Kome smeta neradna nedjelja?

 

Početkom nove nam 2009. godine, započela je i primjena Zakona kojim se djelomično, dakle u razdoblju izvan turističke sezone zabranjuje rad trgovinama nedjeljom. Neki su ga, ponajprije oni koji već godinama crnče i «svetkom i petkom» za novac koji im je dovoljan tek za životarenje, a ne i život, dočekali s olakšanjem. Neki su se od njih (s pravom) zabrinuli za svoja radna mjesta, jer su poslodavci već u nekoliko dana demonstrirali svoju moć otpuštanjem dijela radnika, naravno, ne zbog neradne nedjelje koja ugrožava ostvarenu dobit, već iz razloga što su jedva dočekali riješiti se ljudi koji im već godinama predstavljaju tehnološki višak i za sve, kako zgodno, okriviti državu. Bilo kako bilo, većina Hrvata je ostala u šoku. Neki u pozitivnom, a neki u negativnom. Mnogo je ljudi istaknulo svoje slaganje s takvom odlukom te podržalo Vladu, ali i Crkvu koja se za neradnu nedjelju snagom svog moralnog autoriteta bori već godinama.

Oni koji razmišljaju na takav način naglasili su kako će im upravo nemogućnost tumaranja po trgovinama nedjeljom omogućiti da se okrenu sebi i svojim obiteljima, djeci, s kojom ionako radnim danom ne stignu provesti mnogo vremena, a kamoli iskoristiti ga na kvalitetan način. No, mnogo je i onih kojima, što zbog vlastite komocije i sebičnosti, a što zbog nekih drugih interesa, ovaj Zakon smeta. Sva ta neslaganja još i mogu proći kad se radi o običnom čovjeku koji po prirodi stvari na ovakve i slične poteze gleda isključivo iz svoje subjektivne perspektive, odnosno po tome koliko njemu osobno nešto manje ili više odgovara. No masovna histerija, odnosno organizirani linč odluke koja još nije stigla ni zaživjeti, a čiji su protagonisti uglavnom pripadnici struja koje sebe vole nazivati socijaldemokratskima, dakle onih koji bi trebali braniti radnička prava, zapravo bi bila pomalo smiješna, kad ne bi bila tragična. Dakle, takva politika je zajedno sa svojim istomišljenicima, a putem određenih medija otvorila novu frontu, na kojoj se puca iz svog raspoloživog oružja, a glavni su ciljevi Vlada i Crkva.

A čini se kako upravo u činjenici da ovaj Zakon Crkva otvoreno podupire leži uzrok organiziranih napada i pobune onih, kojima Crkva sustavno i godinama smeta i mrsi račune. A takvih na žalost u Hrvatskoj ima dosta, dovoljno je samo pogledati na koji se način vodi državna politika i u kojoj se mjeri brine o nacionalnim interesima i svima je sve jasno. Skupili su dakle svoje ideološki podšišane glave na kup, pa viču, prijete se i čude kakva li je ovo država u kojoj se ovakvi zakoni donose, a «popovi» kolo vode. U te i takve «argumente» nije potrebno ni ulaziti, dovoljno je samo primijetiti da je Crkva i svećenstvo u hrvatskome narodu već stoljećima dokazano stup i temelj morala, domoljublja i općenito brige za čovjeka i u njihove je motive sumnjati upravo bogohulno. Sljedeća najčešće korištena municija hrvatskih «dušobrižnika» i «moralnih vertikala» svake vrste jest velika zabrinutost za državnu ekonomiju koja će valjda zbog zatvorenih dućana jednog dana u tjednu propasti. Ako i hoće, sigurno neradna nedjelja za to ne će i ne može biti uzrokom.

Jer, svima je jasna teška situacija u kojoj se hrvatsko gospodarstvo nalazi, kao i očiti nesrazmjer uvoza i izvoza. A kupovina nedjeljom, odnosno zaduživanje i kreditiranje (koje se za zapadni svijet već jasno pokazalo pogubnim), a sve to u pretežno stranim trgovačkim lancima (koji su ovdje došli provoditi poslovnu politiku koju kod kuće ne smiju) može biti još samo veći poticaj uvozu i zaduživanju i samo još jedan uteg koji nas sve zajedno vuče prema dnu. Dakle, argumenata nema, niti moralnih, niti ekonomskih. No, svašta je moguće pa i situacija da Vlada (dokazano slaba, neuvjerljiva i nedosljedna u poštivanju vlastitih odluka) vrlo brzo poklekne nerazumnim i neopravdanim pritiscima ideološki zaslijepljenih jurišnika potpomognutima interesima stranih lanaca. Ne bi joj bilo prvi puta da  Vlada samoj sebi «pljune u usta». S druge strane, tko zna, možda nas bar ovoga puta iznenadi dosljednošću jer se, slučajno ili ne našla na pravoj strani, na strani razuma kojem ne trebaju ni rasprave ni «đavolji odvjetnici», a kojih u ovoj državi danas po svemu sudeći ima i puno i previše .

