Europske ucjene bez imalo skrupula

Nakon što su i premijer Sanader i glavni pregovarač RH za ulazak u EU Vladimir Drobnjak i novi ministar vanjskih poslova Goran Jandroković po prvi puta javno i otvoreno priznali da Hrvatska nije i ne može biti zadovoljna sa tijekom i brzinom pregovora, predstavnici Europske unije posljednjih su dana značajno promijenili svoju retoriku. Naime, poruke koje su «u rukavicama» vezano uz obustavu primjene Zaštićenoga ekološko ribolovnog pojasa dolazile iz Bruxellesa, sada su se pretvorile u nimalo dvosmislene i vrlo otvorene prijetnje, bolje rečeno ucjene. Teorija o postojanju nekakvoga navodnog nezadovoljstva zbog usporavanja procesa pregovaranja za vrijeme izbora, naglo je pala u vodu, kad su iz središta EU-je počele pristizati izjave poput one - “Hrvatska, želi li ubrzati proces pregovora, zna točno što treba napraviti”. Drugim riječima, iz Europe se više ni ne trude sakriti svoje beskrupulozne namjere i političke ultimatume, koji ne samo da su ispod svakoga demokratskog standarda, već podsjećaju na političku praksu kakva se provodila prije nekolikom stoljeća i prkosi zdravoj pameti.

Reakcije toga tipa, još bi se i mogle očekivati u situaciji kad bi Hrvatska jednostrano, bezobzirno i bez ikakve zakonske podloge pokušavala provoditi svoju samovolju, a upravo je se tako želi i prikazati, pa se već sada povlače paralele između ovoga slučaja i odbijanja Turske da provede Ankarski protokol o Cipru. Nebuloze poput ove, u kojoj se neriješeno ciparsko pitanje pokušava usporediti s legitimnim i međunarodnim odredbama i zakonima propisanim pravom svake države da u svojim vodama proglasi gospodarski pojas (Hrvatska je proglasila samo ZERP), najbolje pokazuju koliko su europski čimbenici ustvari navikli da im Hrvatska popušta u apsolutno svemu.

Dovođenje u svezu Ankarskog protokola sa zapisnikom sa trodržavnog sastanka koji je u ime MVP-a potpisao Hidajet Biščević, a na kojem su Italija, Slovenija i Hrvatska «ugovorile» kako bi bilo korisno kad ni jedna od njih takve poteze ne bi išla provoditi samovoljno, a zatim ga i Italija i Slovenija u vrlo kratkome vremenu jednostrano prekršile, pokazavši time neizravno koliko do toga zapisnika drže, potpuno je besmisleno, i naravno beskrupulozno. Postavlja se pitanje s kojim se pravom Italija i Slovenija pozivaju na neobvezujući dogovor koji su tako mirne same prekršile? Kako ih i s kojim pravom «demokratska» Europa u tome može podržavati i pritom ostati imalo vjerodostojna? Premijer Sanader i njegovi suradnici, svježe osvojivši drugi mandat zasigurno se nalaze u boljoj i jačoj poziciji nego prije izbora. Može li od toga biti neke koristi za Republiku Hrvatsku?

A da se napokon možda pojavio nekakav koristan konsenzus u svezi ZERP-a unutar hrvatske političke elite ukazuje zadnja izjava predsjednika Mesića, koji se osim bruxelleskih argumenata koje je do nedavno jedino zagovarao, sjetio i međunarodnog prava. Tako je Mesić u utorak na tradicionalnom domjenku u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana za državne dužnosnike izjavio: "Kada je u pitanju zaštita Jadrana, vjerujem u načelo poštivanja jednakih kriterija za sve zemlje u skladu s njihovim suverenim pravom da konzumiraju uredbe Konvencije UN-a o pravu mora. Hrvatska će sa svoje strane učiniti potrebne korake da nakon stupanja na snagu ZERP-a nađe s prijateljskim zemljama Italijom i Slovenijom zajedničko rješenje o zaštiti Jadrana, u interesu svih triju zemalja". Podrška ZERP-u došla je i iz SDP-a, čiji je savjetnik za vanjsku politiku Neven Mimica ustvrdio da se Hrvatskoj zbog primjene ZERP-a ništa loše ne može dogoditi. Ipak, da li ovakve izjave upućuju na postizanje stanovitoga stupnja političke koherencije prema pitanjima od nacionalnog interesa na području vanjske politike u Republici Hrvatskoj, a što je inače normalno u zemljama razvijenoga Zapada, ostaje za vidjeti. Do sada to nije bilo tako.

M.M.B.

{mxc}


Uto, 12-11-2019, 16:33:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.