Koga i što je u Srbu slavio Milanović?

 

Prije nekih desetak godina na hrvatskoj je televiziji prikazan dokumentarni film «Olovne godine» autora Darka Dovranića koji je obiljem materijala i dokaza pokazao da je dan 27. srpnja 1941. bio samo i isključivo velikosrpski četnički ustanak u prostorima Hrvatske gdje su Srbi činili većinu, a ne nikako antifašistički ustanak. Film je zbog svoje autentičnosti doživio mnoge kritike takozvanih «neistomišljenika» među kojima je među najglasnijima bio i Stipe Šuvar, koji je spomenuti dokumentarac nazvao neoustaškom propagandom, nazivom, kojim su se posljednjih nekoliko godina obilato služili brojni «hrvatski» političari. No, istovremeno kako se digla prašina u medijima zbog objavljivanja takvog, mnogima neprihvatljivog novinarskog materijala koji je sadržajno bio čista suprotnost dotad u hrvatskoj javnosti afirmiranim «istinama», počeli su se javljati i živi svjedoci toga vremena koji su ne samo potvrdili autorovu verziju događaja, nego dokazali i da je prava istina još i kud i kamo brutalnija.

Prema njihovim pričama, srpski četnički ustanak i napad na hrvatsku državu počeo je 27. srpnja 1941. u organizaciji srpskog četničkog pokreta i navodno talijanskog saveznika NDH. Ustanak je izbio na političkom teritoriju NDH, i to istovremeno u Kninskoj krajini, u Lici, Bosanskoj krajini i u istočnoj Hercegovini. Pod četničku okupaciju došao je grad Knin i hrvatska sela u kninskom okrugu i cijeloj Kninskoj krajini, a hrvatsko katoličko stanovništvo je etnički očišćeno. U Kninskoj krajini je srpski ustanak vodio bivši pravoslavni pop i četnički vojvoda Đuić, a u ličkom mjestu Srb su pobunu vodili četničke kolovođe Torbica, Omčikus i Radenović, koji su sa svojim naoružanim pristašama došli iz talijanske anektirane zone i 27. srpnja, na dan ustanka, osnovali u Srbu oružani četnički puk («brigadu»). Tog su dana u tom malom mjestu u ličkom dijelu zadarske županije ubijena i dva hrvatska redarstvenika. Dakle, činjenice su jasne. No izgleda da određeni pripadnici (a možda i većina) hrvatske političke elite danas ne misle tako. Naime, ove je nedjelje obilježena 67. godišnjica tamošnjeg «ustanka».

Obljetnica je obilježena podno porušenog spomenika palim borcima kipara Vanje Radauša, a organiziralo ju je Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, uz nazočnost trojca bez kormilara - Zorana Milanovića, Ingrid Antičević Marinović i Joze Radoša. No, Milanović se nije zaustavio samo na tome što je svojim nazočnošću «uveličao» događaj, već je i svojim nadahnutim govorom uspio i oduševiti prisutne izjavivši kako bez Srba ne bi bilo ni hrvatskoga antifašizma. Naravno, osim što su okupljenima valjda ovakve parole dobro zvučale, one zapravo predstavljaju i uvredu za sve one antifašiste pripadnike hrvatskog naroda (ali i srpskog) koji su se u rat uključili potpuno nezavisno od zbivanja u mjestu Srb, i četničkog pokreta koji je poharao dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kada se u obzir uzme povijesna istina o događajima iz 1941. i pozadini tih «antifašističkih» ustanaka, koji nisu bili ništa drugo no paravan za četnički pokolj, Milanovićeva podrška spomenutom se skupu ne može amnestirati čak niti neznanjem. Jer on i političari njegova kova itekako su upoznati s činjeničnim stanjem, no njihovi su ciljevi i motivi mnogo važniji očigledno od same povijesne istine. Odgovor na pitanje kamo smjera politika tih i takvih «Hrvata», jest istovremeno i odgovor na pitanje što ili koga je Milanović i ekipa slavio u nedjelju u Srbu. A taj odgovor je na žalost jednostavan i jasan, a u isto vrijeme ledi krv u žilama. Jer ako je to politika koja je trenutno u Hrvatskoj na snazi kao druga najjača opcija, vrijeme je da se zapitamo kamo to sve skupa vodi i kako bi moglo završiti.  Balvan revolucija i 91. godina nisu baš tako daleko da bismo ih trebali i smjeli zaboraviti.

M.M.B.

{mxc}

Sri, 12-08-2020, 00:06:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.