Kao četrnaesti prilog u podlistku o Slobodanu Praljku i hrvatskoj šestorci u Haagu donosimo izvatke iz knjige Slobodana Praljka "Kako je srušen Stari most: činjenice". (hkv)

Uvodni tekst urednika Josipa Jurčevića knjizi S. Praljka "Kako je srušen Stari most: činjenice" pod naslovom „Što se točno dogodilo 9. studenoga 1993?“:

Most, biser otomanske arhitekture XVI. stoljeća, koji je kao malo koje djelo svjetske arhitekture dao ime gradu u kojemu je podignut, srušen je 9. studenoga 1993. godine u sukobu dviju vojski upućenih da se bore jedna protiv druge, iako su obje u tom ratu bile zapravo branitelji, žrtve agresije osvajača koji je želio pokoriti cijelo područje i njime dominirati, a njegovo izvorno stanovništvo pretvoriti u ljude nižega reda.

Njegovu izgradnju naručio je 1557. godine sultan Sulejman Veličanstveni od majstora Mimara Hajrudina, učenika velikog otomanskog arhitekta Sinana. Legenda kaže da je njegova gradnja trajala devet godina, jer je dan kad je most bio završen bio i dan smrti njegova graditelja; tajne tog jedinstvenog elegantnog luka morao je ponijeti sa sobom u grob.

U tjeskobnom trenutku ratne borbe za preživljavanje na skučenom životnom području bio je to jedini most koji je povezivao obje obale. Svi ostali brojni mostovi na Neretvi nadaleko već su bili srušeni.

Istoga dana kada se taj most 9. studenoga 1993. stropoštao u bujice Neretve, zajedno sa žaljenjem zbog uništenja arhitektonskog remek djela svjetske baštine, svijetom je pronesena vijest da ga je dokrajčila hrvatska strana, imenom 'vojska generala Praljka'.

I to je posvuda primljeno kao svršena činjenica.

U domaćem i svjetskom mnijenju to je važilo i kada je 22. srpnja 2004. godine otvoren rekonstruirani most iz svih dostupnih njegovih ostataka i uz zajedničke graditeljske napore Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatske, turskih graditeljskih eksperata i međunarodne zajednice.

No, poslije medijske osude izrečene na dan kada se luk, temeljito načet ranijim borbama, sručio u Neretvu, nitko nije uložio truda da se ustanovi istina. Ostalo je važiti da ga je dokrajčila hrvatska strana.

Međutim, to nije tako!

Ova je knjiga prvi sustavni napor da se sakupe činjenice, pregleda sva dostupna građa i izloži je vjerodostojno nepristranim stručnjacima da mogu zaključiti što se točno dogodilo 9. studenoga 1993. godine. Ovdje je priloženo izvješće ekspertne skupine koja je pregledala tu građu, a svoje zaključke provjerila je i pokusom. I ti su dokumenti u ovoj knjizi.

Čitatelju prepuštamo da i sam zaključi što se sa Starim mostom u Mostaru doista dogodilo tog 9. studenoga 1993.“

Stari most

Stari most 2

Stari most u Mostaru nakon što je srušen i nakon što je obnovljen

Pitanja Slobodana Praljka objavljena u knjizi "Kako je srušen Stari most: činjenice"

1. Kada su JNA i četnici okupirali istočnu Hercegovinu?

2. Koliko je Hrvata i Muslimana-Bošnjaka izbjeglo i gdje su se smjestili?

3. Jesu li četnici i JNA 10. svibnja 1992. godine zauzeli u cijelosti lijevu obalu Neretve i jesu li protjerali preostalo muslimansko-bošnjačko stanovništvo na desnu obalu Neretve?

4. Koliko je to ljudi bilo i gdje su smješteni?

5. Koliko mostova na Neretvi je JNA srušila do tada?

6. Je li 11. lipnja 1992. godine „Kažnjenička bojna“ oslobodila „Orlovac“?

7. Je li Slobodan Praljak (a jer je akcija bila brza i uspješna i jer je pratio akciju na terenu) dao zapovijed svim jedinicama HVO-a da krenu prema Neretvi?

