Samo se tražio celofan

 

Izglednom mogućnošću prihvaćanja «kompromisnog prijedloga» koji je ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Gordanu Jandrokoviću i Samuelu Žbogaru, tijekom niza sastanaka održanih u srijedu u Bruxellesu predstavio europski povjerenik za proširenje Olli Rehn, još jednom se zorno demonstriralo da za Hrvatsku, barem dok je vodi sadašnja politička «elita» ne vrijede isti zakoni i pravila koja vrijede za ostale zemlje civiliziranoga svijeta. Sada već gotovo desetogodišnja «vladavina» određenih političkih struktura u Hrvatskoj svjetskim je moćnicima jasno dala do znanja po kojem principu funkcionira – tražite i dati će vam se. Hrvatski su političari (ako uopće zaslužuju da ih se tako zove) do sada pristali na sve ustupke odnosno ucjene pridošle iz EU, kako bi se na bilo koji način i kroz bilo koju rupu u istu ugurali i to je kratko i jasno jedina dosljednost koju su pokazali tijekom svojih mandata.

JandrokovićStoga, nikoga ne bi previše trebala čuditi činjenica, kako je politička «elita» i ovoga puta pristala na većinu slovenskih «dobrosusjedkih» prijedloga. Svi se oni zajedno, na čelu s ministrom Jandrokovićem i premijerom Sanaderom iz petnih žila sada mogu truditi uvjeriti građane kako su zapravo napravili «odličan posao». No dovoljno je baciti samo letimičan pogled na «riješenje» da svima postane kristalno jasno o čemu je zapravo riječ. Smatraju li oni pristajanje na glavne slovenske zahtjeve - ad hoc arbitražni sud i primjenu načela «pravičnosti» pri dodiru Slovenije s otvorenim morem - velikom pobjedom samo zato što bi se Slovenci zauzvrat obvezali prekinuti blokadu pregovora za EU? Čini se kako su otužnoj političkoj «eliti» u Hrvatskoj ti isti pregovori mnogo važniji od očuvanja teritorijalnog integriteta zemlje. Uostalom, koliko je nacionalnih interesa zbog «pregovora» već žrtvovano, postavlja se pitanje je li «vladajućima» u Hrvatskoj više išta sveto? Samo se svaki puta traži pogodan celofan u koji bi se umotalo ono što je domaća upravljačka kasta izigrala ili prodala.

Njihovim «zaslugama» za Hrvatsku u Europi i svijetu već godinama postoji «poseban tretman». Sada izgleda kako nisu u stanju očuvati ni nešto kao što su granice krvavo izborene samostalne države. A što se Slovenaca i njihove velike «pravičnosti» tiče, opravdano se nameće pitanje zašto oni u duhu dobrosusjednskih odnosa dodir s otvorenim morem nisu riješili s Italijom, pogotovo kada se radi o dvije zemlje unutar EU. Zato što svoju «pravičnost» mogu trenirati isključivo na nesposobnim hrvatskim političarima na vlasti. Nitko drugi slične zahtjeve i ucjene uopće ne bi uzeo u razmatranje, dok istovremeno ministar Jandroković slavodobitno i samodopadno slavi svoju «pobjedu», naglašavajući kako je izneseni prijedlog «odličan temelj za vijećanje». A mi bismo dodali, samo vi vijećajte, «daleko» nas je to vijećanje do sad dovelo. Kao i to da se i do sad i sve dok se struktura vlasti u Hrvatskoj ne promijeni, njihovi «mudri politički potezi» daju naslutiti ili čak točno predvidjeti mjesecima unaprijed, koliko god se mi u očaju nadali drugačije. Toliko o «sposobnoj diplomaciji» i nacionalnom osjećaju onih koji je prakticiraju. Ponekad nam se čini da bi i stranci bolje vodili ovu zemlju, barem bi znali na čemu smo.

M.M.B.

P.S.

Jedino što nam je kao građanima Republike Hrvatske preostalo je nadati se kako će slovenska strana htjeti kruha preko pogače, odnosno da će odbiti Rehnov prijedlog - jer se od Hrvatske može dobiti uvijek više. Možda nam to kupi malo vremena za otrežnjenje.

 

 

 

Granicu će odrediti međunarodno pravo

 

Granicu na kopnu i na moru između Hrvatske i Slovenije odredit će, u skladu s međunarodnim pravom, međunarodni arbitražni sud koji će činiti petorica sudaca što će ih zajedno izabrati Zagreb i Ljubljana; ako se ne uspiju o njima dogovoriti, svaka će izabrati po jednoga, dok će ostale odrediti predsjednik Međunarodnoga suda u Den Haagu.

Glavna je to točka najnovijega kompromisnoga prijedloga koji je ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Gordanu Jandrokoviću i Samuelu Žbogaru, tijekom niza današnjih sastanaka u Bruxellesu koji su ukupno trajali oko sedam sati, predstavio europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Učinio je to nakon što je, kako je rekao “uskrsne blagdane proveo proučavajući zemljovide i međunarodno pravo”, te potom, uz pomoć pravnika Europske komisije i svojih savjetnika, raščlanio odgovore slovenske i hrvatske strane na svoju prethodnu ponudu. - Ovaj je prijedlog dobra osnova za nalaženje prihvatljivog rješenja i u velikoj je mjeri uvažio hrvatska stajališta: razdvajanje pregovaračkoga postupka od dvostranih pitanja, odblokiranje hrvatskih pristupnih pregovora i rješavanje graničnoga pitanja u skladu s međunarodnim pravom pred međunardnim pravnim tijelom. Ima još nekih počela oko kojih moramo politički vijećati u Hrvatskoj i vjerujem da ćemo vrlo skoro izići sa svojim konačnim stavom – izjavio je u srijedu navečer pred povratak iz Bruxellesa ministar Jandroković. Proučiti se, naime, pomno mora drugi dio prijedloga, koji kaže da će se “režim uporabe pomorskoga područja i dodira s otvorenim morem riješiti u skladu s međunarodnim pravom, pravičnošću i u duhu dobrosusjedskih odnosa”.

