MesićZaista se rijetko dogodi da prođe čitavi tjedan, a da nas predsjednik Stjepan Mesić ne «počasti» kojom svojom izjavom od koje nam trenutno naraste tlak i dobijemo žgaravicu čak i ako je bioprognoza pozitivna. Čovjek bi nakon ovoliko godina zapravo pomislio da će na raznorazne bisere predsjednika građana oguglati, odnosno razviti svojevrsna obrambena antitjela, no kako godine prolaze i Mesićeve riječi postaju sve iritantnije i time teže probavljive. Tema zbog koje ga ovog puta spominjemo je odnos Hrvatske i Srbije, što je za hrvatskog predsjednika, s obzirom na učestalost bavljenja istom prava poslastica. Ono što je zanimljivo jest kako je njegova retorika vezano uz «napredovanje» hrvatsko-srpskih odnosa s vremenom postala puno slobodnija, otvorenija, jednostavno rečeno – jasnija. Ono što je dakle neprijeporno jasno jest kako Mesić stalno ima potrebu naglašavati kako su odlični hrvatsko-srpski odnosi preduvjet bilo kakvog razvoja i napredovanja tih dviju država, stalno se pozivajući na geografsku uvjetovanost istim «regionalnim» prostorom. Nitko pametan ne osporava da dobre odnose između dviju susjednih zemalja treba razvijati. No nitko pametan ne može samo tako prijeći preko stvari koje su se događale prije nekih petnaestak godina. A veliki se dio hrvatske politike ponaša upravo kao da ih je zahvatila kolektivna amnezija.(mmb)
Add a comment        
 

 
dr.ivo JosipovićO dr. Ivi Josipoviću kao o mogućem kandidatu SDP-a za predsjednika Hrvatske već smo pisali na Portalu (Predsjednički kandidat dr. Ivo Josipović). Pisali smo i o njegovim objektivnim referencama koje su u smislu obrazovanja svakako neupitne. Završio je Pravni fakultet (na kojem je i jedan od omiljenijih predavača), Muzičku akademiju, doktor je znanosti i sveučilišni profesor, stručnjak za međunarodne kaznene sudove, ali i skladatelj - komponira suvremenu glazbu, a tu su i brojne funkcije u Saboru. Čovjek «sjedi» i u mnoštvu Odbora. Mogućnost da ga SDP na kraju i imenuje svojim kandidatom ne bi trebala previše iznenaditi, pogotovo ako se u obzir uzme okolnost da i nemaju nešto pretjerano zanimljivih i kvalitetnih pretendenata za tu funkciju. No, u svojem prethodnom komentaru o dr. Ivi Josipoviću dotakli smo se i nekih segmenata njegova profesionalnog rada i zalaganja koji ozbiljno dovode u pitanje njegovu poželjnost za hrvatskog predsjednika. Josipović je sam za sebe istaknuo kako on nipošto ne bi bio običan fikus, nego više kaktus koji bi stalno bockao i podbadao. No u svojim izjavama kojima je počastio hrvatsku javnost u Stankovićevoj Nedjeljom u 2, jasno je dao do znanja i u kojem bi smjeru išlo to njegovo bockanje. Ukratko, Josipović bi bockao na isti način i u istom tonu kao i aktualni predsjednik Mesić za kojeg tako nestrpljivo očekujemo da ode u političku mirovinu.(mmb)
Add a comment        
 

 
top secretOd kako je u Haagu započeo proces protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača na Portalu su se često mogli pronaći komentari o pojedinim zanimljivim i bitnim dijelovima suđenja. Ponajprije se tu misli na iskaze svjedoka Tužiteljstva koji su redom padali na testu vjerodostojnosti, iako naravno, bez ikakvih kaznenopravnih posljedica izazvanih davanjem lažnih iskaza. No ništa od toga nije upalilo Tužiteljstvu koje u svojim rukama nema baš ništa što bi potkrijepilo teorije o zločinačkom pothvatu i etničkom čišćenju Srba u Oluji. Pa s obzirom da Tužiteljstvo nema ništa, ništa im nije ni preostalo nego izmisliti novu priču i ponovno, kao već mnogo puta do sada ucijeniti hrvatsku Vladu. A Vlada kakva već je onda je takvim ucjenama vrlo lako podlegla i primila se prljavog posla. U samoj optužnici od početka postoji teza o «prekomjernom granatiranju Knina», koja je nakon raspadanja svih drugih točaka za Tužiteljstvo postala «slamka spasa». Nju je valjalo u zadnji čas podebljati pronalaženjem nepostojećih topničkih dnevnika iz Oluje. Ovaj posao pripao je hrvatskoj strani, budući da su u haaškom Tužiteljstvu bili dovoljno pametni da se sami ne kompromitiraju ovakvim radnjama. A hrvatska strana odlučila je naravno nastaviti svoju dosadašnju sramotnu politiku prema Haagu i zasukati rukave. A zasukati rukave značilo je u slučaju nepostojećih topničkih dnevnika ni manje ni više nego fabriciranje materijala, odnosno dnevnika kako bi «gospoda» u Haagu dobila nešto što ne postoji.(mmb)
Add a comment        
 