8. Jesu li bojovnici HVO-a do navečer istog dana oslobodili okupirani dio desne obale rijeke Neretve — Hum, Čule, Heliodrom, Aluminijski kombinat, tvornicu Soko..?

9. Je li brzina odluke i vrhunska bojna spremnost i motiviranost vojnika HVO spasila Aluminij i Soko od već pripremljenog razaranja eksplozivom?

10. Nakon bijega, jesu li JNA i četnici digli u zrak posljednji most za prometovanje, Avijatičarski most?

11. Je li Slobodan Praljak donio odluku i zapovjedio 14. lipnja 1992. godine prelazak Neretve i oslobađanje Mostara i područja do Dubravske visoravni (oslobođena sa Stocem nešto ranije)?

12. Je li Slobodan Praljak odmah nakon uspostavljanja mostobrana oko Starog mosta zapovjedio zaštitu mosta?

13. Koliko ljudi je radilo na zaštiti Staroga mosta,

• tko su ti ljudi

• je li se pucalo oko mosta

• je li mostobran bio veći od parsto metara oko mosta

• koliko je kubika daske od pet centimetara debljine trebalo donijeti

• koliko je željeznih cijevi trebalo pronaći i donijeti zajedno s priborom

• koliko sati je trebalo raditi da se most zaštiti od minobacačke vatre

• je li most već bio oštećen

• jesu li tijekom rada padale granate oko mosta

• zašto je zapovjednik Slobodan Praljak izložio svoje ljude pogibelji da bi sačuvao jedan ARTEFAKT

• zašto su ga ti ljudi poslušali

• jesu li ga poslušali zato što je imao čin, ili zato što je to zaslužio, a ako je to zaslužio, čime je to zaslužio..?

14. Kako to biva i zašto to tako biva da u takvim situacijama nikada nema tankoćutnih intelektualaca i ostalih ljubitelja LIJEPOG koji naknadno s toliko lakoće govore što je i kako trebalo napraviti, a posebno lako govore o bezvrijednosti ljudskog života s nadnaravnim LJEPOTAMA — kad taj ljudski život nije njihov?

15. Tko je i zašto skinuo zaštitu koju je tada HVO stavio na Stari most?

16. Je li nakon sukoba HVO-a i A BiH most služio u vojne svrhe

• je li A BiH preko Starog mosta prebacivala naoružanje

• jesu li prelazili vojnici u ratnoj opremi?

17. Postoje li o tome jasni i višekratni video zapisi?

18. Je li po međunarodnim ratnim pravilima dopušteno pucati po svakom ratnom cilju i

• je li svaki ljudski ARTEFAKT ratni cilj ako drugoj strani služi kao ratno sredstvo?

19. Možete li se sjetiti Monte Casina ili muzeja u Bagdadu?

20. Zašto HVO nije srušio Stari most, a imao je na to ratno pravo?

21. Da je zapovjednik HVO-a Slobodan Praljak odlučio srušiti Stari most, kako bi to i čime napravio i koliko bi to rušenje trajalo?

22. Nije li najbolje vrijeme da se to učini prelazak noći u jutro ili prelazak dana u noć, nije li najbolje postaviti tenk tamo gdje je bio i neki top na HUM, nije li najbolje napuniti te cijevi granatama s usporenim djelovanjem i posao oko rušenja bio bi gotov za jednu minutu?! To zbog toga jer je Stari most šupalj.

23. Provjeravao je ovu tvrdnju jedan novinar DIEZEITA kod topnika u BUNDESWEHRU, provjerite i vi!

24. Ako je tome tako, a tome tako jest, zašto je netko pucao iz tenka dvadeset i četiri sata neprekidno,

• zašto je ispaljeno više od 80 granata

• zašto te granate nisu imale usporeno djelovanje da uđu u konstrukcijski šupalj most i da onda eksplodiraju

• zašto je sve to snimano s tri kamere

• zašto nitko sa strane A BiH nije ničim pucao na tenk koji je bio tako vidljiv i tako blizu njihovim položajima

• zašto nitko nije nazvao Španjolski bataljun i tražio da se prekine razaranje

• zašto je to rađeno baš onda kada je Slobodan Praljak obavještavao Antu Rosu o stanju na bojišnici (8. studeni 1993.) i formalno mu u jutro 9. studenog 1993. u 7.40 sati predao dužnost i otputovao?

