Zašto Ustavni sud ne bi radio nedjeljom?

Jednoglaslje koje sve govori

U danim okolnostima, od Vlade Ive Sanadera malo se što drugačijega moglo i očekivati nego odustajanje od zakona o neradnoj nedjelji. Zapravo, iznenađenje bi bilo da su kod spomenutog zakon, kojeg su donijeli, u HDZ-u imali hrabrosti i «muškosti» ostati. Naime, iako je odluku o poništenju zakona o neradnoj nedjelji formalno donio Ustavni sud, teško je povjerovati kako se taj čin dogodio bez blagoslova «vladajućih». I ne samo to, ne bi začudilo da je Vlada, odnosno premijer, i idejni pokretač pada zakona sada prije početka turističke sezone. Nezadovoljstvo je trgovaca posebice u turističkim mjestima uz more svakim danom bivalo sve veće i glasnije i neželjenog se zakona trebalo elegantno riješiti, a da se pri tom podigne što manje buke. Prljavi je posao na kraju, i to jednoglasno, dovršio Ustavni sud uz sljedeće obrazloženje suca izvjestitelja Marka Babića:

"Zabrana rada nedjeljom nije mjera koja bi pridonijela ostvarenju cilja, a to je zaštita radnika, donijela je prekomjeran teret trgovcima i ne odgovara načelu razmjernosti, a analiza pokazuje da se narušava jednakost među poduzetnicima bez objektivnog i razumnog opravdanja."

O istinitosti njegovih tvrdnji nepotrebno je raspravljati. Uostalom, za mišljenje bi možda najbolje bilo pitati tisuće i tisuće radnika u trgovini na koje se ta odluka izravno odnosi, a velika je vjerojatnost da se s uvaženim gospodinom dr. sc. Markom Babićem velika većina njih ne bi složila. No, ono što posebno ovoga puta bode u oči jest činjenica kako izgleda da je Ustavni sud pobrkao kruške i jabuke i od sebe napravio običan cirkus - koji na žalost čak ne zabavlja narod - nego donosi dnevnopolitičke odluke. Naime, iako bi osnovna zadaća Ustavnoga suda trebala biti ocjena jesu li odredbe odnosno pravila u skladu s Ustavom i zakonima ili nisu, Ustavni sud se prihvatio «ocjena» sadržaja ili smisla koji on ostvaruje ili ne ostvaruje. To bi trebalo prepustiti zakonodavcima, jer ovako imamo eklatantno i potpuno miješanje nadležnosti. No, što ćemo, kada jedanaest pravnih eksperata koji čine današnji sastav Ustavnog suda Republike Hrvatske zna bolje od Ustava Republike Hrvatske.

Brži pad uvoza od izvoza 

U praksi, u Hrvatskoj dakako stvari funkcioniraju na nešto drugačiji način nego što je to propisano njezinim zakonima i zakonskim aktima, pa je politika umiješana u sva područja, sve do onih iz kojih bi trebala biti u potpunosti isključena. No, što je tu je, jednog od ponajboljih zakona donesenog proteklih godina više nema. Ipak, ostalo je zanimljivo pogledati jesu li u pravu bili provoditelji kampanje predvođeni SDP-om u tvrdnjama kako će primjenom zakona o neradnoj nedjelji propasti hrvatska trgovina i gospodarstvo ili oni (Crkva, pojedini mediji, mi koji pišemo na Portalu HKV-a) koji su tvrdili upravo suprotno – kako rad trgovina nedjeljom zapravo potpomaže prvenstveno strane trgovačke lance i nekontrolirani uvoz.

A što su pokazale već prve statističke analize za 2009.? Pokazale su da po prvi puta u petnaest godina porastao izvoz hrane, i to za 39,5 posto, pa je u siječnju ukupan robni izvoz bio 26 posto veći, a uvoz manji za 32 posto. U veljači je trend bio još izraženiji, pa je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 3,7 milijardi kuna, što je 41,4 posto manji deficit nego u veljači lani, dok je uvoz poljoprivrednih proizvoda smanjen za 10,3 posto, na 533 milijuna kuna. Zanimljive brojke, reklo bi se, iako naravno nitko ne može tvrditi kako je to samo izravna posljedica zabrane rada trgovinama nedjeljom. Ipak, nepobitna činjenica je da je u 2009. godini uvoz padao znatno brže od izvoza, odnosno, to se događalo baš dok je na snazi bila odredba o neradnoj nedjelji.

Gdje su sada svi oni «dušobrižnici» i zazivatelji katastrofe, hoće li sada mirne duše dopustiti da se na leđima potplaćenih radnika uvoz bez ikakvih otežavajućih okolnosti ponovno digne u nekontrolirane visine? Znači li takvo ponašanje svih odgovornih nekakvu skrb za hrvatsko gospodarstvo i «zaštitu radnika»? Ne, naravno, takvo bi se ponašanje, posebice onih koji bi u Hrvatskoj trebali brinuti za ustavnost zakona i onih odgovornih za njihovo provođenje moglo i moralo nazvati ponešto drugačijim imenom.