 
Lepa BrenaProšloga ljeta jedna od najzanimljivijih priča bila je ona oko zabrane Thompsonova koncerta u Umagu. Svima je jasno da Thompson smeta svakome tko bi želio iskorijeniti domoljublje, poštivanje žrtava, abolirati sve partizanske zločine i u tu svrhu predimenzionirati sve ustaške, a sve u svrhu toga da se narod pretvori u raju kojom će se lijepo i lagano manipulirati i vodati kao ovce i učiti ih što i kako treba misliti i govoriti. Bilo kako bilo, podiglo se mnogo medijske prašine, hrvatski su intelektualci pisali peticije i pisma podrške, no Thompson u Umagu zapjevao nije, jer je pojedinim regionalnim političkim moćnicma neprihvatljivom bila njegova «simbolika». O kojoj je to simbolici riječ? Prije svega ustaška s kojom pjevač nema nikakve veze o čemu svjedoče brojni video zapisi njegovih koncerata širom svijeta.Zatim, vizualni motiv njegove turneje Bilo jednom u Hrvatskoj – mač koji je i simbol križa, a ujedno i simbol ratnika domoljuba. Konkretno, mač kralja Zvonimira, dakle, hrvatskih kraljeva. Uzme li se sve to u obzir, zabrane su zapravo logičan tijek događaja, s obzirom na činjenicu tko, što i kako u Hrvatskoj kroji pravdu i javnu svijest, ono što je poželjno i «politički korektno» i ono što nije. Ono što je ipak vrlo zanimljivo i znakovito jest koincidencija iz koje se puno toga moglo iščitati. Naime, baš u vrijeme otkazivanja Thompsonova koncerta u Umagu je na teniskom turniru i to kao vip gošća gostovala Lepa Brena koja je tom prigodom najavila svoju turneju po Hrvatskoj naglasivši kako pritom ne očekuje nikakve probleme ili ne daj Bože zabrane. Tko je i što je Lepa Brena, i nije potrebno previše razjašnjavati, pravim imenom Fahreta Jahić Živojinović, kraljica ex jugoslovenskog turbo folk šunda, koja je nakon raspada Jugoslavije naglo ostala bez velikog dijela tržišta pa je bila «prisiljena» u maskirnoj uniformi dizati moral četnicima na brojnim ratištima devedesetih.(mmb)
Add a comment        
 

 
BoljkovacPažljivi čitatelj ovotjednih bombastičnih medijskih napisa lako će uočiti kako se velika većina izjava hrvatskih političkih i moralnih «dušobrižnika» svodi na jedan zajednički nazivnik. Ako se povuče paralela između tlapnji koje su izgovorili Žarko Puhovski na suđenju protiv hrvatskih generala u Haagu i Josip Boljkovac na suđenju Branimiru Glavašu primjetna je nova «mantra» kojom će se po posljednjoj modi maltretirati hrvatska javnost. A mantra kaže: «Akcija 'Oluja' bila je legitimna, ali efekti te akcije sličili su na etničko čišćenje 120-150 tisuća etničkih Srba; glede rata postojao je dogovor Tuđman-Milošević». Iz usta Žarka Puhovskog navikli smo čuti svašta, ako ništa drugo riječ je o čovjeku koji je bar oduvijek predvidljiv u svojem antihrvatskom raspoloženju i stavovima. Uostalom prve njegove izjave Haagu u tom smislu dao je još 2007. kada je ocijenio da hrvatske vlasti nisu poduzimale istrage o zločinima u Oluji. Dakle, na njega i njegove zlonamjerne, tendenciozne i potencijalno vrlo opasne bedastoće do sad smo se, ako ništa drugo itekako imali prilike naviknuti. No kad izjave tipa – «1991. godine, prvi su napadnuti Srbi, napadnuta je Jugoslavija, a ne Hrvatska! Gojko Šušak, Branimir Glavaš i Vice Vukojević protutenkovskim oružjem, 'armburstima' su napali Borovo Selo da bi isprovocirali rat. Iz istog razloga srušen je i most u Osijeku» daje prvi hrvatski ministar policije, teško je suspregnuti emocije. (mmb)
Add a comment        
 

