihova boravka u bolnici, možemo zaključiti koliki je on bio za cjelinu (s obzirom na vrlo velik uzorak od 27.532÷30 520 = 0,9020 = 90,2%, nije potrebno vršiti dodatne statističke korekcije). Ostatak ranjenika koji nisu obrađeni u ovom izvoru (48.677 – 30.520 = 18.175) liječeni su ambulantno, pa je za njih zaračunat 1 dan boravka, odnosno brige. Korištenjem podataka iz prethodno navedene analize, dobivena je ova procjena:

Tablica stete 3

Na ovaj smo način dobili da je 48.677 ranjenika u bolnici proboravilo 446.058 bolničkih dana. Prema cijeni dana u bolnici (u kojoj su uključene sve bolničke usluge) može se odrediti trošak ranjenika.

Prema izvješću HZZO-a, jedan je dan bolničkog liječenja u 2003. godini stajao 570,58 kuna8 . U taj su iznos uključeni svi troškovi, od smještaja i lijekova, do operativnih zahvata i plaća zaposlenika. Tada je ukupni trošak liječenja iznosio: 446.058 dana × 570,58 kuna = 254.511.773,60 KN = 40.398.694 USD. Međutim, ne smijemo izgubiti iz vida situaciju u kojoj su se ranjenici nalazili, te da je u tim okolnostima bilo potrebno puno više operativnih zahvata nego li u mirnodopskim uvjetima. Osim toga, isti bi broj dana trebalo evaluirati po svjetskim cijenama.

U tu svrhu je napravljena analiza bolničkih troškova u Njemačkoj u 2003. godini. U njih su također uvršteni svi troškovi koje su bolnice imale, a oni su iznosili 64.688 milijardi €, odnosno prema tada (2003.) važećem tečaju €/$ = 1.13, 73.097.440.000 USD. Kako je u istoj godini ostvareno 153.518.000 bolničkih dana, lako je izračunati da je cijena jednoga dana iznosila 73.097.440.000 ÷ 153.518.000 = 476,15 USD. Dakle prema njemačkim će cijenama ukupna skrb za ranjenike u RH iznositi 446 058 × 476,15 USD = 212.389.112 USD. 


Zaključak

Dobivene vrijednosti smo, kao što smo najavili u uvodu, raščlanili na ukupne gubitke do 2005. te na gubitke do kojih će doći od danas do 2015. godine. Ti su gubici evaluirani po našim i po stranim (europskim, američkim ili britanskim) cijenama. Iz napravljenih obračuna dobili smo sljedeće tablice:

Tablica7 stete

Tablica17 stete

Na kraju kada sagledamo štete koje je Hrvatska pretrpjela zbog domovinskog rata dolazimo do stvarno impozantnog iznosa. Više od možda same brojke govori usporedba prema kojoj će Hrvatska prema procjeni do 2015. izgubiti između 7,5 i 9 svojih godišnjih bruto društvenih proizvoda (prema BDP-u 2004.). Također je zanimljivo da iako su izravne štete bile golemih razmjera, Hrvatska će biti još dugi niz godina snositi trošak propuštene ekonomske aktivnosti upravo zbog tih izravnih šteta koje su nužno ostavile neizbrisiv trag. Svakako valja napomenuti kako procjena ovakvih razmjera izuzetno teška i primorava autora na korištenje vrlo agregiranih podataka , kao i unošenje nekih pretpostavci kako bi se sama procjena mogla izvršiti. Namjera autora je bila koristiti pouzdane podatke i objektivne pretpostavke kako ne bi bilo utjecaja na pristranost konačne procjene. Nadamo se da je upravo iz tog razloga moguća greška procjene svedena na najmanju moguću mjeru. Zaključak bi bio da iako Hrvatska je pretrpjela već do sada ogromne gubitke, a na žalost znatni gubitci će biti prisutni i u budućnosti te svako brzo rješenje ovoga problema je nemoguće.

Slobodan Praljak

Čet, 22-08-2019, 15:08:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.