U škarama hrvatskog istraživačkog novinarstva
 
 
Slobodna se Dalmacija prije tri dana u članku jednog od svojih novinara prihvatila uvijek osebujnog hrvatskog istraživačkog novinarstva, pišući o nekretninama Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj. Autor je tako nadahnuto primijetio, odnosno ostao iznenađen činjenicom da Caritas humanitarno djeluje u čak, pazite sada podatka, 13 gradova, i da se u pojedinim mjestima Katolička Crkva odvažila otvariti i voditi javne kuhinje. Stvarno krajnje zabrinjavajuće humanitarno djelovanje jedne vjerske organizacije. I to usred svjetske krize. Nadalje, u Slobodnoj Dalmaciji otkrili su i  postojanje četiri katoličko-bogoslovna fakulteta o kojima novinar možda i ne bi pisao  da se neki ne nalaze, kako kaže, u samom centru Zagreba i Splita - gdje kvadrati stoje iznimno puno. Šteta što se u svojoj konsternaciji autor teksta ograničio uglavnom na konstatiranje zabrinjavajućeg stanja, ne predlažeći kako stoljećima katoličanstva u Hrvatskoj nakupljane probleme riješiti. Tako nije predloženo ni neko bolje mjesto na koje bi se katoličko-bogoslovni fakulteti mogli smjestiti – mogao bi to primjerice biti otok Jabuka ili neko drugo mjesto dovoljno udaljeno, a da se istraživačkom novinaru od pomisli na kvadrate prostora spornih fakulteta u gradskim zonama ne podigne tlak u žilama.

Negdje već na samom početku članka novinar čitateljima otkriva još jedan intrigantan podatak (koji  je istinabog javan, dostupan i već u mnogo navrata objavljen) kako na području Hrvatske djeluje 1213 župnih ureda, što znači i toliki broj nekretnina, ali i približan broj od 1200 crkava koje su u upotrebi. Novinarska strast podebljana uskličnicima tako odmah na početku članka doseže vrhunac, kao što i priliči nadahnutim istraživačkim tekstovima pisanih s posebnim talentom. Šteta tek kako činjenica  koja objašnjava koji je razlog iznesenim brojkama nije do kraja razrađena, kada je po našem sudu bilo još puno prostora. Mislimo, s obzirom da se zna da u Hrvatskoj postoje 123 gradova, 426 općina i nebrojeno mnogo sela i zaselaka, i s obzirom da su Hrvati većinsko katolički narod pa se u svakom od tih mjesta može očekivati ipak poneka crkva. Ili možda Slobodna smatra kako si ljudi već u prošlim stoljećima, prije njezina posljednjeg istraživanja, nisu trebali baš dopuštati «luksuz» odlaska na misu u svojem gradu ili selu. U svakom slučaju, onima koji tako vole još uvijek može ostati nada da bi se dijelu postojećih objekata mogla pronaći bolja svrha, i da je dio objekata zasigurno prestar i pogodan za rušenje.

Ivan nepomuk

Crkva sv.Ivana nepomuka u Glini prije rušenja

Kada smo već kod rušenja katoličkih crkava u Hrvatskoj, primjećujemo kako bi se danas ipak moglo na istaknutim mjestima naći podosta pobornika tih i takvih ideja. Zadnji primjer u tom smislu koji nam pada na pamet je gospodin Dušan Baltić iz Gline, zvani Dujo. Dujo je naime za vrijeme Domovinskog rata bio referent „Odjeljenja za privredu i komunalne djelatnosti Opštinske uprave Opštine Glina Republike Srpske Krajine“. 8. 12. 1994. godine na toj dužnosti potpisao je „Informaciju o nasipanju puteva i rušenju crkve“ u kojoj podnosi izvješće o rušenju, kako se navodi, katoličke crkve u Glini, odnosno glinske župne crkve svetog Ivana Nepomuka. Pod Baltićevim nadzorom tako srušena je velika glinska rimokatolička župna crkva, a njenim ostacima nasipano je staro korito rijeke Gline u gradu Glini, kao i lokalni putovi u nekoliko sela u glinskoj okolici, kao i put Hađer-Gornje Jame kod Gline, kroz okupirana hrvatska sela iz kojih je protjerano većinsko hrvatsko stanovništvo, od interesa za glinsku 24. brigadu „Vojske Republike Srpske“.

