Maske su pale, ZERP se ipak obustavlja

 

Maske su pale, a Hrvati su i ovoga puta dovedeni pred gotov čin – takav bi mogao biti kratak zaključak višemjesečne «ZERP» sapunice u kojoj se od samoga početka znalo da će završiti «happy endom», ali nažalost, ne za građane Hrvatske. Tako će se već ovoga tjedna pred Saborom naći prijedlog prema kojemu će ZERP ostati na snazi, ali se neće primjenjivati na članice EU dok i Hrvatska ne uđe u taj krug. Premijer Sanader samouvjereno je stao pred kamere i informirao javnost kako je ZERP glavni uzrok zastoja pregovora te da i on i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak imaju spoznaja da bi se nakon uklanjanja te zapreke pregovori trebali snažno ubrzati.

Na kojim se činjenicama te njegove spoznaje temelje, nismo uspjeli saznati, nadajmo se da nije riječ o obećanjima kakva su dana kad se od Hrvatske tražilo uhićenje generala Gotovine, jer otad su prošle tri godine, a promjenilo se nije gotovo ništa, osim ako se u obzir ne uzmu novi ultimatumi koji kao po špranci pristižu iz Bruxellesa. Nova zasigurno nije ni okolnost da se ni ovoga puta nije našlo za shodno uvažiti mišljenje hrvatskih građana, koji su se prema svim novijim istraživanjima izjasnili za primjenu ZERPA, čak i na uštrp ulaska u EU-ju. Žalosna je činjenica da EU-ja Hrvatsku na mnoge ustupke nije čak ni prisilila, već su se naši «obećanovići» sami požurili biti dobri i poslušni sluge. Hrvatska radna snaga Europi sigurno nije toliko zanimljiva kao ona bugarska ili rumunjska jer Hrvati ne žele raditi za 100 eura mjesečno.

Nisu jasni ni motivi zbog kojih hrvatski vlastodršci tako bezglavo jure prema Bruxellesu, usput žrtvujući brojne nacionalne interese. Jer, ako se samo pogleda primjer susjednih država, lako se može zaključiti da ni njima ne teče med i mlijeko koji se stanovnicima Lijepe Naše stalno obećava. Primjerice Mađarsku koja je praktički na rubu bankrota ili Sloveniju koja je pala u nezapamćenu recesiju, a oni su bili u puno boljem financijskom položaju nego što je to Hrvatska danas. Stanovnicima ove zemlje također nikada nije na adekvatan način razjašnjeno što bi se zapravo moglo dogoditi ako se primjena ZERP-a obustavi. Istina je, da bi ta nepovoljna okolnost mogla dovesti čak i do svojevrsne ekološke katastrofe. Uzrok toga je što će u slučaju odustajanja talijanski ribari nastaviti već postojeće prekomjerno izlovljavanje ribe u ZERP-u, jer nakon uništenja ribljeg fonda na svom dijelu Jadrana nastavljaju pustošenje i njegovog istočnog dijela.

Najbolji dokaz te teze višegodišnji je dramatični pad ulova talijanskih ribara na Jadranu, koji veoma jasno ukazuje da nam predstoji katastrofa. Sama ta opasnost dodatno je pojačana sve češćom pojavom invazivnih alohtonih vrsta morskih organizama (koje su već mnoge pronađene u Jadranu), a mogu se (i zbog globalnog zatopljenja) lako ubaciti u prelovom ribe uništeni ekosustav. Iz toga razloga upravo je nevjerojatno slušati izjave nekih političara (Pusić, Milanović, Kajin) koji kao rješenje problema zaštite ribolovnog fonda u Jadranu navode primjenu ribolovnih mjera koje provodi Evropska unija, jer se je upravo na tom planu politika EU-a pokazala potpuno nedjelotvornom. O najavljenoj obustavi već se mnogo puta izjasnio i cjenjeni hrvatski pravni stručnjek prof. Davorin Rudolf kojega, u posljednje vrijeme hrvatski «demokratski i slobodni» medji nekako slabo prenose i citiraju, nije valjda riječ o cenzuri?! Za razliku od neprihvatljive suspenzije ZERP-a koja bi proizvela nepopravljivu političku i pravnu štetu Zagrebu, Rudolf objašnjava da je u sferi Vlade i Sabora pitanje režima primjene ZERP-a za brodove iz EU.

Pritom Rudolf predlaže Vladi da u situaciji u kojoj Hrvatska čini ustupak zemljama EU da oni mogu i dalje loviti, za uzvrat bi od EU mogla tražiti da prihvate sporazum po kojem ribari iz EU poštuju propise o očuvanju i zaštiti ribljih bogatstva Jadrana. "Ključno je za Hrvatsku da sačuva ZERP. Odustane li, nastupili bi pravni i politički učinci koji su vrlo loši, a to zapravo nitko i ne traži. Suspenzijom ZERP-a omogućili bismo da brodovi svih država svijeta dođu u područje ZERP-a i love. Slovenski ZERP, koji su proglasili 2005., ostao bi u našem ZERP-u. To može utjecati na razgraničenje Hrvatske i Slovenije pred međunarodnim sudom, i to na štetu Hrvatske. Na kraju, zaključak je jedini moguć. S jedne se strane nalaze struka i građani, s druge politika i interesi. Postavlja se samo pitanje koji i čiji i kamo su takvi potezi do sada doveli. Jedni nas pljačkaju, drugi omalovažavaju, a hrvatski je bunt pokleknuo i zamro uslijed politike ulizivanja, borbi za fotelje, ucjena i naplaćivanja svih mogućih međusobnih usluga.Ogroman je to ulog za Uniju za koju uopće nismo sigurni što nas sve još tamo čeka.

M.M.B.

{mxc}


Sub, 8-08-2020, 23:15:51

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.