JosipovićI dok je novoizabrani predsjednik Ivo Josipović nakon svoje predsjedničke inauguracije pomalo razočarano komentirao nedolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića na njegovu svečanost riječima „Srbija je odbila pruženu ruku“, Srbija i dalje očekivano nastavlja s politikom tjeranja vode na vlastiti mlin. Konkretno, traži od Haaga da zabrani RH da Oluju slavi kao Dan pobjede. Kako piše Večernji list, koordinator pravnog tima Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu Saša Obradović izjavio je u ponedjeljak za B92 da hrvatski pravni zastupnik Andreja Metelko-Zgombić nije predložila povlačenje tužbe kojom Hrvatska pred ovim sudom tereti Srbiju za genocid. Njihovo razočaranje može se smatrati i donekle opravdanim, s obzirom da je novoizabrani hrvatski predsjednik i prije formalnog preuzimanja dužnosti u više navrata najavio kako "ne vidi razlog da se nastavi s tužbom za genocid ako bi Beograd prihvatio pregovore o nestalim osobama, suđenjima za ratne zločine i vraćanju kulturnog blaga koje je nestalo tokom rata".(mmb)

Add a comment        
 

 

HVPočetkom devedesetih godina tijekom najžešćih vojnih operacija u Domovinskom ratu, Hrvatska je vojska brojila oko 200 000 pripadnika. Ako se u obzir uzme podatak da je na području Hrvatske tada bilo preko 200 000 izbjeglica (iz RH) i još barem toliko iz susjedne BiH, jednostavnom matematikom dolazimo do grube brojke od između 600 i 700 000 ljudi koje je država materijalno zbrinjavala. Vojska je u danim okolnostima funkcionirala savršeno, uostalom, dobili smo rat protiv višestruko jačeg i opremljenijeg neprijatelja. Ljudima koji su se silom prilika našli u izbjeglištvu materijalno je osigurano najviše što se moglo. Nitko nije bio na ulici, nitko nije bio gladan. Izgleda kako je Hrvatska koja je tada proživljavala svoje najstrašnije dane rata imala dovoljno snage pobrinuti se za one čije su potrebe bile najveće. Gdje smo to danas i u kakvom će stanju Hrvatska vojska dočekati petnaestu godišnjicu Oluje? Ako po strani i ostavimo da su hrvatski generali zaslužni za obranu države danas na optuženičkoj klupi u Haagu, svejedno smo suočeni sa surovom stvarnošću. Stvarnošću koju nam je stvorila desetogodišnja politika Stjepana Mesića (kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH), ali i svih njegovih istomišljenika koji su zajedničkim snagama doprinijeli eutanaziji HV-a, jednoj od nekad najjačih i najorganiziranijih hrvatskih institucija.(mmb)

Add a comment        
 

 

medijiO medijskoj objektivnosti i profesionalizmu glede praćenja predsjedničkih izbora ne treba previše trošiti riječi, situacija je poprilično jasna – nema ih. Činjenica koju ipak možda vrijedi prokomentirati jest okolnost kako se najveći hrvatski mediji više čak niti ne trude ostaviti fiktivan dojam kako su svim predsjedničkim kandidatima objektivnim praćenjem u ravnopravnim omjerima pružili koliko toliko podjednaku šansu. A da je tome tako lako se može zaključiti ako se baci i samo letimičan pogled na učestalost pojavljivanja i količinu informacija koju su primjerice Internet portali Večernjeg i Jutarnjeg lista omogućili dvojici predsjedničkih kandidata takozvane desne i lijeve političke opcije, odnosno prof. dr. Miroslavu Tuđmanu i dr. Ivi Josipoviću. Što se tiče Večernjeg lista, iz strukture njihove rubrike predsjednički izbori jasno se vidi kako je prof. dr. Miroslavu Tuđmanu posvećeno dvanaest članaka, dok je s druge strane o dr. Ivi Josipoviću napisano preko 60 članaka. Dakle, pet puta više. Ako se u obzir uzme i okolnost da su tekstovi o dr. Josipoviću znatno duži, o bilo kakvoj novinarskoj objektivnosti nadalje je suvišno raspravljati.(mmb)

Add a comment        
 

 

Jadranka KosorPolitički potezi koje je u relativno kratkom vremenu svoje «vladavine» povukla premijerka Jadranka Kosor sve su manje kontradiktorni i zbunjujući. Naime, nekoliko trenutno vrlo aktualnih tema i način na koji je njima prišla po sudu mnogih ukazuju na jasan smjer njezine politike, odnosno daju odgovor na pitanje je li njena premijerska uloga ide u korist Hrvatske, njene stranke ili upravo na uštrb njih?(mmb)

Add a comment        
 

 

medijiNakon višegodišnjih brojnih nesuglasica na relaciji Pantovčak-Kaptol, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić prošloga se tjedna sa svojom svitom otputio u Vatikan. Tamo ga je Papa između ostalog upozorio na potrebu očuvanja katoličke tradicije u Hrvata, vezano uz Mesićevu inicijativu uklanjanja križeva iz javnih institucija. No, možda još i važnija poruka Mesiću, ali i Europi i međunarodnoj javnosti od strane Vatikana upućena je samo dan ranije kad je Papa (dakle prije Mesića) u  privatnu audijenciju primio hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona zajedno s njegovom obitelji. Na taj je način Sveta Stolica pružila neposrednu podršku politici koja podupire pjevača u njegovim domoljubnim stremljenjima. Mediji u Hrvatskoj u najvećoj su mogućoj mjeri (nažalost potpuno očekivano) spomenuti događaj opstruirali, dijelom ignoriranjem, a dijelom puštanjem iskrivljenih informacija. (mmb)

