Pripreme za vruću jesen

Sveopća kriza i financijski krah Hrvatske čiji trenutni vanjski dug iznosi prestrašnih 40 milijardi eura, evidentne su posljedice dugogodišnje politike zaduživanja, koja je u svom današnjem obliku krenula s Račanovom, a jednako se «uspješno» nastavila za vrijeme Sanaderove vlade. Istovremeno se provodilo i obračunavanje ili rješavanje razmirica s unutarpolitičkim neistomišljenicima,  davanjem raznoraznih ustupaka vlade na račun državne blagajne odnosno građana RH.

Danas ti kumulirani dugovi više no ikad do sad, potencirano globalnom ekonomskom krizom, dolaze na naplatu i malo tko bi želio biti u koži aktualne premijerke Jadranke Kosor. No i mjere saniranja problema koje je najavila u svojim prvim istupima na novoj funkciji izgledaju više kao puko gašenje požara nego kao ozbiljno hvatanje u koštac s nagomilanim problemima. Problemima koji se više ne mogu «krpati» iz proračuna jer je došlo do toga da treba «krpati» i sam proračun.

Kako mediji neslužbeno pišu, predsjedništvo HDZ-a najozbiljnije razmatra najblažu od tri pripremljene varijante rebalansa, a veći zahvati u troškove države ostavljeni su za jesen kad će biti poznati podaci o gospodarskim kretanjima u prvih šest mjeseci, kao i rezultati turističke sezone. U konkretnim brojkama to bi značilo uštedu od tek milijardu kuna, što je kap u moru novca koji je Hrvatskoj trenutno potreban.

Već sada je sasvim izvjesno kako se u rujnu ili listopadu sprema još jedan rebalans, ovoga puta usmjeren na rezanje plaća proračunskih korisnika, a bude li potrebno, a najvjerojatnije hoće – i mirovina. Mirovine se ne bi smanjivale linearno nego bi nedirnute ostale one do 2.000 kuna, one između 2.000 i 3.000 kuna smanjile bi se za pet posto, a sve iznad 3.000 kuna bile bi niže deset posto, tvrde izvori bliski vladi. Najavljeno je i ukidanje besplatnih udžbenika na koje su do sad imali pravo svi školarci, a ubuduće samo određene socijalno najugroženije kategorije.

Za očekivati je dakle vruću i burnu jesen, u kojoj će građani Hrvatske na vlastitoj koži itekako osjetiti pad životnog standarda. Sindikati već danas najavljuju štrajkove i demonstracije, što bi uz nakupljeno nezadovoljstvo građana itekako moglo poljuljati ionako krhku vladu. U toj bi situaciji moglo doći i do prijevremenih parlamentarnih izbora, što bi s obzirom na preklapanje s predstojećim predsjedničkim izborima, moglo stvoriti veliku zbrku i kaos u državi. Kaos, od kojeg bi najveću korist uz svesrdnu pomoć određenih medija mogla izvući upravo opozicija, koja na hrvatsko političko nebo neće donijeti ništa no nastavak dosadašnje politike gušenja nacionalizma i suludog trošenja novca hrvatskih građana. Hrvatskoj je dakle potreban radikalan zaokret političkog kursa, buđenje usnule nacionalne svijesti i jedinstva, što iz sadašnje perspektive u smislu vodećih političkih elita u državi izgleda kao čudo. No i čuda se, iako istina rijetko – s vremena na vrijeme ipak dogode.

M.M.B.