Ivan nepomuk

Crkva sv. Ivana Nepomuka u Glini nakon rušenja

I ništa posebno ili novo tu, s obzirom na puno puta dokazane crkvorušilačke navike krajinske vojske, ne bi bilo da taj isti Dujo, kao nositelj liste Demokratske partije Srba (DPS-a), na lokalnim izborima za novo Gradsko vijeće Grada Gline nije upravo izabran za gradskog vijećnika. Naime, to bi moglo biti posebno inspirativno autorima istraživačkih priloga u raznoraznim hrvatskim novinama na temu Katoličke Crkve. Možda bi se Dušana Baltića zvanog Duje dalo sada, s obzirom na struku i iskustvo koje neosporno ima, predložiti za predstavnika za odnose s vjerskim zajednicama. Sigurno bi imao raznoraznih zanimljivih i korisnih prijedloga kako riješiti problem crkvenih posjeda u Hrvatskoj. O kojima bi onda Slobodna Dalmacija i drugi mediji mogli obilato i afirmativno izvijestiti. Tko zna, sve je moguće, uostalom, nije li Dujo već izabran za gradskog  vijećnika, pa tko može znati gdje će mu biti kraj. I na izbornoj mu pobjedi svakako treba čestitati, jer ipak nisu svi kandidati mogli imati njegove reference. Reference koje su, po svemu što vidimo, danas u Hrvatskoj u raznim koalicijskim strukturama ponovno popularne i sve bolje kotiraju.

M. M. B.

 

Katolička crkva najveći je veleposjednik u Hrvata: 1200 crkava, 458 samostana, 13 ureda Caritasa...

 

Zavist ili plemenita briga oko onoga što nam bližnji kupuje, prodaje, skriva u čarapi ili što mu se crni ispod nokta, uvijek je bila draga tema brojnih rasprava, pogotovo u ovo krizno vrijeme. Posebna pozornost u našemu narodu redo vito je bila usmjerena prema navodnom golemom bogatstvu Katoličke crkve u Hrvatskoj. Jedan od glavnih razloga je taj što Crkva nikada javno nije ‘‘podnijela račun’’ koje sve nekretnine posjeduje i kako troši novac koji dobiva iz proračuna. No ipak, do nekih se podataka može doći. Tako na području Hrvatske djeluje 1213 župnih ureda, što znači i toliki broj nekretnina, ali i približan broj od 1200 crkava koje su u upotrebi!

Nadalje, tu su prostori za četiri katoličko-bogoslovna fakulteta, od kojih su oni u Zagrebu i Splitu u samom središtu grada, gdje kvadrati vrijede više od 2500 eura, a u centrima su i sva biskupijska sjedišta i sjemeništa; postoji i 10-ak posebnih pastoralnih centara širom zemlje; dvije katoličke osnovne škole (Šibenik i Požega); Katoličko sveučilište u Zagrebu... Podsjetimo se samo koliku je prašinu podignuo Vojni ordinarijat na zagrebačkom Ksaveru koji je poreznike stajao 35 milijuna kuna.

