Što zaista pokazuju rezultati predsjedničkih izbora u Srbiji

Što zaista pokazuju rezultati predsjedničkih izbora u Srbiji

Ne želimo nikome zlo, hoćemo mir i suradnju u regiji, ali hoćemo da se uvažava Srbija, njen narod i svi narodi koji u Srbiji žive, kazao je pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji Boris Tadić. Dodao je kako je njegova pobjeda podrška ljudima na Kosovu, kao i da je spreman na otvaranje Srbije svijetu i da očekuje za Srbiju mjesto u Europskoj uniji. Na temelju 95 posto obrađenih biračkih mjesta u Srbiji Tadić je osvojio 50,5, a Nikolić 47,78 posto glasova birača u drugom krugu predsjedničkih izbora, priopćila je srbijanska Republička izborna komisija. Tomislav Nikolić, na konferenciji za novinare, priznao je poraz te suparniku čestitao na pobjedi. Pozvao je Rusiju da nastavi podržavati Srbiju, a EU da ju prestane ucjenjivati.

Prema konačnoj procjeni Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID) demokrat Tadić je dobio dva milijuna i 300 tisuća glasova, a Nikolić dva milijuna i 180 tisuća glasova. Na birališta je izašlo 67,6 posto, odnosno 4.540.000 tisuća birača što je najveći odaziv birača od kada je u rujnu 2000. godine više od 70 posto građana smijenilo tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića. Đinđićev nasljednik Tadić sada je prvi put pobijedio Šešeljeva zamjenika Nikolića, s tijesnih 100 tisuća glasova prednosti. Zato je Tadić odmah rekao da možda nije vrijeme za veliko slavlje, nego za veliki rad. Broj glasova koje je dobio Nikolić zaslužuje svako poštovanje i uvažavanje, istaknuo je, najavljujući da će odmah nakon izbora ozbiljno razgovarati s Nikolićem. Europska Unija čestitala je Tadiću na pobjedi, isto kao i slovenski premijer Janez Janša i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Janša je dodao da je Tadićeva pobjeda želja građana Srbije da se približe članstvu u EU, a njegova pobjeda bi mogla ubrzati taj proces. Predsjednik Mesić naglasio je kako želi da se odnosi između dviju zemalja i dalje razvijaju.

»Ta pobjeda znači da će Srbija ići u susret budućim događajima, na čelu s političarom koji budućnost ne vidi u izolaciji nego u zajedništvu s demokratskim zemljama regije» - stoji u čestitci. Unatoč činjenici da je izborna pobjeda «demokrata» Tadića svakako prihvatljivija od one reformiranog četnika i Šešeljevca Tomislava Nikolića, konačna razlika od samo 100 000 glasova stvara najjasniju sliku o trenutnom stanju političke svijesti u Srbiji. Iako razlike između te dvojice protukandidata naravno postoje, one se realno najviše odnose na samu retoriku i način na koji se svaki od njih obraćao svojim potencijalnim biračima. Ako po strani ostavimo izborne parole o odnosu Srbije i EU, može se primjetiti kako i jedan i drugi zapravo čvrsto zastupaju politiku zaštite srpskih nacionalnih interesa, samo što to Tadić za razliku od Nikolića čini uglađenije, «u rukavicama», no ciljevi su im gotovo identični. Zato, ako pogledamo malo što kaže statistika, lako možemo zaključiti da ona govori iznimno u prilog radikalima.

Podsjećamo, njihov se uzlazni trend najbolje očitovao na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima na kojima su osvojili fascinantnih 30% i od marginalaca u sjeni postali jedan od glavnih kandidata za preuzimanje vlasti. Ako se tim podacima pridodaju brojke s ovih netom završenih predsjedničkih izbora, i ako se u obzir uzme i ovako velik odaziv birača od 67%, sa velikom bi se sigurnošću moglo pretpostaviti da bi upravo Nikolićevi radikali, i to premoćno pobijedili na parlamentarnim izborima u Srbiji da se oni kojim slučajem događaju u ovom trenutku i u ovim okolnostima. Zato, u nekakvim prevelikim pozitivnim prognozama i analizama ne treba biti pretjerano euforičan, ako to uopće itko i jest, jer ako se samo malo zagrebe ispod površine, na svjetlo bi dana vjerojatno izašlo mnogo stvari od kojih Hrvati na žalost ne mogu očekivati ništa dobroga.

M.M.B.