25. Što je u cijeloj toj priči radio nezaobilazni Englez nadimka „ŠKOT“ (osim što je snimao rušenje), koji odmah nakon rušenja žuri u Sarajevo iz, kako tvrde, blokiranog Mostara; ne prevozi li ga ekipa IV. korpusa A BiH, ne ukrcava li se odmah u zrakoplov i ne leti li odmah u domaju Englesku?

• kako se to vojnik A BiH, „ŠKOT“, tako lako ukrcava na UNPROFOR-ov avion u Sarajevu i odleti u Englesku?

26. Obzirom da je sigurno da ni Slobodan Praljak niti neki drugi zapovjednik HVO-a, a time niti HVO, nije imao nikakve veze s tenkom koji je razarao Stari most, tko je imao?

27. A kako je jasno da tenk nije srušio Stari most, tko ga je srušio?

28. Zašto je prekinuta istraga koja je trebala utvrditi sve činjenice? Ako pravni sustav nije bio to u stanju privesti kraju tada, zašto istraga nije nastavljena kad su došli pravnici iz međunarodne zajednice,

• zašto istragu nije tražio UNESCO

• gdje su ljudi koji su osumnjičeni da su sačinjavali posadu tenka, da li su još živi, kakva je bila njihova sudbina..?

29. Ostaje zaključiti:
a) jedni su pucali da razaraju most i da to razaranje traje i da je atraktivno za snimanje
b) drugi su srušili Stari most
c) netko je sve to organizirao

30. Pod a) su neki Hrvati, pod b) su neki Muslimani-Bošnjaci, a vi istražite tko se krije pod c)

31. Istražite kome je i u koje svrhe odgovaralo izazivanje i produbljivanje hrvatsko-muslimanskog sukoba, kome je sve odgovaralo da se Hrvati izjednače sa Srbima u krivici proizvodnje rata i načinu vođenja rata!

Pismo generala Slobodana Praljka predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu od 14. listopada 1997.

Gospodine Predsjedniče!

U dva ste navrata u razgovoru o Bosni i Hercegovini izrekli tvrdnju da sam srušio Stari Most u Mostaru.
Nisam srušio Stari Most u Mostaru niti s rušenjem imam ikakve veze.

Zamolio sam trominutni prijem kako bih Vam mogao reći točnu informaciju i time smanjiti mogućnost da budete „supotpisnik“ moguće tužbe haškog suda za to djelo, protiv mene.

Odbili ste me primiti pa Vam pišem.

Zatražite, molim, od gospodina Miroslava Tuđmana, od gospodina Markice Rebića, od gospodina Ive Lučića da Vam odgovore na slijedeća pitanja:

a/ Tko je to uradio;

b/ Da li je to bio vojni ili politički čin;

c/ Ako je bio politički cilj, što se time željelo postići;

d/ Zašto je most rušen po danu i to u vrijeme kad položaj sunca pruža najbolje mogućnosti video snimanja;

e/ S koliko je kamera snimano rušenje mosta;

f/ Zašto Stari most nije ružen gađanjem po sredini /trajanje rušenja do 30sec./, nego je gađan s desne strane, pri samoj obali, tamo gdje je najdeblji;

g/ Koliko dugo je trajalo rušenje i koja svrha se željela postići;

h/ Zašto nije dovršena započeta istraga, zašto je prekinuta;

i/ Što se dogodilo s ljudima koji su sačinjavali tenkovsku posadu;

j/ Zašto je svima bilo zgodno da ja budem rušitelj iako sam odmah i službeno i javno izrijekom rekao da s tim nemam ništa, zašto i dalje svi ustrajavaju na takvom stavu iako znaju o čemu se radi?

Iskreno.

prof. Slobodan Praljak, dipl. ing.

