U očekivanju haaške presude hrvatskoj šestorci (IV.)

Slobodan Praljak: Agresija Bosne i Hercegovine na Republiku Hrvatsku (predgovor)

1. Da li ste ikada čuli za neku reakciju iz Sarajeva kada je okupirano selo Uništa?

naslovnica Agresija2. Da li je selo Uništa BiH teritorij?

3. Kakva je bila reakcija muslimanskog vodstva na okupaciju Mostarai doline Neretve 1991. godine?

4. A selo Ravno? Sravnjeno i pobijeno! Reakcija Sarajeva?

5. A napad na Dubrovnik i jug Hrvatske, ubijanje Slavonskog Broda i šire okolice,.... kakva je reakcija, kakav stav dolazi od Alije Izetbegovića?

6. Da li ste znali za postojanje “Patriotske lige”, kada je osnovana, kakve i čije je stavove zastupala, kome se i kako zaklinjala, ....?

7. Nije li TO (Teritorijalna obrana) BiH sudjelovala u agresiji na Hrvatsku?

8. Da li su državljani BiH bili regrutirani u jedinice koje su sudjelovale u agresiji na Hrvatsku?

9. Kada je Alija Izetbegović“konstruirao”vlastitu TO BiH, da li je i jedan Hrvat postavljen za zapovjednika?

10. Nije li točno da je više od pet stotina zapovjednika A BiH (i to najviših) bilo u JNA sve do ožujka-travnja-svibnja 1992. godine i na taj način sudjelovali u agresiji i na Sloveniju i Hrvatsku?

11. Da li Vam je poznato da je poslije sporazuma Alije Izetbegovića i Momčila Krajišnika (16.09.1993. godine) prestao sukob vojske Republike Srpske i A BiH u BiH?

Šestorka12. Pogledajte dokument generala Šibera!

13. Da li ste upoznati s ofenzivom A BiH, poznatom pod nazivom “Neretva 93”?

a) znate li koji su ciljevi trebali biti postignuti?
IzetbegovićKada će netko u RH podići optužnicu protiv BiH jer je njeno Predsjedništvo i Predsjednik Predsjedništva, A. Izetbegović pasivno promatrao kako mu oduzimaju državu i teritorij (Uništa), kako pale Dubrovnik i širu okolicu, kako ubijaju u Slavonskom Brodu, napadaju Metković (a sve to s teritorija države koju on zastupa, vodi i predstavlja) – kako više od 500 oficira Muslimana –Bošnjaka služi u JNA i “izvršava svoje zadatke” (a nije ih pozvao da napuste tu vojsku)?- osvajanje prostora do zapadnih granica BiH (Neum, Ploče, pa i šire)

-Široki Brijeg, Ljubuški,...?

b) koliko je bio dugačak front napada te osvajačke akcije?

c) koliko je trajala ta akcija “savezničke vojske”?

d) kolike snage su bile angažirane u toj operaciji –IV K A BiH, VI K A BiH, dijelovi I K A BiH (sarajevski), III K A BiH (zenički), koliko Mudžahedina, ...?

14. Koliko je snaga VRS, nakon potpisanog primirja s A BiH, bilo slobodno i angažirano u akcijama protiv RH i HV?

15. Koje i kakve snage A BiH su nakon potpisanog primirja sa Srbima mogle biti angažirane na zauzimanju Vareša?

16. Kada će netko u RH podići optužnicu protiv BiH koja je aktivno (Srbi+JNA+TO) napadala Hrvatsku?

-nema li Republika Srpska pravni kontinuitet
-zar nije Republika Srpska dio teritorija države BiH
-nema li država BiH pravni kontinuitet

17. Kada će netko u RH podići optužnicu protiv BiH jer je njeno Predsjedništvo i Predsjednik Predsjedništva, A. IzetbegovićIzetbegović pasivno promatrao kako mu oduzimaju državu i teritorij (Uništa), kako pale Dubrovnik i širu okolicu, kako ubijaju u Slavonskom Brodu, napadaju Metković (a sve to s teritorija države koju on zastupa, vodi i predstavlja) – kako više od 500 oficira Muslimana –Bošnjaka služi u JNA i “izvršava svoje zadatke” (a nije ih pozvao da napuste tu vojsku)?

A sve zbog toga jer to “nije bio njegov rat”, jošnisu ginuli Muslimani nego samo neki Hrvati.

Iako nisam siguran da će to tako biti, mogu se barem nadati da će “misleći” dio Hrvata jednoga dana prije nego što  “misli”i “zaključuje”upoznati činjenice na osnovu kojih tako i toliko misli i toliko toga zaključuje.