Odgovor na pitanje

Još nam je ostalo pitanje iz naslova. Naime, kao što je svima dobro poznato, Ustavni sud nije u stanju riješiti brojne predmete koji dolaze na njegovu adresu. Tako su podnositelji ustavnih tužbi prisiljeni čekati godinama ne bi li bio riješen njihov predmet, a vjerojatno brojni zahtjevi za ocjenom ustavnosti svoje odgovore nikada ne će ni dobiti. Po kojem kriteriju neke predmete Ustavni sud rješava prije drugih također nije jasno, pa očigledno ni pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske nismo svi jednaki - što je u suprotnosti s jednom od temeljnih ustavnih odrednica, ako to još neki ne znaju.

A kada postoji više od osam tisuća neriješenih predmeta na Ustavnom sudu logično je postaviti pitanje zašto ustavni sudci ne bi radili više, kako bi se ta strašna brojka barem malo smanjila. Zašto ustavni suci ne bi radi povećanja učinkovitosti radili nedjeljom, u isto vrijeme kada tisuće njihovih sugrađana opslužuje vrlo učinkovite strane vlasnike trgovačkih centara. Ako može prodavačica Mara raditi nedjeljom, po čemu ne bi mogli i Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Aldo Radolović, Duška Šarin, Miroslav Šeparović i Nevenka Šernhorst?

U kojoj državni živimo, ne bi se čudili odgovoru da bi rad nedjeljom nabrojanih ustavnih sudaca bio - protuustavan. 

 M. M. B. i M. M.

PRILOG

Statistički podaci za veljaču

Statistički podaci za veljaču ove godine pokazuju da je nastavljen pad hrvatskog izvoza, ali je taj pad bio znatno manji od pada uvoza, što je rezultiralo i smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita i većom pokrivenošću uvoza izvozom, koja za veljaču ove godine iznosi 59 posto naspram 46,5 posto za veljaču prošle godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatske su tvrtke u veljači ove godine izvezle roba u vrijednosti 5,3 milijarde kuna, što je 3,8 posto manje nego u veljači lani. Istodobno je uvoz smanjen za gotovo 24 posto i u veljači je iznosio nešto više od 9 milijardi kuna. Tako je u veljači zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 3,7 milijardi kuna, što je 41,4 posto manji deficit nego u veljači lani.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u eurima pokazuju da je izvoz u iznosu 717,2 milijuna eura 5,8 posto manji nego u veljači lani, uvoz od 1,2 milijarde eura niži je za 25,6 posto, a vanjskotrgovinski deficit od 501,1 milijun eura je 42,8 posto niži nego u prošlogodišnjoj veljači.

S obzirom na to da je i u siječnju zabilježen veći pad uvoza od izvoza, statistički podaci za prva dva mjeseca ove godine pokazuju da je, iskazano u eurima, izvoz u iznosu od 1,2 milijarde eura 15,7 posto niži negoli u prva dva lanjska mjeseca, dok je uvoz od 2,2 milijarde eura smanjen za 28,7 posto. Tako je i vanjskotrgovinski deficit u prva dva mjeseca ove godine od milijardu eura gotovo 40 posto niži nego u istom razdoblju lani.

Iskazano u kunama hrvatski je robni izvoz u prva dva mjeseca premašio 9,1 milijardu kuna, uvoz je bio oko 16,7 milijardi, a vanjskotrgovinski deficit 7,5 milijardi kuna. U odnosu prema prva dva mjeseca prošle godine izvoz je smanjen za 14,5 posto, uvoz za 27,7 posto, a deficit je oko 40 posto manji. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca ove godine bila je 54,8 posto.

Statistički podaci prema GIG-u, pokazuju da je, iskazano u kunama, u prva dva mjeseca ove godine u postotku najviše, za 34 posto, smanjen izvoz trajnih proizvoda za široku potrošnju, a najmanje je smanjenje izvoza zabilježeno kod kapitalnih proizvoda, za 11 posto. Nasuprot tomu, kod kapitalnih se proizvoda bilježi najveće smanjenje uvoza, za 37,8 posto, dok je u postotku najmanje, za 10,3 posto, smanjen uvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Promatrano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom izvozu ima najznačajniji udio, u prva je dva mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti 7,9 milijardi kuna, što je 18,2 posto manje nego u prva dva mjeseca lani, dok je istodobno uvoz smanjen za 27,1 posto, na 13,7 milijardi kuna.

Visok rast izvoza pak bilježi se u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu i izvoz tih proizvoda s iznosom 515 milijuna kuna dvostruko je veći nego u isto vrijeme lani. Istodobno je uvoz poljoprivrednih proizvoda smanjen za 10,3 posto, na 533 milijuna kuna. 

Hina