Ekspertna analiza rušenja Starog mosta objavljena u knjizi "Kako je srušen Stari most: činjenice"

ANALIZA RUŠENJA STAROG MOSTA PREMA DOSTUPNIM VIDEO SNIMCIMA
Dr. sci. Muhamed Sućeska, dipl. ing. kem.
Prof. dr. sci. Slobodan Janković, dipl. ing. str.
Dr. sci. Aco Šikanić, dipl. ing. str.
Zagreb, siječanj 2006.

1. ZEMLJOVIDNI PRIKAZ MJESTA RUŠENJA STAROG MOSTA

Na donjoj slici je prikaz dijela zemljovida Mostara na kome su ucrtani položaji objekata.

Slika 1 zemljovid

Dio zemljovida Mostara

2. OPIS DOGAĐAJA

Analizirajući video dokumentaciju koja nam je stavljena na raspolaganje u svezi s događajima u studenom 1993. godine, vezano uz borbena djelovanja oko Starog mosta u gradu Mostaru u Bosni i Hercegovini, uočene su neke činjenice koje se moraju uzeti u obzir ako se želi objektivno objasniti rušenje Starog mosta. Iz ukupne dostavljene video dokumentacije izdvojili smo dvije sekvence koje prikazuju rušenje mosta i događaje neposredno prije rušenja mosta. Prva je snimka prijenosa HRTa emisije TV ORF 2, a druga u trajanju od 16 s., porijeklom s video kasete TV Mostar. Obije sekvence nalaze se na DVDeima u prilogu ovog izvješća.

Rušenje Starog mosta u gradu Mostaru je pripisano djelovanju paljbe iz tenka snaga HVO-a, koji se nalazio južno na zapadnoj, odnosno desnoj obali rijeke Neretve, udaljene 1,40 km od samog mosta (slika 1). Iz snimaka nekolicine televizijskih kuća, koje su zabilježile navedena događanja, vidi se da je tijekom prijepodneva (u 09.57 sati) i poslijepodneva (u 15.52 sati), 8.11.1993. godine, Stari most bio izložen udarima različitih projektila, pa vjerojatno i tenkovskih. To se može zaključiti na temelju zabilježenog vizualnog efekta eksplozije. Istodobno na nekim se snimkama može vidjeti projektil u letu. To je logično s obzirom da je tipična brzina snimanja 25 snimaka/sekundi, što znači da se projektil koji se giba brzinom od 800 m/s može registrirati/snimiti na svakih 32 metara putanje, a projektil koji se giba brzinom 300 m/s na svakih 12 metara putanje itd.).

Međutim, snimke na slici 2, porijeklom TV ORF2 koje neposredno prethode samom činu rušenja Starog mosta. upućuje na drugi mogući zaključak rušenja Starog mosta, koji se dogodio 9.11.1993. godine oko 10.00 sati.

Slika 2

Slika 2

Prema ovim snimcima vidi se stup vode po crti koja polazi od istočne obale, južno od mosta, i ide do istočnog oslonca mosta. Stup vode diže se približno do pola visine mosta. Istodobno se u istočnom osloncu mosta uočava oblak crnog dima. Neposredno poslije ruši se most, što se vidi na snimcima slike 3 isto s video zapisa TV ORF 2.

Slika 3

Slika 3

Slika 4

Slika 4Slika 4 nastavak

Slika 4 nastavak

U međuvremenu se ne vidi da je ni jedan projektil udario u most. Uzdužni stup vode može biti posljedica aktiviranja detonirajućeg štapina koji je bio u vodi južno od mosta od istočne obale do istočnog stupa mosta, a oblak crnog dima u istočnom osloncu mosta može biti posljedica aktiviranja eksplozivnog naboja.

Još se bolje u vremenskom slijedu vide ovi događaji na snimcima video zapisa TV Mostar na slici 4.

