Pod hitno zakonski regulirati prodaju kvadratnih kilometara Hrvatske!

 

I dok se ovih dana širom svijeta lome politička koplja oko pronalaska optimalnih načina uštede u ovim bremenitim vremenima svjetske krize, izgleda kako ista i nije baš sve gospodarske subjekte pogodila u podjednakoj mjeri. «Neki» od njih izgleda još uvijek imaju i više no dovoljno novca, čak i za investicije koje se u ovom trenutku teško mogu nazvati isplativima. Tako je u medijima objavljena vrlo zanimljiva vijest o jednoj od najvećih kupnji zemljišta u Hrvatskoj. Riječ je o ulaganju tajanstvenog nizozemskog Fonda CELIF u gotovo kvadratni kilometar kamenjara na Pelješcu, a za koji je plaćen iznos od ni manje ni više no 40 milijuna eura. Fond čiju je vlasničku strukturu usput budi rečeno gotovo nemoguće doznati, najavio je ulaganja u turističke objekte na tom području, iako se zemljište ne nalazi u građevinskoj zoni.

»Fantastično» ulaganje podiglo je mnogo prašine i mnogo sumnji, ali svi su formalni uvjeti zadovoljeni. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se kupljeno poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko, pogotovo na onom dijelu koji ulazi u Park prirode. No, vlasnici Fonda ipak vjerojatno vrlo dobro znaju što i kako rade, jer investicija na Pelješcu nije i prva njihova investicija u Hrvatskoj. U Vodnjanu u Istri Fond je putem svojih tvrtki kupio oko 1,5 milijuna kvadrata zemlje. U međuvremenu je (velikog li iznenađenja) donesen novi Prostorni plan prema kojem ta zemlja danas predstavlja dva skupocjena turistička punkta.

Iako je ovo samo očekivani nastavak priče kojom je državljanima EU od početka 2009. godine omogućena kupovina nekretnina u Hrvatskoj, opravdano se postavlja pitanje koliko je aktualna zakonska regulativa na ovom području zadovoljavajuća. Odgovor je vrlo jednostavan – nimalo! Sadašnji zakoni dopuštaju da ovako veliki poslovi od nacionalnog interesa i dalje ostanu u nadležnosti lokalnih vlasti. Logika stvari nalaže da bi se nadležnost za prodaju ovako velikih zemljišta trebala delegirati na županijska i državna tijela koja bi pritom imala zadaću ispitati sve potrebne projekte, dokumentaciju, vlasničku strukturu kupca, kao i porijeklo novca, do kojeg se pogotovo danas ne dolazi tako lako. Dakle, stvar je jasna, potrebno je donjeti novu odgovarajuću zakonsku regulaciju i to što je prije moguće, ako hrvatska vlast ne želi dopustiti rasprodaju državnog teritorija kvadratni kilometar po kvadratni kilometar u bescjenje i nepovrat.

Najbolje rješenje svakako bi bilo kad bi hrvatski građani do kraja spoznali pravu vrijednost svoga nasljeđa i djedovine i ne žurili s prodajom. Tako nešto bilo bi moguće kad bi s druge strane tijela državne i lokalne uprave  poduzele potrebne korake da vrate njihovo izgubljeno povjerenje. Jer hrvatski građani danas na žalost opravdano sumnjaju da oni kao vlasnici zemljišta imaju jednaku mogućnost ući u veće projekte, kao što to očito je, imaju stranci. Primjerice, trebalo bi omogućiti  kvalitetnu zakonsku regulaciju, birokratska pojednostavljenja kao i konkretnu kreditnu pomoć domaćim ulagačima čime bi se postiglo da kapital - nekretnine i novac - ostanu u zemlji.

No, ako do prodaje strancima već i mora doći neka se te zemljišne čestice u građevinsku zonu prenamjene prije same prodaje, kako bi i građani Hrvatske imali prilike zaraditi velik novac (jer 40 milijuna eura iz spomenutog primjera je sve prije nego malo), a ne da uporno netko drugi zarađuje preko njihovih leđa. Koliko još nekretnina i hrvatskog prirodnog bogatstva mora biti prodano da bi odgovorni došli do «spoznaje» kako se propisi moraju promijeniti, ostaje za vidjeti. Kao i činjenica koliko je procjena nizozemskog Fonda u ovom slučaju bila ispravna. Okolnostima usprkos, nekako se ipak čini da su i ovoga puta – pogodili metu.

M.M.B.

{mxc}

Sub, 24-08-2019, 06:17:56

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.