Zapadni Balkan u punom sjaju

Nakon što su se smirile uzavrele političke strasti vezano uz pitanje tko će se najviše omastiti lokalnim izborima, barem u onim mjestima gdje su stvari odlučene u prvom krugu, na dnevni red ponovno dolaze lamentiranja o raznoraznim oblicima «regionalne suradnje» koja se jednostavno rečeno mogu svesti na zajednički nazivnik – Zapadni Balkan. Sa svih strana pristižu informacije o zapadnobalkanskim aktivnostima. Tako se primjerice ovih dana na Brijunima održava treća po redu regionalna konferencija državnih odvjetnika. Na konferenciji se navodno raspravlja o procesuiranju ratnih zločina, a sudjeluju i glavni tužitelj Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz, ministar pravosuđa Ivan Šimonović, američki veleposlanik za pitanje ratnih zločina Clint Williamson te oko 200 regionalnih državnih odvjetnika i sudaca.

Drugim riječima, «regionalni» dužnosnici dva dana ljetuju, jedu i piju na hrvatskoj obali u rezidencijalnim objektima Josipa Broza Tita, a ako se baci pogled na «zaključke» s dvije već održane konferencije jasno je da su stvarni učinci njihova druženja 0%, dok su s druge strane oni politički učinci 100%-tni. Točnije, u prilogu uz ovaj tekst se mogu naći zaključci s konferencije 2007. godine, dok zaključke iz 2008. iako najavljene na internetskim stranicama Državnog odvjetništva nismo uspjeli naći ni uz najbolju volju - ali, iznenadilo bi nas jako da se po nečemu važnijem razlikuju od onih iz 2007. godine. U svakom slučaju, dovoljno je samo pogledati primjerice koliko je to ratnih zločinaca na temelju njihovih «produktivnih» sastančenja završilo na optuženičkoj klupi (osim naravno optuženih Hrvata), a da bi se shvatilo kako tako nešto nikada i nije bio cilj «regionalne» konferencije. Sve u svemu, baš kao u «dobra stara vremena» za puste novce se organizira tulum, od kojeg stvarne koristi neće biti nikakve, samo što će Hrvatska provođenjem takvih manifestacija i potpisivanjem zajedničkih sporazuma biti sve bliže i bliže Zapadnom Balkanu.

Čitava priča ne bi mogla proći bez predsjednika Mesića koji svojom nazočnošću nije propustio dati na važnosti tom «velikom događaju». Pritom također nije propustio, opet, baš kao u stara komunistička vremena ponovno se obrušiti na Crkvu optužujući je da se miješa u (njegovu?) politiku pa mu je gledajući sveukupni učinak, protekli tjedan po njegovim mjerilima bio i više nego ispunjen i uspješan. A da bi se uz sve nabrojano za svaki slučaj dodalo još malo zapadnobalkanštine u «učmalu» hrvatsku svakodnevnicu pobrinuli su se i ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Tomislav Karamarko i Ivica Dačić koji su u ponedjeljak u Rijeci potpisali sporazum o policijskoj suradnji dviju zemalja. A koja je svrha tih i takvih sporazuma najbolje je svojim riječima objasnio glavni ravnatelj hrvatske policije Vladimir Faber.

Sporazumom će se produbiti suradnja (u što ne sumnjamo) hrvatske i srbijanske policije radi suzbijanja (u to već čisto sumnjamo) svih kažnjivih djela. Faber je također naglasio kako je u ovom slučaju riječ o «najmodernijem sporazumu kakav se sklapa između zemalja unutar EU-a i onih koje su na putu pristupa». Takvim izjavama Faber zapravo očito i bezobzirno podcjenjuje svijest imalo pažljivijeg čitatelja dnevnih novina koji bi po njemu valjda na sam spomen imena EU trebali pasti u nesvijest od prevelikog oduševljenja i pritom ne primijetiti kako on, kao uostalom i većinu vremena, priča potpune besmislice. Jer niti je Hrvatska, a bome niti Srbija u EU - pa je govoriti o "najmodernijem sporazumu kakav se sklapa između zemalja unutar EU" potpuno bespredmetno.

A kako stvari stoje, ili bolje rečeno kako se kroje, u EU zajednicu će regionalne države ući jedino i isključivo «zajedničkim snagama» u okviru od svjetskim moćnika blagoslovljenog Zapadnog Balkana. Za čije oživljavanje zaista nema straha dok u Hrvatskoj vladaju politički moćnici predvođeni predsjednikom Mesićem koji takve ideje zdušno podupiru. Sreća da mu je ovo posljednji mandat i da postoji realna šansa da će na njegovo mjesto doći osoba koja će možda malo preusmjeriti brod koji svakim danom tone sve dublje i dublje u ralje – Zapadnog Balkana. Zapadnog Balkana koji ovih dana hrvatskim zaslugama blista zaista punim sjajem.

M.M.B.

Prilog

REPUBLIKA HRVATSKA

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Broj: A-337/07

Zagreb, 16. srpnja 2007. JČ/JČ

PREDMET: Regionalna konferencija državnih odvjetnika

„Suradnja državnih odvjetništava (tužitelja) u progonu ratnih zločina -postojeći i budući oblici suradnje" - Brijuni, 11.-13. srpnja 2007.

Na poziv Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, na Brijunima, Republika Hrvatska od 11. do 13. srpnja 2007., održana je Regionalna konferencija državnih odvjetnika (tužitelja) koji rade na predmetima ratnih zločina pod nazivom „Suradnja državnih odvjetništava u progonu ratnih zločina - postojeći i budući oblici suradnje4' Uz državne odvjetnike (tužitelje) Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u radu konferencije sudjelovala je i glavna tužiteljica MKS J-a, načelnik tima za tranziciju Ureda tužiteljice i njihovi suradnici. Nakon razmatranja dosadašnje suradnje i prijedloga o budućoj suradnji, kako između državnih odvjetnika zemalja regije, tako i s Uredom tužiteljice MKSJ-a u svezi progona ratnih zločina i pitanja međusobne podrške i tehničke pomoći, sudionici konferencije suglasni su oko slijedećih;

Zaključaka

1. Sudionici su suglasni kako je dosadašnja suradnja između državnih odvjetništava (tužiteljstava) koja rade na otkrivanju i progonu počinitelja ratnih zločina dobra, tome us u značajnoj mjeri doprinijeli sporazumi (memorandumi) o suradnji koji su omogućili djelotvornu i pravodobnu razmjenu podataka i drugih oblika pomoći. Pored dosadašnjih oblika suradnje i pomoći koji će i ubuduće biti potrebni, ocijenjeno je kako je važno omogućiti drugim sudionicima pristup dokumentaciji i podacima drugih nacionalnih tijela, uključujući i arhive, time da je na slijedećim susretima nužno dogovoriti načine uvida i razmjene tih podataka.

2. U državnim odvjetništvima (tužiteljstvima) treba ojačati timove koji rade na istraživanju i progonu ratnih zločina, a posebno je važno da se u svakom državnom odvjetništvu (tužiteljstvu) educira dio zaposlenih u posebnim znanjima nužnim za pretraživanje elektronskih baza podataka i pronalaženje podataka.

3. Tijekom konferencije posebno je istaknuto kako je nužno izbjeći vođenje paralelnih istraga i posUipaka na način da se tzv. „inventurom" predmeta i razmjenom podataka s drugim tužitelj sivima vidi tko će voditi posUipak. U Ui svrhu potrebno je da svako državno odvjetništvo (tužiteljstvo) napravi popis «inventar» predmeta ratnih zločina po zajednički dogovorenim kriterijima a koji bi se razradili u dogovoru s tranzicijskim timom Ureda tužiteljice.

4. Sudionici su suglasni da bi se sačinjavanjem popisa po zajedničkim kriterijima i njihovom razmjenom omogućila bolja međusobna suradnja i pomoć u donošenju odluke o tome tko će pokrenuti posUipak kako bi se izbjeglo vođenje paralelnih istraga i posUipaka. Time bi se ujedno pomoglo MKSJ-u, a naročito Uredu tužiteljice, pri određivanju broja i složenosti predmeta koji traže neposrednu pomoć tranzicijskog tima u prikupljanju novih dokaza i dokumentacije kao podrške pojedinim državnim odvjetništvima (tužiteljstvima).

5. U okviru izlazne strategije MKSJ bilo bi potrebno osigurati stručne osobe za pomoć u tranzicijskim timovima. Te osobe bi mogle pomoći državnim odvjetnicima (tužiteljima) iz pojedinih nacionalnih timova i obučiti ih u korištenju baza podataka MKSJ, čime bi se omogućilo državnim odvjetništvima (tužiteljstvima) da na najbolji način koriste te podatke kako u istragama i postupcima koji su im transferirani, tako i u postupcima koje sami započinju.

6. Sudionici su pozdravili ponudu glavne tužiteljice MKSJ-a za proširenje podrške Ureda tužiteljice zemljama regije, a pomoću njezinog tranzicijskog tima čime bi se omogućila kvalitetnija i bolja suradnja, kao i stručna pomoć koja bi odgovarala na specifične potrebe državnih odvjetnika (tužitelja) koji rade na pojedinim predmetima. Imajući na umu završnu strategiju MKS-a državni odvjetnici (tužitelji) zatražili su od glavne tužiteljice da omogući ne samo zadržavanje Ureda tužiteljice već i povećanje njegovih kapaciteta kako bi se pravovremeno odgovorilo na njihove zahtjeve za pomoć.

7. Državni odvjetnici (tužitelji) smatraju kako je izuzetno korisna ponuda glavne tužiteljice MKSJ-a da se omogući obuka njihovog osoblja u korištenju baze podataka MKSJ-a za njihove potrebe pri čemu su naglasili kako je nužno da im se omogući neposredni i trajni pristup arhivskoj građi MKSJ-a i njezino korištenje. 8. Sudionici smatraju kako i daljnji susreti u ovakvom sastavu potrebni i slijedeći sastanak na kojem bi se dogovorili zajednički kriteriji za izradu popisa predmeta ratnih zločina bit će dogovoren za jesen 2007. godine.