Društvo "znanja" ili odljev mozgova

 

Podaci Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi. Prema procjeni ekonomskog stručnjaka Frederica Docquiera optimalna stopa odlaska obrazovane populacije iznosi od 5% do 10%, a sve iznad tog praga postaje štetno za zemlju. Međunarodno usporedivi podaci konačno potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom stručnog i sposobnog kadra. Prema podacima Svjetske banke u inozemstvu je prošle godine živio 726.031 hrvatski građanin, što je oko 16% populacije. O problematici takozvanog «odljeva mozgova» na Portalu je više puta bilo riječi, a ovaj puta povod nam je vijest u neprikrivenom lovu irskih menadžera na talentirane studente Splitskog i Zadarskog sveučilišta.

O problematici odlijeva mozgova bilo je riječi na tribini HKV-a "Kako do vrhunskog visokog školstva?" održanoj u veljači 2008. godine. Jedan od govornika, dopredsjednik HKV-a akademik Slaven Barišić, istaknuo je kako smo odlaskom jednog od tri visoko školovana mlada čovjeka ispred samo četrnaest nerazvijenih država na svjetskom planu. Odlazak mladih posebno pogađa prirodoslovno, tehničko i medicinsko područje. Naši mladi ljudi odlaze uglavnom u potrazi za otvorenim tržištem rada, koje u prvom redu cijeni stečeno znanje, a rijetki nas studenti napuštaju u potrazi za još boljim znanjem. Dobar prijem naših završenih studenata u razvijenim zemljama ili lak nastavak na tamošnjim studijima pokazuju da je odsustvo naših sveučilišta sa svjetskih top lista bar djelomično rezultat loše prilagodbe ustaljenim i diskutabilnim shemama ocjenjivanja kvalitete, a samo djelom u sadržajima i kvaliteti znanja koje se u Hrvatskoj dobiva. No starenje našeg sveučilišnog kadra i odlazak najboljih mladih prijeti spiralom brzog propadanja sveg dobrog što smo naslijedili od stotina godina našeg visokog školstva. Nije problem u tome što naši mladi ljudi odlaze i stječu strana iskustva, dapače trebaju ići, nego je problem u tome što se ne vraćaju. Prema podatcima nadležnog ministarstva od kraja 2004.g., nakon dva medijski vrlo eksponirana kongresa hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva i u okviru široko razglašenih programa povratka, na naša se visoka učilišta vratilo slovima i brojem samo sedam iskusnih znanstvenika odnosno visokoškolskih nastavnika.

Akademik Josip Pečarić, član Upravnog odbora HKV-a, je više puta istaknuo kako se čini da naše reforme školstva samo pospješuju trend odljeva mozgova. Pečarić upozorava kako je potrebno promijeniti odnos cijeloga društva prema školstvu kako se ne bi učestalo događale situacije da najbolji stručnjaci silom prilika odlaze u inozemstvo na daljnje usavršavanje i u potrazi za boljom materijalnom egzistencijom, a talentirana hrvatska djeca uče od onih manje dobrih, a ne najboljih, što je dugoročno jedan opasan i zabrinjavajući proces. Uz to ide ugled samog zanimanja, dobre plaće ali i kompeticija za svako takvo mjesto. Tako bi Hrvatska postala zemlja znanja, što povlači za sobom i rast gospodarstva. Tada je ne bi napuštao nitko - pa ni «mozgovi».

A koliko su državni dužnosnici općenito nedovoljno zainteresirani, ali i informirani vezano uz ovu problematiku veoma dobro pokazuje najnoviji primjer o kojem piše Slobodna Dalmacija. Naime, menadžeri jednog irskog sveučilišta trenutno su u lovu na talentirane studente Splitskog i Zadarskog sveučilišta. Za njih će se 18. i 19. veljače na Zadarskom i Splitskom sveučilištu održati prezentacija. Tu će se studentima predstaviti međunarodni ugled Griffith Collegea, na kojemu studira osam tisuća studenata iz 56 država. Kako njihovi menadžeri tvrde, s diplomom toga koledža iz biznisa, prava, novinarstva, informatike i dizajna velik dio bivših studenata zauzima značajne pozicije u nacionalnim kompanijama ili su ugledne medijske ličnosti.

Ne samo da je članak o tome napisan afirmativno, kao da je riječ o za Hrvatsku važnoj ili bar pozitivnoj stvari, nego pokazuje kolika je nezainteresiranost i nesposobnost odgovornih tijela, od kojih ovakve pojave u društvu, odnosno svojevrsne lovce na talente nitko nije ni zapazio, a kamoli doveo u pitanje mogućnost takvoga djelovanja. Nitko ne postavlja ni pitanje kako je moguće da se ovakvi «pohodi» organiziraju unutar Sveučilišta i shodno tome kamo odlazi novac hrvatskih poreznih obveznika. Rijetki su primjeri da strani skauti u svijetu uz dopuštenje nadležnih u drugim državama vrbuju talentirane mlade ljude za odlazak kao da i samoinicijativno ne odlaze u prevelikom broju. I ne samo da nitko ništa nije poduzeo, nego ih se u novinama još i hvali. Ovaj i mnogi drugi paradoksi najbolje pokazuju kako se i koliko na «reformi» hrvatskog obrazovnog sustava radi. A rezultati su brojke i statistike s početka priče. Tako je to u državi u kojoj se o znanosti općenito razmišlja znatno manje no o u javnosti najeksponiranijim proizvođačima i proizvodima šunda.

U kojoj je da bi «uspio» dovoljno znati iz trećeg pokušaja polutečno pročitati dvije ili tri rečenice s nekakvog "blesimetra" da bi postao uvaženi kroničar društvene zbilje čije se mišljenje što je još gore uvažava. A priznati znanstvenici su samo oni s debelom političkom pozadinom, a takvi se u pravilu od svega skupa najmanje bave znanstvenim radom. Stoga se ne treba čuditi, treba djelovati i to brzo. Inače ćemo se vrlo brzo dovesti u situaciju (ako već i nismo) da i ona djeca koja su zainteresirana ne će imati u Hrvatskoj od koga nešto naučiti. Odlazak u inozemstvo u tom će slučaju postati nasušna potreba, a ne bolja mogućnost. Tada ćemo zaista postati ono što bi mnogima u svijetu i odgovaralo. Od društva znanja, pretvorit ćemo se u pogone za osposobljavanje radne snage za Europu. Gdje će u toj priči ostati Hrvatska, očito i nije previše bitno.

M.M.B.

{mxc}

Pet, 6-12-2019, 17:26:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.