2. 1 OBRAZLOŽENJE

Činjenica da se u vodi na snimcima TV ORF2 i TV Mostar, pojavljuje duž istočne obale «vodoskok» u dužini od kojih 30-50 metara i praktički istodobna eksplozija vidljiva u donjem dijelu mosta, upućuje na slijedeći zaključak:

Karakteristični «vodoskok», tj. vodeni stup duž toka rijeke Neretve može biti uzrokovan detonacijom detonirajućeg štapina u vodi. Naime, ekspanzija plinovitih produkata nastalih detonacijom štapina pod vodom podigla je vodu koja se uočava kao karakterističan «vodoskok». Istodobna detonacija u donjem dijelu mosta (vidljiva po oblaku crnog dima) može značiti da je eksplozivni naboj (ili neko minskoeksplozivno sredstvo) aktivirano putem tog detonirajućeg štapina kako je to naznačeno na slici 5 iz kadrova TV ORF2, a shematski prikazano na slici 6. Na slici 7 to isto je prikazano paralelno na snimcima TV ORF2 i TV Mostar.

Slika 5 6 7Detonirajući štapin, mogao je biti aktiviran ili putem sporogorećeg upaljača ili električnim putem.

S obzirom da je brzina detonacije detonirajućeg štapina na bazi pentrita (PETN), odnosno brzina kojom detonacijski val putuje duž detonirajućeg štapina, oko 6500 m/s, to znači da je put oko 50-ak metara (koliko se, otprilike, vidi na snimci) detonacijski val prešao za ~0.008 sekundi, tj. ~8 ms. S obzirom a brzinu snimanja kamere (25 snimaka/sekundi) između dva uzastopna snimka prođe 40ms., može se uočiti samo kadar neposredno prije detonacije i kadar nakon kompletne detonacije detonirajućeg štapina i eksplozivnog naboja. Kamera, dakle, nije bila u stanju registrirati neki trenutak tijekom gibanja detonacijskog vala kroz detonirajući štapin.

Navedeni zaključak potvrđen je i eksperimentalno. Eksperiment je postavljen tako da simulira aktiviranje eksplozivnog naboja kroz vodu kao što to pretpostavljeno na shemi slike 6.

2. 2 OPIS EKSPERIMENTA

Eksperiment je imao za cilj potvrditi da je uočeni stup vode izazvan djelovanjem detonirajućeg štapina koji je bio postavljen kroz vodu, duž istočne obale rijeke Neretve, a eksplozija u istočnom luku mosta detonacijom eksplozivnog naboja koji je bio postavljen kao što je to označeno na slici 8-a.

Slika 8 a 8 b

Zato je na umjetnom jezeru postavljen detonirajući štapin s jezgrom od pentrita, mase eksploziva 20 g/m, u duljini oko 20 metara, a na dubini oko 50 cm ispod površine vode kao što je označeno na slici 8. Taj detonirajući štapin aktiviran je s desnog kraja pomoću električnog detonatora. Na lijevom kraju štapina postavljen je eksploziv - TNT, mase 200 g. Proces detonacije sniman je TV kamerom postavljenom okomito na pravac prostiranja štapina. Korištena je TV kamera brzine snimanja 25 snimaka u sekundi.

2.3 REZULTATI EKSPERIMENTA

Kompletan eksperiment snimljen je kamerom iste brzine i nalazi se na video zapisu u DVD 3 u prilogu ovog teksta. Na donjim slikama pokazane su bitne činjenice koje potvrđuju gornju pretpostavku.

• Nakon 40ms (što je najkraći vremenski interval koje kamera može zabilježiti) uočava se «plamena lopta» na lijevoj strani slike 9-b, koja predstavlja detonaciju eksploziva, 200 g. TNT-a.

• na slijedećem snimku slika 9-c, nakon 80ms, jasno se uočava pojava uzdužnog vodenog stupa, koji čine vodene kapljice koje je u vis izbacio udarni val plinova produkata detonacije štapina.

• Dizanje linijskog vodenog stupa, zbog inercije vodene mase, kasni u odnosu na detonaciju štapina pa se zato vidi prvo eksplozija 200 g. TNTa, a zatim dizanje vodenog stupa slika 9-d.

