Jurica Körbler u Vjesniku napisao je komentar pod nazivom "Nema kraja histeriji susjeda", u kojem se ironično osvrnuo na nedopustivo ponašanje susjedne Slovenije tijekom njenoga šestomjesečnog predsjedanja EU-om. Tu se prvenstveno misli na korištenje te vremenski ograničene funkcije za rješavanje bilateralnih problema s Hrvatskom, posebice glede ZERP-a. No, isto tako naglašava kako u situaciji kad Sloveniji predstoje izbori, u slovenskom parlamentu histerija oko "problematične Hrvaške" postaje sve veća, a sve oštriji tonovi neodoljivo podsjećaju na srpsku retoriku od prije nekih petnaestak godina (a dijelom i danas), te neumitno smještaju Sloveniju na Balkan unatoč tome što su njenim političarima i građanima puna usta Europe. Sve što je Vjesnikov komentator napisao vrlo vjerojatno i stoji.

No ipak, nešto mu je vjerujemo čak i nesvjesno u cijeloj toj hrvatsko-slovenskoj trakavici ili sapunici promaklo, a to je zapravo ključni dio kad se promotri cijeli mozaik događaja. Pa iako je više puta spomenuo kako Slovenija svojim ponašanjem koje manifestira u predsjedavanju EU-om izaziva opetovani podsmjeh europskih zemalja i kako je na taj način pridonijela rušenju europskih standarda same Unije, Körbler je izostavio ono najvažnije, a to je sirova činjenica - da je u svojim zacrtanim namjerama Slovenija uspjela. Hrvatska je od ZERP-a na kraju odustala, "ohrabrena" obećanjem o ubrzanju pristupnih pregovora. Obećanjem koje se po svojoj težini i vrijednosti može strpati u zajednički koš sa svim onim obećanjima i garancijama kojima je hrvatska politička elita već dugi niz godina uporno odlučila vjerovati, iako jedno demantira drugo i tako u krug.

A Slovenija je svoj cilj ostvarila i zbog toga može biti veoma zadovoljna. Način na koji je to učinila kao i spomenuti podsmjesi vrlo će brzo biti zaboravljeni (ako već i nisu), jednako kao što se brzo zaboravljaju i obećanja koja hrvatski političari tako ponosno ističu kao svoje diplomatske pobjede. No granica između pobjede i poraza vrlo je tanka. U politici kao i sportu važan je samo rezultat. Dojam o dopadljivoj igri može biti samo utjeha momčadi koja je izgubila, ali samo rezultat ostaje mjerodavan. Iz tog razloga, zaista ostaje nejasnim onaj dio Körblerovog komentara koji se odnosi na činjenicu kako je krajnji rezultat slovenske politike prema hrvatskoj zapravo krajnja ravnodušnost kako hrvatske politike, tako i hrvatskih građana na demonstriranu slovensku "histeriju".

Krajnje je diskutabilna i konstatacija da su hrvatske političke stranke u cijeloj priči pokazale iznimnu političku zrelost i za to dobile pohvale iz Europe. A Slovenci su dobili ZERP. Jezičac na vagi nikako ne može pokazati i prevagnuti u korist Hrvatske. Jezičac ne može ostati čak ni na sredini zato što su Hrvati navodno pokazali "političku zrelost". Jer ta je zrelost zapravo samo još jedan od ustupaka koje politička elita cijelo vrijeme čini. Na kraju, rezultat je takav kakav jest. Hrvatska je igrala dopadljivo, a Slovenija je zabila pobjednički gol. Činjenice su tu, a o fer playu možemo nekom drugom prilikom.

M.M.B.

{mxc}