Oduzeto 400 stanova

Tu je i Caritas, koji djeluje u 13 gradova, te u svakom ima prostore u kojima se odvija humanitarni rad, a u nekim gradovima postoje veći prostori za javne kuhinje. Caritas u svojoj skrbi za nemoćne nudi mogućnost udomljivanja (u Zagrebu na pet lokacija), tu su i domovi za umirovljenike, ali i sigurne kuće za žrtve obiteljskog nasilja. Zanimljivo je da Caritas ljeti povoljno iznajmljuje sobe u jednom franjevačkom samostanu u Rovinju za socijalno ugrožene obitelji. Samostana i samostanskih kuća, svih redova, muških i ženskih, u Hrvatskoj ima čak 458! Mnogi od njih zauzimaju najbolje položaje u gradovima, a ponajveći u Dalmaciji je tek nedavno izgrađen. Naime, franjevci su, nakon godina seljakanja po Splitu, izgradili klerikat na Trsteniku, i to na 15 tisuća metara četvornih, koji sadrži molitvene prostore, crkvu, kapelicu, spavaonice, kongresne dvorane…

Ono što istim intenzitetom hrani naše zanimanje jest povrat imovine koje je komunizam na brutalan način oduzeo Crkvi. O ukupnom broju nekretnina se mnogo spekuliralo. - Hrvatska biskupska konferencija ne raspolaže s dokumentom u kojem bi se objedinila sva potraživanja svih biskupija ili redovničkih zajednica, bilo muških ili ženskih. Svaka biskupija, kao i redovnička zajednica, za sebe upravlja tim pitanjem, a mi više služimo, pojednostavljeno rečeno, kao koordinator - kazao je Zvonimir Ancić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije.

Na upit kako je HBK zadovoljan brzinom povrata imovine, objasnio je: - O tom se problemu ne može govoriti u terminima brzo i sporo, jer to je jedan proces, kojemu treba vremena da se riješi. Ako se nekretnina ne može vratiti izravnim povratom, onda pronalazimo različite načine za dogovor. Mali Vatikan U praksi se vrlo često događa zamjena nekretnina kako bi se ispravila nepravda, a najpoznatija je ‘‘trampa’’ između Grada Zagreba i Kaptola. Naime, u najužem središtu grada, Crkvi su bili oduzeti brojni poslovni prostori i oko 400 stanova – nazvani ‘‘malim Vatikanom’’, a koji su izgrađeni 20-ih godina prošlog stoljeća kako bi se od novca dobivenog iznajmljivanjem moglo školovati buduće djelatnike Crkve. Vrijednost je bila procijenjena na 27 milijuna eura, te je stoga Grad ustupio Kaptolu bivšu vojarnu na Črnomercu, procijenjenu na 29 milijuna eura. Razliku u cijeni je Crkva najvjerojatnije ‘podmirila’ odricanjem drugih oduzetih nekretnina u Zagrebu, čiji je popis golem (park Ribnjak, dvorac Brezovica, brojni vrtići, kazališta…), a vrijednost se cijeni u milijunima eura.

Saša Horvat
Slobodna Dalmacija

 

Rušenje Katoličke crkve u Glini

 

Republika Srpska Krajina, opština Glina, opštinska uprava, odjeljenje za privredu i komunalne djelatnosti , Br: 04-738 / 1 - 94 , Glina 08.12.1994 godine - Izvršnom savjetu

Predmet : informacija o nasipanju puteva i rušenju crkve

U skladu s Programom koji je sačinio i predložio Izvršnom savjetu organ uprave - Odjeljenje za privredu i komunalne djelatnosti radi popravka i sipanja lokalnih i nerazvrstanih puteva na području opštine Glina , kao i uređenje i sipanje puteva koji su od prioritetnog značaja za potrebe 24 brigade. Nakon razmatranja ovog programa Izvršni savjet je 02.08.1994 godine donio zaključak Br: 01 a - 456 / 1 - 94 u kome je zaključeno da se pristupa izvođenju ovih radnih zadataka, a u istom paketu je razmotreno i rušenje Katoličke crkve te odvoz porušenog materijala na za to određeni deponij. Kao nosilac ovih aktivnosti po ovom zaključku imenuje se Birač Ranko iz Gline, ulica Cara Dušana b.b. , koji je ujedno i organizator poslova koji se odnose na potrebe mehanizacije i svih ostalih radnji neophodnih da se ovaj dio poslova izvrši tačno i u predviđenom roku. Izvršenju ovog radnog zadatka pristupilo se prioritetno s tim da se odmah poruši crkva te da se porušani materijal odveze na deponiju "u staro korito rijeke Gline" kao i da se uredi prostor na mjestu gdje je bila crkva, dok će se za ostali dio radova sačiniti ponuda i troškovnik od strane Birač Ranka.

