Bahatost bez pokrića

 

Hrvatska je danas neosporno država koju se u financijskom smislu ponajprije može opisati kao kroničnoga bolesnika koji se doslovno iz mjeseca u mjesec ponovno i iznova zadužuje širom svijeta. No, spomenuti krediti ne podižu se na žalost za ulaganje i investiranje u primjerice razvoj turizma, gospodarstva, poljoprivrede i slično. Ne, oni se podižu kako bi se mogle naprosto isplatiti plaće građanima, mirovine umirovljenicima, dakle, podmiriti samo oni osnovni tekući troškovi ili bar njihov veći dio. Iz toga se razloga Hrvatsku gura u EU-ju, jer aktualne političke elite očito još uvijek nisu smislile rješenje kako da se iz financijske besparice izvučemo vlastitim snagama i resursima (kojih hvala Bogu ima i više no dovoljno), već se od Unije očekuju brda i doline.

Posebice se tu misli na novac iz predpristupnih fondova, ali i drugu financijsku pomoć koja bi trebala uslijediti kada i ako Hrvatska postane njenom članicom,  kao da EU nema dovoljno vlastitih problema i briga te jedva čeka «pokloniti» milijunske iznose jednoj Hrvatskoj. Baš. Ista je ta Europa ionako već više puta imala za vidjeti kako se i s koliko rezona u Hrvatskoj gospodari i kamo je otišao velik dio novca koji je država već pozajmila za vlastiti razvoj, a iskoristila za tko zna što (ili bolje rečeno - tko zna tko?), a gospodarstvo je ostalo onakvo kakvo jest, skoro pa nikakvo. A kad se konačno nešto po tom pitanju i odluči učiniti, tada se to radi bez ikakvog plana, računice i smisla pa se često puta može posumnjati i na korupciju, čak i kad je riječ o najobičnijoj neorganizaciji i površnosti.

Takav princip razmišljanja (ili bolje rečeno ne razmišljanja) pokazuje i trenutno aktualni natječaj za izgradnju nove, moderne zračne luke u Zagrebu. Prema rezultatima natječaja, projekt je pripao IGH-ovom trojcu Kincl-Neidhardt-Radić koji bi prema u medijima objavljenim informacijama trebao stajati basnoslovnih 300 milijuna eura. Taj je iznos u javnosti izazvao veliku pažnju, a shodno tome i reakciju većinskih vlasnika - Vlade i Grada Zagreba kojima je ta ideja čini se ipak preskupa. Odabir spomenutoga projekta opravdava se riječima kako uz ideju nije bio naveden i troškovnik, pa se nameće pitanje o kakvom se to natječaju radi. Je li riječ o tolikoj količini neozbiljnosti ili postoje i naznake namještenosti? Te informacije objavljene su prije dva dana, da bi se u novinskim napisima od jučer čitava priča pokušala ublažiti izjavama kako je u općim uvjetima natječaja stajao limit od 240 milijuna eura pa se pretpostavljalo kako će se poslani projekti nalaziti u zadanim financijskim gabaritima.

IGH je očito također odlučio kako je bolje uzeti 240 milijuna nego ništa pa će, ako je suditi po izjavama koordinatora natječaja Mladena Jošića novu zračnu luku projektirati upravo oni, neovisno čak i o nekim prigovorima kako je spomenuti projekt zapravo u velikom dijelu plagijat zračne luke u Osaki. No, tu se sada već ulazi u pravila struke o kojima se ne može raspravljati na laičkoj razini, pogotovo ako se u obzir uzme da su prigovori upućeni iz Hrvatske, a ne od direktne inozemne konkurencije s natječaja, koja bi prva u tom slučaju trebala ukazati na možebitnu nedozvoljenu igru. No ono o čemu se itekako može i mora raspravljati jest kako su Vlada i Grad Zagreb došli do prihvatljivosti iznosa od 240 milijuna eura. Jer, objektivno, Zagreb i ne ma previše potencijala postati nekakvo tranzitno čvorište u jugoistočnoj Europi s obzirom da su to već sada zračne luke u Budimpešti, Pragu i Bratislavi, što je s obzirom na gustoću prometa i više nego dovoljan broj.

Ne treba naravno zanemariti i činjenicu da su u tijeku obnove zračnih luka u većini susjednih zemalja, što isto tako smanjuje mogućnost i realnost vizije da bi se zračna luka u Zagrebu mogla nametnuti svojom veličinom i modernom tehnologijom. No isto tako ne treba ispustiti iz vida okolnost da neke od tih susjednih zemalja koje su trenutno kud i kamo bogatije od Hrvatske ne grade nove luke, već ih šire i moderniziraju. Daleko od toga da Pleso ne zaslužuje jedan temeljiti remont, to je također činjenica. No ono što je itekako upitno jest megalomanija spomenutog projekta koji podrazumijeva aerodromski terminal na 70.000 hektara, koji može primiti do pet milijuna putnika godišnje, 12 zračnih mostova od kojih jedan za prihvat airbusa.

Treba li tako nešto zaista Zagrebu i Hrvatskoj i još važnije, tko će to platiti? Ili se radi o najobičnijoj bahatosti bez pokrića, da se narodu «dokaže» kako zapravo dobro živi i kako ova država velikim koracima grabi naprijed. Ako je to bio cilj, za pretpostaviti je kako bi malo veće plaće i mirovine građanima ili jeftinija potrošačka košarica značile puno više i ostavile puno bolji dojam. No, onda se ponovno prisjetimo zaduživanja s početka priče, bacimo pogled na novi projekt zračne luke i zapitamo - tko je tu lud, tko zbunjen, a tko itekako dobro zna što radi?

M.M.B.

{mxc}

Uto, 10-12-2019, 20:43:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.