M.M.B.

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 kalafatić 2009-01-09 11:45
nedavno je nadobudni novinar mislav bago, ovaj put u službi nove-tv, najavio svekoliku tragediju hrvatskih potrošača zbog zatvaranja dučana nedjeljom: 'između ostalog od sada čemo biti prisiljeni piti kavu na crpkama s okusom benzina', a pritom je zabrinut za liberalne slobode potrošača najavio moguće shopping-izlete preko vinjana donjih u hercegovinu ili u mađarski szeged jer će, eto, nerazumno biti zatvorene hrvatske 'shopping-kated rale'. da, da, crkva je uistinu uspjela slomiti ekstremnu nezasitnost mahom stranih trgovaca u ostvarivanju visokih profita. pa, nije bilo tako davno da bi zaboravili....s koro 45 godina u komunističkom odnosno socijalističkom sistemu nedjelje su bile po zakonu neradni dani a kruh, slasni, naše su majke kod kuće pripremale. s druge strane u crkvu je bilo poprilično rizično ulaziti jer su ponajprije prosvjetni radnici promptno bili osumnjičeni za ideološku stranputicu, nepoćudni klerikalci za ispravan odgoj školaraca! kad smo i to 'prevazišli' sloboda vjeroispovijest i postala je stečevinom novopridošle demokracije. ali, dođoše nam bogati stranci, izgradiše bagine 'shopping-kated rale' pa potrošači zamijeniše nedjeljnu misu shoppingom i 'kavom bez okusa benzina'. dakako, da bagi smeta crkva jednako kao i našem prvom građaninu, sjetimo se njegove izjave: 'pa i crkva trguje nedjeljom....pr odajući glas koncila'! i na kraju upravo je smiješno da strani trgovački lanci najavljuju ustavnu tužbu a sami su itekako kršili zakone naše zemlje uskraćujući djelatnicima adekvatnu naknadu za prekovremeni rad nedjeljom.. ili zaboravivši isplatiti 'božićnicu' kao što to nedavno uradiše naši 'dobri susjedi' Slovenci!. veseli me da sve to ide u prilog domaćim trgovačkim lancima a bit' čemo još sretniji kad hrvatska ne bude uvozila 2 milijarde kuna za hranu koju danas bespotrebno uvozi!
Prijavi Administratoru
#2 Dan GospodnjiRioGrande 2009-01-13 18:17
Zoran Vukman s tim u vezi je još 2006. napisao zanimljivu kolumnu.


Dan Gospodnji

Nedjelja je dan koji se ničim ne može platiti

Polemike oko rada nedjeljom ulaze u svoju završnicu prije referenduma. Mediji su iskristaliziral i jedan stav kao aksiom, a kojeg mahom ističu i neke anketirane javne osobe: nedjeljom treba raditi, ali je treba i platiti! Nedjelju se uporno pokušava prognati iz svijesti kršćana kao sveti dan za euharistiju, odmor i obitelj. Pravo na nedjelju, osim biskupa, nitko i ne formulira na taj način. Gdje su onda kršćani u Hrvatskoj? Gdje je njihov glas? Rezultat referenduma o radu nedjeljom bit će zanimljiv upravo u tom pogledu: kao indikator kršćanske svijesti i zrelosti. Ako većina bude za rad nedjeljom, onda se treba ozbiljno zamisliti i upitati koliko je uistinu katolika u Hrvatskoj. Neki katolici kao da ne znaju, a neki kao da namjerno zaboravljaju činjenicu da je nedjelja Dan Gospodnji i da su je dužni svetkovati i poštovati, i po Božjim i po crkvenim zapovijedima. Zar vjerske slobode ne spadaju u ljudske slobode i prava Ustavom zajamčena? Ako je tako, onda je ustavno pravo katolika da ne radi nedjeljom, kao što je ustavno pravo i pripadnika svih drugih vjeroispovijest i da ne rade u one dane i blagdane kad imaju svoje vjerske svetkovine. To pravo nije nimalo u koliziji s pravom na jedan slobodan dan u tjednu. Ako je to za Židove od davnina subota, a za kršćane nedjelja - u čemu je onda problem?