Kada je u pitanju napred navedena poonuda ista bi se odnosila na uređenje i sipanje lokalnih i nerazvrstanih puteva . Za početak ovih poslova naloženo je benzinskoj pumpi u Glini da izda Birač Ranku 5 000 litara D2 o čemu će i benzinska pumpa i Birač Ranko voditi potrebnu svakodnevnu evidenciju. Navedeno gorivo se stavlja na trošak Izvršnog savjeta opštine Glina. Kako su u samom početku izvođenja ovih radova nastali nesporazumi, a oni su se očitovali u načinu korištenja goriva na benzinskoj pumpi kao i načinju rušenja i odvoza porušenog građevinskog materijala na deponiju Izvršni savjet opštine Glina , je 11.08. 1994. godine donio novi zaključak pod rednim brojem 01 a - 456 / 2 - 94 kojim se naređuje da:

- izvođač radova dužan je voditi građevinski dnevnik iz koga će biti vidljivo za svaki radni dan šta se učinilo na izvršenju ovih poslova . Građevinski dnevnik podliježe svakodnevnoj kontroli, a istu bi bio dužan vršiti Baltić Dušan referent organa uprave opština Glina.

- materijal nastao rušenjem crkve obavezno se mora odvoziti u staro korito rijeke Gline. Ukoliko postoji potreba da se isti odvozi na drugu lokaciju izvođač radova je dužan da o tome obavjesti Izvršni savjet i na to dobije posebno odobrenje, odnosno saglasnost

- zabranjuje se preuzimanje odnosno sipanje goriva na benzinskoj pumpi u Glini izvođaču radova bez odobrenja i prisustva predstavnika Izvršnog savjeta SO Glina

- utvrđuje se normativ za potrošnju goriva i to za građevinski radni stroj 18 litara na 1 radni sat a po prevoznoj jedinici odnosno kamionu 35 litara na 100 km.

28. 09. 1994. godine Izvršni savjet vjerojatno nezadovoljan postupcima i radom izvođača radova Birač Ranka donosi novi zaključak Br: 01 a - 489 / 3 - 94 , kojim se utvrđuje da će u nasipanju i uređenju lokalnih i nerazvrstanih puteva biti korištena mehanizacija 24 brigade. Skupština opštine Glina će za sve navedene radove osigurati samo potrebnu količinu goriva za strojeve i kamione. Ovaj dio poslova oko nasipanja i uređenaj lokalnih i nerazvrstanih puteva obavljati će se uz znanje i dogovor sa predsjednicima mjesnih zajednica u selima u kojima se budu poslovi izvršavali. Sve potrebne stručne predradnje koje se odnose na utrošak goriva, učinak strojeva, efektivno radno vrijeme i građevinske kalkulacije obavljati će se u svojstvu nadzornog organa građevinskog tehničara Samardžija Dušana. U isto vrijeme pristupa se i pripremi materijala u kamenolomu Slatina i Šašava za potrebe nasipanja lokalnih puteva. Za ovaj dio aktivnosti u svojstvu nadzornog organa isto kao u predhodnom stavu zadužuje se Baltić Dušan. Na ime troškova koje je imao Birač Ranko oko pripreme kamena i rušenja štetnih objekata izvršit će se isplata istome na temelju priložene dokumentacije iz koje će biti vidljivo koliki su stvarni troškovi koje Birač Ranko platio drugim licima . U skladu s napred iznesenim neophodno je za konstatovati da izvođač radova Birač Ranko nije u većem dijelu ispoštovao nijedan od donesenih zaključaka po Izvršnom savjetu opštine Glina iz slijedećih razloga:

- nije dozvolio da se vrši kontrola preuzimanja i sipanja goriva na benzinskoj pumpi od strane zadužene osobe po Izvršnom savjetu SO Glina

