facebookOtkad postoji Internet i virtualna komunikacija, pojavljivale su se razne usluge, servisi i proizvodi koji su stvarali internetske skupine korisnika koji su dijelili neki specifičan zajednički interes. Prošle se godine internetom proširio Facebook, socijalizacijski web čiji potencijal nije nitko predviđao, čak ni njegov tvorac Mark Zuckerberg. Facebook je u početku bio zatvoren za korisnike Interneta, a koristiti su ga mogli samo akademski krugovi, najprije u SAD-u, a onda i šire. Danas je podjednako zanimljiv blogerima i forumašima, a fascinantan je podatak da se na njega samo u posljednjih nekoliko mjeseci prijavilo oko 35 000 Hrvata što je zapravo nekih desetak posto ukupne hrvatske populacije koja se koristi internetom. Gotovo svi hrvatski korisnici Facebooka članovi su nacionalne mreže “Croatia” - u njoj se virtualni razgovori vode na hrvatskom jeziku, bilježe se događaji koji će se zbiti u Hrvatskoj, kreiraju se podmreže te mreže koje su karakteristične za hrvatsko društvo. Današnji «facebookovci» stekli su naviku svakodnevnog prisustva i komuniciranja na tim stranicama, a posebice je popularno učlanjivanje u zajedničke podgrupe, koje se temelje na afinitetu prema određenoj umjetnosti, sportu, ali i načinu razmišljanja i što je najvažnije politici. Naravno, nije trebalo proći puno vremena, a da takozvani upregnuti mozgovi današnjice shvate kolika je zapravo moć utjecaja i manipuliranja putem interneta kao medija, a unutar njega putem ovakvih stranica koje bilježe masovnu posjećenost. (mmb)
Add a comment        
 

 
BožićReligija je kroz svoja temeljna obilježja i zakonitosti ostavila snažan trag kako u razvoju društva u cjelini tako i u oformljavanju suvremenih političkih režima, ali i sociološke osviještenosti građana. Prije svega kroz svoju neumitnu transcendentnost, odnosno misao o Bogu kao biću potpuno iznad čitavog univerzuma, a zatim kroz isto tako značajnu svetost i konačnost. U predmodernom svijetu religija je osiguravala legitimnost svim aspektima društva, no s vremenom, kako su političke elite postajale sve svjesnije važnosti njenoga utjecaja postepeno dolazi do sekularizacije, odnosno dopušta se sve uži prostor za religiju u svakodnevnom životu. Analitičari političkih i socijalnih znanosti naglašavaju današnji trend davanja veće važnosti islamu spram kršćanstva, objašnjavajući to putem takozvanog fenomena prosvjeda na utjecaj zapada na društvo u cjelini. Koliko je taj trend deprivacije značaja kršćanskih simbola danas zapravo aktualan u svijetu možda najbolje pokazuje i najnoviji primjer općine Oxford u Engleskoj. Naime, Općinsko vijeće u Oxfordu odlučilo je ukinuti sve ono što podsjeća na Božić, sva slavlja od 25. prosinca i sljedećih dana bit će uključena u proslavu tzv. blagdana zimskoga svjetla.(mmb)
Add a comment        
 

 
VukovarOvih je dana čitava Hrvatska u svojim srcima iznova proživjela vukovarsku žrtvu. Žrtvu, čiji ponos, ali i bol nije umanjilo niti ovih 17 godina koje su mimo svih nas na neki način proletjele. Posebice se to može ustvrditi za građane Vukovara koji u svom ogorčenju zbog današnje tužne svakodnevnice koju dodatno otežava velika nezaposlenost i problematičan život, ali i suživot na samom istoku domovine, tvrde da ih se politička elita sjeti samo tog jednog dana u godini. Smije li se to dopustiti nakon svega što je taj grad i njegovi žitelji pretrpio u Domovinskom ratu? Jer, Vukovar je u ovoj današnjoj državi jedan od rijetkih simbola hrvatske borbe za samostalnost čiji dignitet još uvijek nije okaljan različitim politikantskim verbalnim malverzacijama, iako, ruku na srce pokušaja je itekako bilo. Tako su se svojevremeno pojavile razne «teorije zavjere» i priče o tome kako je Vukovar zapravo prodan grad. Ono što nikada nije objasnio jest tko ga je, zašto i zbog čega prodao? Jasno je samo da ta kao i ostalom raznorazne druge pričice koje predstavljaju varijacije na temu možemo svrstati u isti koš i potpisati ih zajedničkim autorom, koji upostalom i danas piše, po raznim tiskovinama, medijima, sije mržnju, laži i fabriciranu istinu, a to čini sustavno i predano već sedamdesetak godina....Tako su nastala «velika» sabrana djela «hrvatske» književnosti, od kojih možemo nabrojati samo neke poznatije naslove: Vukovar je prodan grad, u Vukovaru su zenge klale srpsku nejač, u Dubrovniku su palili gume za vrijeme napada, u Jasenovcu je ubijeno 700.000, a u Oluji je protjerano 250.000 Srba....I tako dalje i tako dalje.(mmb)
Add a comment        
 