Slika 9

Slika 9. Rezultat eksperimenta

2. 4. USPOREDNA ANALIZA EKSPERIMENTA I SEKVENCI RUŠENJA STAROG MOSTA

Usporedna analiza sekvenci prije i za vrijeme rušenja Starog mosta i rezultata eksperimenta, potvrđuje opravdanost pretpostavke da je Stari most srušen miniranjem kao što je to označeno na slici 5, a ne pogotkom topničkog projektila.

Na slikama 10, 11 i 12 prikazani su događaji u istom vremenu i to a) prema TV ORF2 i b) na eksperimentu. Na temelju usporedbe tih istodobnih nameće se zaključak:

• da je uzdužni vodeni mlaz duž istočne obale rijeke Neretve posljedica detonacije detonirajućeg štapina postavljenog kroz rijeku,

• da je eksplozija u donjem dijelu istočnog luka mosta, neposredno prije dizanja linijskog vodenog stupa, posljedica detonacije eksplozivnog naboja koji je prouzrokovao rušenje mosta.

Ove paralelne slike ukazuju na veliku sličnost efekta dobivenog tijekom eksperimenta i u kadrovima rušenja Starog mosta koje je snimila TV ORF2 i TV Mostar.

Slika 10 11 12

Isto tako i paralelni snimci a) sekvence od TV Mosar i b) rezultati opita, istodobnih događaja na slikama 13, 14 i 15 ukazuju na sličnost efekata, tj. na veliku vjerojatnost da je Stari most srušen miniranjem a ne topničkim projektilom.

Slika 13 14 15

3. MIŠLJENJE

Na temelju proučavanja dostupne video dokumentacije i izvršenog eksperimenta može se konstatirati sljedeće:

a) Velika je vjerojatnost da rušenje Starog mosta nije izvršeno paljbom iz tenkovskog topa, nego detonacijom eksplozivnog naboja (ili minskoeksplozivnog sredstva) postavljenog u donjem dijelu luka mosta. Samo aktiviranje naboja izvršeno je preko detonacionog štapina koji je aktiviran iz blizine Starog mosta, i to najvjerojatnije s lijeve, odnosno istočne obale Neretve.

b) Na takav zaključak ukazuje detaljno promatranje snimki TV ORF 2 i TV Mostar, koje su snimale spomenute događaje, neposredno prije rušenja i samo rušenje Starog mosta. Dio kadrova promatranih snimaka TV ORF2 prikazan je na slikama 2 i 3, a dio kadrova promatranih snimaka TV Mostar prikazan je na slici 4.

c) Pravilan uzdužni stup («vodoskok») vidljiv u mirnoj vodi duž istočne obale, neposredno prije samog rušenja Starog mosta, s velikom vjerojatnošću je bio uzrokovan detonacijom detonirajućeg štapina postavljenog u vodi. Naime, ekspanzija plinova, koji su produkt detonacije štapina pod vodom, imaju za posljedici dizanje vodenog stupa u obliku karakterističnog «vodoskoka» čije su dimenzije ovisne o vrsti i količini eksplozivnog naboja i dubini na kojoj je postavljen. Ovu tvrdnju zorno potvrđuje eksperiment prikazan na DVD 3 u prilogu ovog teksta.

d) Vremenski gledano, zbog sporosti kamere, vodoskok se pojavljuje praktički istodobno kada i eksplozija u donjem dijelu mosta, koja je vidljiva po crnom oblaku – produktima detonacije eksplozivnog naboja.

e) Eksperiment koji je proveden u cilju potvrde navedene teze, i organiziran tako da simulira pretpostavljeni način rušenja Starog mosta posredstvom detonirajućeg štapina, pokazao je da je s velikom vjerojatnošću rušenje Starog mosta moglo biti obavljeno aktiviranjem eksplozivnog naboja u donjem dijelu luka mosta, posredstvom detonirajućeg štapina.

VEZANO

Kako je srušen Stari most (članak objavljen na Portalu 20. travnja 2007.)

Knjigu kao PDF dokument može se naći ovdje: "Kako je srušen Stari most".

Uto, 19-09-2017, 13:38:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0060_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).