 
cenzuraJavna je tajna da se u posljednje vrijeme u mnogim medijima, a pod krinkom ekonomske krize, vrše pritisci na novinare. Tako je sve više i više primjera da je mnogo poznatih novinarskih imena u relativno kratkom vremenskom razdoblju ostalo bez posla. Neki od tih incidenata u javnosti su odjeknuli jače, poput primjera nekadašnjih novinara splitskog Ferala, Marinka Čulića i Viktora Ivančića koji u Novom listu dobivaju plaću, ali im ne objavljuju članke. S obzirom da je ovdje riječ o novinarima koji pišu onako kako određenim jakim političkim strujama odgovara, u njihovu je zaštitu ustao i HND, ali i neke nevladine udruge. Najglasniji među njima svakako je Zoran Pusić, koji je naglasio kako ovaj dvojac ne smije biti višak ni u jednoj redakciji. No, u nekim drugim slučajevima otpuštanja «novinarskog viška» nije se podiglo ni približno toliko prašine, prvenstveno se tu misli na one poput kolumnista Tihomira Dujmovića, jednog od dvojice redovitih komentatora u tom dnevniku kojih se isplatilo čitati. A ono što se danas odvija pod alibijem ekonomske situacije, zapravo je u suštini samo nastavak čistke novinara s kojom se krenulo nakon 2000. godine, tada tek puno politički otvorenije zbog uspješno stvorene klime linča u društvu. (mmb)
Add a comment        
 

 
ValdecNakon četiri sezone kriminalistički magazin Istraga koji vodi Robert Valdec uskoro će se prestati emitirati. Vijest o ukidanju Istrage potvrdili su i s Nove TV. «S ovim projektom uveli smo na domaće tržište novi žanr koji je hrabro otvorio neistražene teme i riješio konkretne slučajeve. Istraga je dala svoj maksimum i odlazi na vrhuncu kao televizijski brend na koji ćemo biti ponosni», izjavio je direktor programa Nove TV Siniša Svilan. U ovoj izjavi nema apsolutno nikakve logike, ali logično rezoniranje odavno je u hrvatskom društvu marginalizirano spram poželjnog rezoniranja. A ako se razmišlja na taj način, posve je očito zašto se Istraga miče s malih ekrana. Zato što je to još jedna od rijetkih emisija u kojoj se naziru tragovi danas tako opasne i nepoželjne pojave – nacionalne osviještenosti. Valdec možda i jest dobar novinar, Istraga možda i jest odlična, nagradama ovjenčana emisija, ali sve je to skupa nebitno jer ne zadovoljava osnovnu premisu koju danas bilo tko ili što jednostavno mora zadovoljiti ako želi biti prisutan u medijima, a to je politička podobnost. Koju Istraga nikada nije ni imala pa je zapravo živo čudo da je živjela i toliko koliko jest. A živjela je zbog gledanosti i kvalitete, zbog toga što se bavila pravim istraživačkim novinarstvom, pomogla brojnim ljudima, zbog toga što je za razliku od brojnih drugih programskih sadržaja prikazivala tragične situacije iz Domovinskog rata u autentičnim rekonstrukcijama, a ne fabriciranim poluistinama.(mmb)
Add a comment        
 

 
znanjePodaci Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi. Prema procjeni ekonomskog stručnjaka Frederica Docquiera optimalna stopa odlaska obrazovane populacije iznosi od 5% do 10%, a sve iznad tog praga postaje štetno za zemlju. Međunarodno usporedivi podaci konačno potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom stručnog i sposobnog kadra. Prema podacima Svjetske banke u inozemstvu je prošle godine živio 726.031 hrvatski građanin, što je oko 16% populacije. O problematici takozvanog «odljeva mozgova» na Portalu je više puta bilo riječi, posebice od strane akademika Barišića i Pečarića, a ovaj puta povod nam je vijest u neprikrivenom lovu irskih menadžera na talentirane studente Splitskog i Zadarskog sveučilišta.(mmb)
Add a comment        
 

 
PupovacAmerički predsjednik Barack Obama u četvrtak je na Nacionalnom molitvenom doručku u Washingtonu, pred više tisuća dužnosnika vlade i Kongresa, vjerskih velikodostojnika, parlamentaraca, poslovnih i kulturnih uglednika iz cijelog svijeta, pozvao na toleranciju među religijama, ističući da se ni jedna religija ne temelji na mržnji, niti prašta ubojstvo nevinih. Hrvatsko izaslanstvo na Nacionalnom molitvenom doručku u washingtonskom hotelu Hilton vodio je Milorad Pupovac, predsjednik saborskog Odbora za Međuparlamentarnu suradnju, a u njemu su bili i saborski zastupnici Frano Matušić i Ivo Josipović, te predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Budimir Lončar.(mmb)
Add a comment        
Uto, 10-12-2019, 16:26:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.