Kako očekivati od tajkuna plaćanje rada nedjeljom, ako pošteno ne plaća ni rad tijekom tjedna

Problem je u hipokriziji suvremenoga društva. Neki se žele praviti pametni i prednjačiti ili se dokazivati u hinjenoj slobodoumnosti, nekonvencionaln osti, drugi mrze Crkvu, pa iz inata Crkvi, a usprkos radničkim pravima, odbijaju svaki spomen nedjelje kao neradne (iako je čak i u komunizmu poštovana kao neradna!), treći umuju o potrebi da se plati rad nedjeljom u društvu gdje se ne plaća ni redovan rad, a četvrti nemaju pojma zašto bi htjeli da se nedjeljom radi, jer se povode za trendovima ili sami nisu iskusili što znači živjeti i raditi bez dana slobodnog. A oni kojih se to najviše tiče i koji moraju crnčiti nedjeljom po supermarketima, ne smiju zbog poslodavaca, suvremenih robovlasnika, niti pisnuti! I tako dolazimo do apsurdnog općeg mnijenja koje je do jučer još podrazumijevalo da se nedjeljom ne radi, da bi u ozračju divljeg kapitalizma pokleknulo pred mutnim i licemjernim izgovorima kako je nemoguće zabraniti rad nedjeljom! Zamislite cinizma: u ime prava na rad, zagovarate da one žene koje rade kao "bijelo roblje" u raznim Kerumima, Konzumima i sl., za dvije tisuća kuna mjesečno nemaju slobodnu nedjelju, nego poručujete "robovlasniku" da ih pošteno plati iako znate da ih neće pošteno platiti, jer plaće za koje rade bez slobodnog dana same po sebi su već amoralne! Kako očekivati od tajkuna plaćanje rada nedjeljom, ako ne plaća pošteno ni rad tijekom tjedna? Tu se zatvara krug, i svi koji zagovaraju rad nedjeljom, zagovaraju interese poslodavaca i tajkuna.

Svima koji zagovaraju rad nedjeljom preporučujem: javite se Todoriću ili Kerumu, i odradite nekoliko mjeseci probno u njihovim marketima, na kasi, u skladištu, za dvije i pol tisuće kuna, bez neradne nedjelje i slobodnih dana, i onda se nakon toga oglasite u vezi rada nedjeljom. Iskusite sve blagodati divljeg, feudalističkog kapitalizma. Radite za djecu novih feudalaca, za njihove dvorce i jahte, štitite interese besramnika koji u društvu slove kao uspješni poduzetnici a ljudima daju bijedne plaće! Ozakonimo li nedjelju kao radnu, ozakonili smo protuustavno beskrupuloznost mnogih poslodavaca koji se ponašaju u skladu s opće stvorenim mentalitetom potrošačkoga društva. Zato nije stvar u tomu da treba platiti rad nedjeljom, nego ponajprije u pravu da se nedjeljom ne radi, ali ako se već radi, onda taj rad treba biti plaćen dvostruko. No molim vas, što taj iznos znači u odnosu na mjesečnu plaću od dvije tisuća kuna? Sto kuna više? Je li i to vrijedno rada nedjeljom?

Najveći problem rada nedjeljom nisu službe i zanimanja u kojima su neizbježna nedjeljna dežurstva, nego upravo rad u trgovini. Riječ je o sektoru u kojemu očito nitko u ovoj državi ne želi natjerati poslodavce na poštivanje radničkih prava. I Katekizam Katoličke crkve u tom smislu formulira nedopuštenost teškog, fizičkog i "ropskog" rada nedjeljom. Umjesto da se uvaži iskustvo i moralni autoritet Crkve, javnost se namjerno okreće protiv Crkve, čime se vrlo perfidno skreće pozornost s biti problema. Čak ako i apstrahiramo crkveno-duhovnu dimenziju, ostaje nedjelja kao civilizacijska stečevina. Zašto se ni kao takva ne želi poštovati?

Nedjelja je dan koji se ničim ne može platiti.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...

Tko je na vezi?

  • 21 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal