Vrijednosti HBK-a ne poštuje ni jedna veća stranka u RH

Od kako je ovih dana Hrvatska biskupska konferencija (HBK) objavila poruku biskupa u kojoj vjernicima poručuju kako neposredno predstojećim lokalnim izborima u Hrvatskoj treba pristupiti savjesno i odgovorno od strane većine medija i dežurnih društvenih dušobrižnika podigla se velika prašina. Najglasnija u svojoj «zgroženosti» ponašanjem Crkve i ovoga je puta bila «Bogata udruga građana» u javnosti poznatija kao Gong. Gong u informativnim emisijama Javne televizije koje su o navedenoj temi u ponedjeljak izvijestile dobio jednaku ili veću minutažu nego sami biskupi i ono što su oni građanima poručili, kao da je autoritet Gonga i Crkve uopće primjereno stavljati u istu ravan. O dosljednosti spomenute Udruge dovoljno pak govori podatak da unatoč velikoj galami koju su digli na račun biskupa ni najmanju zabrinutost ni oni, a ni Izborna komisija na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom nisu pokazali zbog još prije više tjedna najavljenog sindikalnog prosvjeda koji bi se trebao održati baš na sam dan predizborne šutnje. Nije li to upravo najbolji primjer zlouporabe autoriteta i političke manipulacije, odnosno negacije i nepoštivanja samog smisla demokracije - jer dok jedni mogu vikati i za vrijeme izborne šutnje, drugi moraju šutjeti - uvijek.

No, vratimo se na poruke Crkve vjernicima, koje su što se hrvatskih «moralnih vertikala» tiče vrhunac neprimjerenosti koja se ovih dana u državi odvija. Optužbe pljušte sa svih strana. One koje su provjerene i korištene još u jednopartijskom sustavu o tome kako Crkva ne smije komentirati politiku već su se poprilično izlizale. Jer Crkva, kao što bi to uostalom trebala činiti i politika, skrbi i u zadnjoj poruci HBK-a za opće dobro i u tom smislu, a u skladu s osnovnim postulatima vjere, može izreći što želi i nitko joj nema (više) pravo uskraćivati slobodu govora. No, nekim se grupacijama starih navika očito poprilično teško riješiti. Pogotovo su nejasne optužbe koje inkriminiraju Crkvu da je izabrala stranu, odnosno pružila podršku nekim konkretnim strankama. Naime, ako se imalo pažljivije iščitaju njezine preporuke jasno je kako je Crkva učinila zapravo upravo suprotno - što nitko u medijskim izvještajima nije "uspio" primijetiti.

Da se poruka HBK htjela pročitati objektivno i netendenciozno, bez ikakvih bi se poteškoća uvidjelo kako Crkva ne samo da nikome nije pružila izravnu podršku, već je najvećim hrvatskim strankama uputila jasnu kritiku. Naime, niti jedna velika stranka u Hrvatskoj danas ni blizu ne zadovoljava kriterije koje su biskupi u svojoj poruci vjernicima jasno naznačili. A kriteriji su to koje Crkva otvoreno i transparentno propagira dugi niz godina, jedini koji su sukladni s njenim učenjima i zakonima – ljubav prema domovini, osuda svakog totalitarističkog režima i njegovih za čovječanstvo pogubnih načela (posebice komunizma koji je Crkvu i svećenike u Hrvatskoj sustavno i beskrupulozno progonili gotovo pet desetljeća). Nadalje, traži se zaštita vrijednosti Domovinskog rata, a ne njegova kriminalizacija. Traži se borba protiv mita i korupcije. Koja se to velika stranka može podičiti dosljednim zalaganjem za poštivanjem navedenih vrijednosti i sukladno tome, na čiju se to stranu Crkva, kako to mediji pišu «otvoreno svrstala»?

Jedini kriterij koji ti isti društveni «dušobrižnici» mogu spomenuti u kontekstu neke stranke jest zalaganje za neradnu nedjelju. Naime, HDZ-ova Vlada je prije pola godine donijela zakon o neradnoj nedjelji koji od prvog dana pleše na rubu provalije opstanka (kao i mnogi koji su izglasani i opozvani prije njega). Ipak, može li taj jedan jedini zakon značiti bezrezervnu podršku onih koji snagu svog moralnog autoriteta koriste dosljedno svakog puta kad se političkoj eliti u Hrvata «omakne» pogrešan potez, a to je gotovo stalno. Koliko je kritike Crkva na račun «vladajućih» uputila na ovaj ili onaj način od izglasavanja spomenutog zakona teško je i pobrojati. Jedini način na koji je Crkva ovim putem mogla utjecati na svoje vjernike jest uzimanje prvenstveno u obzir moralnih i društvenih vrijednosti za koje se zalažu ili se ne zalažu oni kojima će dati svoj glas. Ako su mediji i određene udruge prepoznale da to nisu one opcije kojima su oni skloniji «držati leđa» - što više reći. Svojim su stavom i reakcijama u tom slučaju opet pokazali pravo lice svojih «uzdanica» više nego što bi to jedna biskupska poruka ikada mogla ili htjela učiniti.

M.M.B.

Poruka biskupa HBK za lokalne izbore 2009. 

