Nedostaju još samo vukodlaci i vampiri

 

Danas, kada se već lagano (Bogu hvala!) nazire sam kraj posljednjeg mandata Stjepana Mesića, predsjednik je vjerojatno našao shodnim još jednom se obračunati s onima koji su njemu i njegovim istomišljenicima ponajviše smetali u namjeri da Hrvatsku pretvore u punopravnu članicu Zapadnog Balkana. Što je, unatoč blagogljagoljivim izljevima ljubavi NATO-u i EU-i, bio (kako se s godinama pokazalo) jedan od glavnih ciljeva njegove politike. A da bi se saznalo tko su Mesićevi «ljuti protivnici» dovoljno je samo pročitati njegove najnovije intervjue u Večernjem i Jutarnjem listu, u kojima govori o «cirkusantima» i «talibanima».

MesićPod takozvanim «cirkusantima» Mesić misli na hrvatske generale, točnije njih dvanaestoricu, potpisnike pisma u kojem su još 2000. godine upozorili na opću kriminalizaciju Domovinskoga rata koja se sustavno počela provoditi dolaskom koalicijske vlade predvođene Ivicom Račanom. Potpisnici su se suprotstavili vrijeđanju i omalovažavanju Hrvatske vojske koja je iznijela Domovinski rat, istovremeno ističući i kako se svaki počinjeni zločin mora sankcionirati, ali na način koji priliči pravnoj i demokratskoj državi. Mesić ih je tada prozvao «cirkusantima», umirovio ih je, a danas ponosno izjavljuje kako je takvom svojom brzom reakcijom spriječio «državni udar».

Stjepan Mesić u svakoj se prilici voli pozivati na Ustav i zakon čije povrede svim silama pokušava spriječiti. O tome koliko su puta taj isti Ustav i zakon pred predsjednikovim očima posljednjih godinama bili i preočito nekažnjeno povrijeđeni u RH suvišno je govoriti, dovoljno je primjerice ostati samo kod ovog konkretnog primjera s generalima koji su planirali «državni udar». Da je tome i bilo tako, nije li Mesić u skladu s «Ustavom i zakonom» nadležnim tijelima trebao prepustiti da to istraže i odluče o eventualnoj odgovornosti. Ne, on ih je umjesto toga brzinom munje umirovio, a zatim sve svoje napore uložio u plan da ih se dodatno (a time posredno i hrvatsku državu) diskreditira na sudu u Haagu. I još se takvom svojom «politikom» danas i hvali!

Drugi najveći trn u oku zasigurno mu je bila Katolička Crkva ili Mesićevim riječnikom «talibani», čiju «talibanizaciju» Hrvatske danas ponovno valja «spriječiti», a sve se to po tko zna koji put svalilo na predsjednikova «junačka pleća». Tako njemu danas smetaju križevi na zidovima državnih institucija, a još mu više smetaju glasovi svećenika koji se usuđuju izreći svoje mišljenje o sveopćoj krizi kako ekonomije tako i politike i morala koja nas je nemilosrdno zgrabila za vrat. Mesić je (možda je i to trebalo biti šaljivo?!) biskupima poručio da se ako imaju nešto za reći po tim pitanjima prvo kandidiraju na izborima. Ono što je pritom zaboravio ili smetnuo s uma je činjenica da su Hrvati svoju Crkvu i vjeru izabrali prije više od trinaest stoljeća i da je to jedna od najjačih uzdanica koje su taj narod kroz povijest vodile i dovele do stvaranja samostalne hrvatske države. Ali to je vjerojatno upravo onaj dio koji predsjednikovoj politici baš i ne odgovara.

Bilo kako bilo, u svoja je dva predsjednička mandata Mesić zaista učinio sve što je bilo u njegovoj moći da Hrvatska u političkom smislu zaglavi na brdovitom Balkanu, koji joj nikada u povijesti ništa dobrog donio nije. Borio se s imaginarnim cirkusantima, talibanima, ustašama, za veliko finale nedostaju još samo vukodlaci i vampiri. No, kako ga je «karta krenula» nije isključeno da se u ovih nekoliko mjeseci i oni pojave. Svima nama za utjehu, u usporedbi s dugim godinama Mesićeve vladavine ovo kratko vrijeme koje mu u Predsjedničkim dvorima još pripada čini se kao kap u moru. Pješčani sat neumitno curi, a vremena je još malo, još tako malo...

M.M.B.

{mxc}

Čet, 17-10-2019, 12:01:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.