- nije vodio građevinski dnevnik iz koga bi se moglo vidjeti šta je isti uradio po svakom radnom danu

- materijal koji je nastao rušenjem crkve je jednim djelom odvežen na za to predviđenu deponiju u staro korito rijeke Gline, drugim djelom su istim sipani putevi i ulice, a dobar dio je odvožen po zahtjevu drugih privatnih i fizičkih lica za njihove vlastite potrebe

- nije dozvolio učešće mjesnih zajednica na čijem području su izvođeni radovi da one samostalno odlučuju gdje će se putevi popravljati i gdje će se sipati. Naime nijedan predsjednik mjesne zajednice nije izvođaču radova potpisao satnicu radnog stroja niti količinu doveženog materijala.

- veći dio radova u mjesnim zajednicama izvršen je mimo programa koga je utvrdio Izvršni savjet moglo bi se reći po principu " ti meni ja tebi " , a negdje je bilo potrebno izvršiti sipanje tamo gdje je stvarno neophodno.

Izvođač radova je međutim ipak izvršio veći dio poslova koji su mu bili povjereni po Izvršnom savjetu i to:

1. rušenje Katoličke crkve u potpunosti izvršeno

2. sipanje i popravak puteva u nekoliko mjesnih zajednica o čemu će biti napisano u daljnjem tekstu izvještaja

3. sipanje puteva od interesa za vojsku

Da bi se ovi radovi izvršili, izvođač radova je koristio osnovna sredstva za izvođenje ovih radova, građevisnke mašine i kamione radi vršenja prevoza, gorivo koje je osiguranom od strane Izvršnog savjeta opštine Glina i 24 brigade. U skaldu i zavisno od opsega izvršenih radova izvođač radova je imao i posebnih troškova. U ovom djelu izvještaja podatke o osnovnim sredstvima, opsegu radova, utrošenom gorivu te ostalim troškovima dao je sam izvođač radova, a satnica je sačinjena na osnovu slobodne procjene o opsegu učešća građevinskih mašina u izvođenju ovih radova kao i u količini preveženog materijala kako sa porušene crkve tako i sa materijalom koji je navožen na lokalne i nerazvrstane puteve i gradske ulice.

Osnovna sredstva s kojima s izvedeni radovi

Od osnovnih sredstava sa kojima su izvedeni radovi su građevinske mašine:

- buldožer ULT 220

-utovarivač

- kompresor

- grejdelj

- kamioni čiji su vlasnici Birač Ranko, Janus Svetozar, Gavrilović Milan, Joka Ljubomir, Aleksa Simić, Martić Mikan svi iz Gline, te 2 kamiona " krajina puteva " iz Petrinje i 1 kamion DOM - Privredni pogoni Glina.

Opseg radova

1. rušenje i odvoz te utovar građevinskog materijala od porušene Katoličke crkve u količini 2800 m3

2. nasipanje lokalnih i nerazvrstanih puteva i gradskih ulica

- MZ Brnjeuška 100 m3

- MZ Dragotina 100 m3

- MZ Brubanj 150 m3

- MZ D. KLasnić 250 m3

Gradske ulice Glina i to:

- Veljka Vlahovića, novo naselje Glina, ulica Nikole Demonje, ulica ispod nasipa u količini od 300 m3

- šumarija " Šamarica " 30 m3

- bolnica Vojnić 50 m3

Ovdje se mora konstatovati da u programu koji smo napred spomenuli nije bilo predviđeno sipanje gradskih ulica niti bilo kakvog prevoza materijala za druga pravna lica. Materijal navožen po mjesnim zajednicama se koristio iz kamenoloma Slatina, a po gradskim ulicama se koristio materijal od porušene crkve i iz Hađera. Popravak puteva radnim strojevima izvršen je u mjesnoj zajednici:

- Majske Poljane - 12 sati

- Drenovac - B. Vode - 30 sati

- Roviška - R. Rašće - 12 sati

- D. Klasnić - 10 sati

Za ove radove isključivo je korišten grejdelj što znaći da je isti imao učinak na popravku lokalnih i nerazvrstanih puteva ukupno 64 sata. Buldožer ULT 220 je vršio izradu i rušenje kamena u kamenlolomu Slatina 100 sati. U tovarivač je vršio utovar sa porušene crkve te kompletan utovar napred navedenog građevinskog materijala i za taj dio poslova utrošio 400 sati. Kompresor je vršio bušenje rupa radi miniranja crkve i za taj posao je utrošeno 30 sati.