Add a comment        
 

 

SutjeskaOvog utorka, prikazivanjem filma «Sutjeska» započeo je ciklus, kako je na HRT-u predstavljen, «antifašističkog filma». S HRT-a kažu kako ovime žele promicati svijest o antifašizmu te da za ove filmove postoji veliki interes gledatelja. "Partizanski film je autentični autohtoni izraz antifašizma i nema razloga da ga se diskriminira", smatra scenarist Ivo Štivičić koji razdvajanje partizanštine od antifašizma vidi kao "apsolutni idiotizam". (Idiotizam je – također očito – širok i rastezljiv pojam...) Inače, idući utorak na rasporedu je 'Most' Hajrudina Krvavca, a onda vjerojatno slijede 'Valter brani Sarajevo', 'Neretva', 'Doktor Mladen', 'Diverzanti', 'Mali vojnici' i 'Kozara'. Pa iako se autor ovih redaka ne smatra vrsnim poznavateljem filmske umjetnosti, ipak može ustvrditi kako je pogledao značajan broj filmova, svih ili gotovo svih žanrova. Bez obzira na to, ovaj «antifašističko-partizanski» malo mu je nepoznat ili bolje rečeno nejasan. Nije li ova vrsta filmova za vrijeme Jugoslavije spadala u propagandno-promidžbeni program ili drugim riječima instrument za kolektivno ispiranje mozgova?(mmb)

Add a comment        
 

 

hr i sloSva istina koja je u zadnje vrijeme vezano uz prijedlog arbitražnog sporazuma sa Slovenijom izbila na površinu, sažeta jednom jedinom rečenicom glasila bi – katastrofa. Katastrofa u smislu izgledne mogućnosti gubitka teritorija, i morskog, ali i kopnenog, budući da će arbitraža, a ne Međunarodni sud, odlučivati i o kopnenoj granici. Katastrofa zbog primjene takozvanog načela pravičnosti koji u odnosu na norme međunarodnog prava ( koje u ovome slučaju itekako idu na ruku Hrvatskoj), znači najobičniji lov u mutnome. Katastrofa zbog točke 3b sporazuma koja spominje takozvani «junction», odnosno formulaciju da arbitražni sud odlučuje o 'spoju' ('dodiru') Slovenije s otvorenim morem, što je pak jedino moguće učiniti određivanjem prolaza ili koridora. A to je pak moguće jedino na način da Hrvatska ustupi dio svog teritorijalnog mora, dna i podzemlja. Sporazum dakle u cjelini predstavlja dno dna ispod kojeg se dublje ni ne može potonuti. Stoga se u ovako teškoj, neizvjesnoj i nadasve po hrvatske teritorijalne interese presudnoj situaciji opravdano postavlja pitanje postoji li neka slamka spasa za koju bi se mogli uhvatiti, odnosno neka moguća konstrukcija koja bi danas mogla predstavljati realnu šansu da Hrvatska ipak jednim potezom pera ne ostane bez dijela teritorija.(mmb)

Add a comment        
 

 

Kosor i PahorNakon što je Vlada RH na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor u srijedu prezentirala prijedlog arbitražnog sporazuma sa Slovenijom parlamentarnim strankama, i hrvatska je javnost konačno dobila pravo uvida u sve «blagodati» koje isti sadrži. Pa iako se na temelju načina na koji je prijedlog dugo vremena skrivan od hrvatskih građana imalo puno razloga sumnjati kako je sporazum sročen na štetu hrvatskih interesa, konačna inačica je vjerojatno uspjela iznenaditi i najveće pesimiste. Jer, ono što se sada sa sigurnošću može ustvrditi jest činjenica da prijedlog arbitražnog sporazuma, osim što predstavlja prvorazrednu političku svinjariju, protuustavan, i to već po drugom članku temeljnih odredbi Ustava RH.(mmb)

Add a comment        
 

 

KosorOvih dana pažnju hrvatske, ali i slovenske javnosti zaokuplja nedavno utanačeni sporazum «Kosor-Pahor», koji je vezano uz rješavanje bilateralnih nesuglasica tih dviju država, a s obzirom na njegovu važnost neprimjereno zakriven debelim velom tajne. I dok slovenski premijer tvrdi kako slovenska javnost smatra da sporazum ide više na ruku Hrvatima, on se istovremeno itekako zalaže za njegovo objavljivanje, dok se premijerka Kosor ponaša upravo suprotno. Upravo taj njezin stav raspiruje sumnju javnosti da tu nisu «čista posla», odnosno da se sam sadržaj sporazuma uporno pokušava zadržati skrivenim, za što naravno ne bi bilo nikakve potrebe da je njegov tekst u potpunosti suglasan s ranije utvrđenim uvjetima hrvatske strane, istim onima za koje se tvrdi kako od njih nije odstupljeno ni za milimetar.(mmb)

Add a comment        
Čet, 22-08-2019, 17:06:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.