Tu je, dakle, Rehn ubacio dva izraza koja su u svojim zahtjevima spominjali Slovenci – dodir (a ne dostup), te pravičnost. Iako se spominju u dijelu koji govori o “režimu”, nakon što je granica već određena, hrvatski pregovarači, ne bi li bili posve sigurni, žele o tome čuti mišljenje pravnih stručnjaka. Na posljednjemu se od današnjih sastanaka Rehnu, Jandrokoviću i Žbogaru pridružila i predsjednička Trojka EU, u kojoj je trenutačno predsjedajuću Češku predstavljao ministar vanjskih poslova Karel zu Schwarzengerg, prethodno presjedajuću Francusku državni tajnik za europske poslove Bruno Le Maire, a sljedećega predsjedatelja Švedsku državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frank Belfrage.

Oni su u posebnome priopćenju izrazili “punu potporu” Rehnovim naporima i “snažno uvjerenje da je sporazum koji će dopustiti nastavak (hrvatskih) pregovora sada nadohvat”. Od obje strane “očekuju konačan pozitivan odgovor što je prije moguće”. Međuvladina pristupna konferencija, najavljena za petak, ne bi se održala, no, hrvatski bi se pristupni pregovori odblokirali već za desetak dana, kada obje strane službeno izjave da prihvaćaju ovaj prijedlog, koji je, kako neslužbeno saznajemo, Francuska najsnažnije zagovarala, a vjerojatno i u njegovu osmišljavanju izravno sudjelovala.

Stojan de Prato
Večernji list

 

Odgođena pristupna konferencija s Hrvatskom, novi datum naknadno

 

Češko je predsjedništvo Europske unije u četvrtak odlučilo odgoditi Međuvladinu konferenciju o pristupanju s Hrvatskom, koja je bila predviđena za petak, a novi datum bit će određen naknadno, u svjetlu napretka u rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora zbog kojeg Ljubljana blokira otvaranje ili zatvaranje 12 tehnički spremnih poglavlja, priopćilo je predsjedništvo.

"Češko je predsjedništvo odlučilo odgoditi Međuvladinu konferenciju o pristupanju, planiranu za petak, 24. travnja, budući da zastoj u pristupnim pregovorima zbog graničnog spora sa Slovenijom još nije riješen. Novi datum odredit će se u svjetlu pozitivnog razvoja", kaže se u priopćenju češkog predsjedništva.

Odluka je donesena nakon što je predsjedništvo izvijestilo Odbor stalnih predstavnika (COREPER), koji čine veleposlanici država članica, o najnovijem razvoju događaja. "Izostanak napretka u pregovorima u poglavljima koja su već spremna za otvaranje i zatvaranje ne odražava stvarni napredak postignut na terenu u Hrvatskoj", dodaje češko predsjedništvo.

U srijedu je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn iznio svoj konačni prijedlog za rješenje hrvatsko-slovenskog graničnog spora kako bi se što je moguće prije deblokirali hrvatski pristupni pregovori, a u njega je ugradio dio sugestija Hrvatske i Slovenije.

Najnoviji prijedlog, koji se više neće mijenjati i može se samo odbiti ili prihvatiti, velik je korak naprijed i naznačuje da bi se slovenska blokada hrvatskih pristupnih pregovora mogla vrlo brzo završiti, ocijenili su u srijedu i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i češko predsjedništvo. EU od Hrvatske i Slovenije očekuje brzi odgovor na najnoviji prijedlog, do početka svibnja. Po prijedlogu, graničnu crtu na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije određivao bi peteročlani arbitražni sud u skladu s međunarodnim pravom. Po jednog člana odredila bi Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se ne mogu dogovoriti, preostala tri člana imenovao bi predsjednik Međunarodnog suda pravde. Po europskim diplomatskim izvorima, prijedlog sadrži i elemente "konstruktivne dvosmislenosti". Tako se predviđa da bi se režim "korištenja pomorskih područja i kontakta Slovenije s otvorenim morem rješavao po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti i u duhu dobrosusjedskih odnosa".

Dvije bi se strane trebale dogovoriti o tomu što znači "režim korištenja pomorskih područja i kontakt Slovenije s otvorenim morem", a ako to ne uspiju, onda bi to učinio arbitražni sud.

Prijedlog predviđa da se hrvatski pristupni pregovori odblokiraju čim parlamenti dviju država ratificiraju dogovor o prepuštanju graničnog spora arbitražnom sudu. Već pri potpisivanju dogovora države bi se obvezale na njegovo vrlo brzo ratificiranje u parlamentima. Iza Rehnova prijedloga sada je stala i predsjednička trojka - Francuska, Češka, Švedska - što praktično znači da prijedlog podržava cijela Europska unija. U priopćenju češkog predsjedništva kaže se da predsjednička trojka - Francuska, Češka i Švedska - "snažno podupire napore povjerenika Rehna i izražava snažno uvjerenje da je dogovor koji bi omogućio nastavak pregovora sada na dohvat ruke".

Hina

{mxc}

Sri, 20-11-2019, 07:18:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.