Prioriteti za vojsku

Izvođač radova je također izvršio radove na putevima koji su prioritetni za vojsku i to na relaciji Hađer - Gornje Jame u dužini od 3,2 km. Na ovom putu su izvršeni zemljani radovi buldozerom i grejdeljom i izvršen je nasip navedenog puta sa materijalom iz kamenoloma Slatina i Šašava u količini 1450 m3. Tačnije podatke o učešču i uređenju i sipanju ovih puteva nadležni u brigadi nam nisu mogli dati. Za izvršenje ovih poslova izvođač radova ne posjeduje nikakovu dokumentaciju upravo iz razloga koje smo napred naveli pošto je isti odbio odnosno nije sarađivao sa nadležnim opštinskim organima niti mjesnim zajednicama, tako da su satnice pojedinih strojeva i količina odveženog i ugrađenog materijala izvršene na osnovu izjave izvođača radova Birač Ranka i na osnovu utvrđivanja na licu mjesta nakon čega je data slobodna odnosno proizvoljna procjena satnice i količine materijala od strane nadležnog opštinskog organa.

Utrošeno gorivo

Za ove poslove izvođač radova Birač Ranko je koristio odobreno gorivo na benzinskoj pumpi, a prema izdatnicama koje su dostavljene i nalaze se kod predsjednika Izvršnog savjeta od benzinske pumpe utrošeno je 4140 litara D2. Ovdje moramo napomenuti da je dio goriva za izvođenje radova na putevima od vojnih prioriteta gorivo osiguravala i 24 brigada prema izjavi nadležnog u brigadi Arbutina Marija.

Troškovi

Za izvođenje i izvršenje ovih radova i zadtaka zaduženi izvođač radova Birač Ranko imao je prema njegovoj izjavi i ostale troškove koji se odnose na nabavku rezervnih djelova za građevinske mašine i kamione te troškove reprenzetacije i to:

- nabava djelova za buldozer 1500 dinara

- nabava anlasera za ULT 800 dinara

- pedala kočnice za ULT 600 dinara

- filteri za gorivo i ulje 300 dinara

- motorno i hidrolno ulje 1500 dinara

- paušalna radna snaga 1500 dinara

-reprenzetacija 1000 dinara

- gume za kamion 2400 dinara

- nagrada strojaru ULT-a 500 dinara

- Ukupno : 10 100 dinara

Ovi troškovi su nastali prema izjavi izvođača radova Birač Ranka, međutim isti nije mogao prije izrade ovog izvještaja dostaviti ili priložiti račune kako za nabavljene rezervne djelove tako ni za reprenzetaciju niti dokument o datoj nagradi strojaru. Osim toga sada u ovom momentu nije moguće niti utvrditi da su rezervni djelovi, odnosno gdje su urgađeni i dali su ugrađeni. Prednji izvještaj je sačinjen u skladu s usmenim zahtjevom predsjednika Izvršnog savjeta, a treba da posluži kao dokument za raspravu na Izvršnom savjetu radi naplate troškova koje je imao izvođač radova prilikom izvršenja napred navedenih poslova. Prednji izvještaj se dostavlja na daljnji postupak .

Dostaviti :

1. naslovu

2. Birač Ranko , Glina

3. arhiva

4. dosije

Izvještaj sačinio referent Baltić Dušan

(tekst dostavio Damir Kalafatić)

{mxc}

Pon, 16-09-2019, 15:17:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.