1. Odgovorno se pripremiti za izlazak na izbore

Poznato je kako više od trećine građana na zadnjim parlamentarnim izborima (2007.) nije iskoristilo svoje građansko pravo. Znanstvenici i društveni djelatnici tražit će razloge zašto toliki broj ljudi nije izišao na izbore. Mi pak biskupi, koji imamo obvezu ne samo 'upravljati i posvećivati', nego i poučavati, osjećamo dužnost upozoriti da takvo ponašanje nije u skladu s odgovornošću za javno djelovanje i opće dobro na što nas potiču crkveni dokumenti. To je i razlog zašto i u prigodi ovih lokalnih izbora upućujemo poziv vjernicima i svim ljudima dobre volje neka se pripreme i pristupe izborima s moralnom sviješću i punom odgovornošću kako bi i na taj način učinkovito pridonijeli daljnjem razvoju domovine Hrvatske. Predstojeći pak neposredni izbori nositelja jedinica lokalne samouprave proširuju demokratski utjecaj i ulogu građana u oblikovanju lokalne vlasti, što pridonosi općoj demokratizaciji društva. Crkva cijeni sustav demokracije u onoj mjeri u kojoj omogućava široko sudjelovanje građana u političkim odlukama kako bi se biralo najbolje osobe koje će pridonositi boljitku društva.

2. Upoznati kandidate i programe

Birači u procesu demokratizacije imaju ne samo građansko pravo nego moralnu obvezu i dužnost sudjelovati u izborima, kako bi se ostvarivalo opće dobro. To je, naime, važan društveni događaj za koji se trebaju pripremiti i građani i kandidati. Građani su dužni upoznati ponuđene programe, kao i kandidate koji su na listama za predstavnička tijela lokalne samouprave. Neposredni pak izbori čelnih ljudi omogućuju im upoznati kakvi su kandidati kao stručne i moralne osobe, te vidjeti prihvaćaju li vrjednote dostojanstva osobe i ljudskih prava. Posebice pak prihvaćaju li kršćanske vrjednote poštivanja života i obitelji, njezinih prava i vrijednosti povezanih s kršćanskom vjerom i tradicijom našeg naroda. Zato će se svaki građanin, kojemu je stalo do napretka svoje zajednice, truditi upoznati program i osobe koje se kandidiraju na izborima. Kod toga važnu ulogu imaju obavijesna sredstva koja moraju objektivno i cjelovito informirati ne samo s obzirom na količinu informacija, nego i na njihovu kakvoću, posebice na njihovu dostupnost, slobodu, moralnost i objektivnost. Jer, društvo ima pravo na obaviještenost utemeljenu na istini, pravdi i solidarnosti, a bez slobodnih društvenih medija nema objektivnih informacija.

3. Izaći na izbore i dati glas pazeći koje vrijednosti kandidati zastupaju

Sudjelovati, dakle, u političkome životu i pridonositi općemu dobru osnovno je pravo i dužnost svakoga građanina. Stoga vas pozivamo da pristupite izborima s moralnom i društvenom sviješću i odgovornošću, jer ćete tako dati svoj učinkoviti doprinos daljnjem razvoju naše Domovine. Mi ne možemo određivati kako će tko glasovati, ali možemo preporučiti vjernicima da glasuju ponajprije za one kandidate koji nedvosmisleno zastupaju vrjednote i stavove prožete kršćanskim naukom i svjedočenjem. Premda je riječ samo o lokalnim izborima, stavovi kandidata imaju šire značenje od lokalne uprave. Stoga, dragi vjernici, birajte one koji zastupaju kršćanska antropološka načela istine i pravednosti, brane i štite ljudski život, te promiču dostojanstvo braka i obitelji. Naime, nije posrijedi samo organiziranje društvenog života u nekoj sredini, nego mnoštvo otvorenih pitanja gledom na odgoj i obrazovanje, solidarnost s najugroženijima, te promicanja kulture.

Kršćani ne mogu prihvatiti političke stavove koji zastupaju ili odobravaju bilo koji totalitarni sustav, ili se pak nadahnjuju na njihovim, za hrvatski narod i društvo pogubnim načelima. Posebice su neprihvatljivi kandidati koji niječu, umanjuju, ili prešućuju istinu o odgovornosti izvršitelja jezivih komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata. Zato će vjernik svoj glas dati kandidatu koji se zalaže za mir i pravdu, za istinu o hrvatskoj prošlosti i Domovinskome ratu. Osim toga, vjernik će birati one koji zastupaju vrijednost neradne nedjelje, a od kandidata s pravom očekuje da se bore protiv droge i svih ovisnosti, mita i korupcije, pornografije i prostitucije. Pozivamo vjernike i sve ljude dobre volje da ispune svoju građansku i kršćansku dužnost i pristupe izborima, te neka u savjesti dobro odvagnu kojim osobama dati glas povjerenja za službu župana, načelnika ili gradonačelnika, odnosno predstavnika u tijelima lokalne samouprave. Na kraju potičemo vjernike neka u Marijinu mjesecu svibnju posebice mole za slogu, radost i napredak Domovine.

Vaši biskupi
IKA