I to sve činjenice-i ratne i tvarne i političke i povijesne i sociološke, psihološke, ekonomske, sociopatološke, .... stavove, mišljenja, prosudbe, strahove, umor, očaj i nadu i sva međudjelovanja koja su u tom sustavu.

I molim, nanesimo sve to na apscisu vremena, razmotrite diferencijalne jednadžbe višega reda svih međudjelovanja u tom kaotično-dinamičkom sustavu koji zovemo ratom.

A potom usporedite činjenice s Američkim građanskim ratom, s građanskim ratom u Španjolskoj, s postupcima vojski i vojnika na kraju drugog svjetskog rata (i posebno poslije kraja rata) i s ratom u Vijetnamu, s ratovima na bližem i daljnjem Istoku, sa Sjevernom Irskom,.... (Afriku preskočite).

Poredite rat s ratom.

I molim, za ime Boga, zaboravite linearnost Vašeg zaključivanja.

Slobodan Praljak

PRILOG: Srpsko-muslimanski «Historijski sporazum»: Muhamed Filipović – Radovan Karadžić (2. 8. 1991)* - Tekst srpsko-muslimanskog sporazuma

Suočeni sa razvojem događaja koji u sebi nose sve veću opasnost konfrontacije naša dva naroda, čiji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve vrste, svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, odlučili smo da u cilju buduće suradnje i mira uspostavimo i potpišemo sljedeći politički Sporazum:

1. Svjesni teškoća koje su naslijeđene i onih do kojih je doveo dosadašnji politički život poslije izbora, odlučili smo da se u duhu otvorenosti i uzajamnog poštovanja, založimo za ostvarenje istorijskih i političkih interesa naša dva naroda. Pri tome, ovo nije sporazum ni protiv koga, već za sve i kao takav biće otvoren svima koji podržavaju načelo zajedničkog života u slobodi i punoj ravnopravnosti.

2. Smatramo da osnovu takvog života čini međusobno priznavanje suverenosti pojedinih naroda i osiguranje punog teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta naše Republike Bosne i Hercegovine i njenog istovjetnog ustavno-pravnog položaja s ostalim republikama u zajedničkoj državi Jugoslaviji.

3. Po našem mišljenju Jugoslavija ima puno istorijsko opravdanje kao zajednička država potpuno ravnopravnih republika i naroda, te ćemo se zalagati za održanje i razvoj takve zajednice.

4. Saglasni smo da Bosna i Hercegovina treba da bude pravno-politički jedinstvena i demokratski uređena federalna jedinica, sa pravnim ingerencijama na svakom dijelu svoje teritorije, pod uslovom da su savezni ustav i zakonodavstvo osnov pravnog sistema zemlje i garant ravnopravnosti građana, naroda i republika.

5. Izražavamo svoj interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini žive sa nama u punoj ravnopravnosti te ih pozivamo da pristupe ovom sporazumu. Bez obzira na položaj Republike Hrvatske u ili izvan Jugoslavije, Hrvati u BiH su potpuno ravnopravan narod.

6. Međusobni odnosi građana, naroda i republika u Jugoslaviji biće uređeni u zajedničkom ustavu, uz korišćenje evropskih standarda.

7. Svjesni smo da ovaj Sporazum predstavlja tek političku i historijski osnovu za naš trajan i miran zajednički život. Međutim, ovakav politički dogovor otvara prostor za nalaženje najkonstruktivnijih i najracionalnijih rješenja na planu funkcionisanja saveznih odnosno zajedničkih organa: monetarnog sistema, jedinstvenog tržišta, jedinstvenih oružanih snaga, kao i spoljnih poslova.

8. Isto tako, smatramo da je optimalna jugoslovenska zajednica ona koja obuhvata svih šest republika i sve narode koji inicijalno konstituišu takvu zajednicu. Svako istupanje iz takve zajednice, onih naroda i republika koje to žele, podrazumijeva postizanje sporazuma o tome i pružanje garancije za realne interese svake od članica u odnosu na druge.

*(IZVOR: Oslobođenje, 2.8.1991.; Sporazum je objavljen 1. 8. 1991. u Beogradu kao „usaglašeni tekst“, dok je prema nekim izvorima «usuglašen» 14. 7. 1991 a po drugim 12. 8. 1991.)

 

Čet, 21-09-2017, 03:22:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0051_Srednji_Jadran.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).