Moralne zvijezde tamnoga sjaja

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 29 rujna 2008 21:00

Prošloga je utorka Ivo Banac bio glavnim akterom afere zvane «sam svoj podstanar», gdje je otkrivena zapanjujuća činjenica kako je on, kao predsjednik Hrvatskoga Helsinškog odbora sam sebi iznajmio poslovni prostor koji je plaćao novcem poreznih obveznika te na taj način potrošio 40 000 kuna. Afera kao afera, ništa tu nije bilo posebno čudno. U svakoj bi se drugoj civiliziranoj demokratskoj državi najprije provjerili novinski navodi i u slučaju da su istiniti posljedice bi bile ostavka na funkciju u HHO-u i nadoknada imovinske štete državi. No, to izgleda nije slučaj kad je riječ o Hrvatskoj. U Hrvatskoj u situacijama poput ove, gdje je krivnja čak ne samo utvrđena, već i otvoreno priznata, posljedice već poslovično izostaju.

Stoga ne samo da se nije dogodilo ništa, nego nam se Banac svima zajedno nasmijao u brk i nastavio s obnašanjem funkcije prvog hrvatskog moralnog suca u svim mogućim i ne mogućim predmetima od a do ž. Jer njegova afera članove HHO-a nije spriječila u ponovnom ukazivanju povjerenja na izbornoj skupštini koja je uslijedila samo nekoliko dana nakon toga. A takve stvari najbolje dočaravaju razinu moći koju određene strukture i dužnosnici u ovoj državi danas neosporno posjeduju. No, sve zasluge za ovaj veliki «pothvat» ne mogu se pripisati samo Bancu. Jer, nikako se ne smije zanemariti uloga njegova istomišljenika i partnera Ivana Zvonimira Čička, druge po redu u Lijepoj Našoj najsjajnije zvijezde moralizma i pravičnosti. On je kolegi Bancu, tijekom izborne skupštine, a posebice prilikom gostovanja u Stankovićevoj emisiji Nedjeljom u 2, pružio punu podršku.

Izjavio je kako je aktualni predsjednik HHO-a pravilno i moralno postupio kada je sam sebi iznajmio stan i za to od države godišnje dobio 40 tisuća kuna. Iako je Sabor Bancu nudio dva adekvatna prostora, Čičak je objasnio kako je praksa europskog parlamentarizma takva da bi se postupak Banca smatrao sasvim uobičajenim. Dobro da nije primijetio i kako bi Bancu radi tako nesebičnog i plemenitog akta valjalo možda uručiti i nagradu. Ni to na žalost ne bi bilo jako iznenađujuće. No, vratimo se  na Čička i njegov kredibilitet i pravo, ne samo da, nakon što je primjerice svojim «novinarstvom» izravno utjecao na proces protiv kapetana Laptala i uvrijedio njegovu obitelj, ne pruživši za to ni jedan jedini dokaz ili argument, da uopće više piše, a kamoli popuje o tome što je pravedno, a što nije.

Do kada će «moralne vertikale» poput Čička i Banca dijeliti crno od bijelog, pravovjerne od krivovjernih u ovoj zemlji? Ovakve osobe, nakon svih svojih nedosljednosti, nevjerodostojnosti, pogrešaka i "propusta", medijima ne samo da ne bi smjeli primirisati, nego bi za sve te radnje konačno trebali i odgovarati. Kada će napokon nadležni organi, ali i javna svijest doseći razinu da se priče poput ovih konačno završe, a sjaj lažnih zvijezda konačno ugasi i one s nezasluženih visina padnu i smjeste se tamo gdje im je zapravo i mjesto. Za nadati se je uskoro - jer što se lažnih zvijezda tiče, svaka od njih dočeka svoj pad, prije ili kasnije - a zna se što je bolje.

M.M.B.

{mxc}