 
LatinicaU jučerašnjoj emisiji Dvogled Otvorene televizije gostovali su povjesničar Ivo Goldstein i dr Slobodan Lang. U emisiji koja traje nekih sat vremena gledatelji su zapravo mogli dobiti izvrstan uvid u situaciju u kojoj se danas u društveno političkom smislu nalazi hrvatska država. Goldstein je televizijski termin pokušao iskoristiti za promoviranje svoje nove knjige o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća ili bolje rečeno njegovoj verziji iste, no ako je suditi prema reakcijama gledatelja, ono što je izrekao i napisao nije dobilo gotovo nikakvu prođu. Izgleda da je ljudima iziritiranima činjenicom da ih mediji iz dana u dan doslovce teroriziraju filtriranom istinom o daljoj i bližoj povijesti hrvatskoga naroda prekipjelo slušati degutantne krivotvorine koje su uostalom bili prisiljeni slušati od kraja Drugog svjetskog rata pa do stvaranja samostalne hrvatske države. Goldstein je tako doživio višestruko javno pljuvanje gledatelja, vjerojatno ni prvi ni posljednji puta koje ga ni ovom prigodom međutim nije omelo u fabriciranju činjenica na goldsteinovski način.(mmb)
Add a comment        
 

 
Braniteljski fondBranitelji su posljednjih godina u Hrvatskoj svakako bili jedna od «najpopularnijih» meta za odstrel. Ponajviše su za to odgovorni mediji većina kojih se spram njih odnosila doslovce pljuvački. Spominju ih gotovo isključivo u negativnom kontekstu, kao nekakav tamo «dio populacije» koji se stalno nešto buni, zahtjeva, negoduje, psihičke bolesnike često odgovorne za pravljenje raznih «društvenih nereda». Usput budi rečeno, kad bi ti neredi bili jedini koji se u ovoj državi događaju Hrvatska bi bila Eldorado, a ne jadna kriminalom i korupcijom zarobljena zemlja predvođena političkim vodstvom koje spomenute probleme ili ne će ili ne može riješiti. A za negativnu sliku, ali i stanje i položaj branitelja u Hrvatskoj danas jednako su odgovorne političke elite kojima je te ljude očito odgovaralo gurnuti na margine društva, ali i dostojanstva, prisjetivši ih se samo tu i tamo, pred izbore, kao značajan dio biračkog tijela kojim se, zbog njihova nezavidnog materijalnog položaja valjda može manipulirati, no često se pokazalo kako je situacija upravo obrnuta. Jer, ako itko u ovoj državi sustavno diže glas protiv svih vrsta i oblika nepravdi, onda su to upravo braniteljske udruge. I to ih čini nepodobnima i neželjenima u državi koju su svojom žrtvom itekako pripomogli stvoriti. No čovjek uvijek ostaje čovjek, bez obzira koliko malo ili puno imao, bez obzira koliko nepravdi i poniženja morao progutati, ljudsko dostojanstvo i karakter još uvijek se ne mogu mjeriti novcem i utjecajem. A da je tome tako, dokazalo se i pokazalo i po ne znamo koji puta ovih dana.(mmb)
Add a comment        
 

 
remenKriza koja je prije godinu dana započela u SAD-u zbog teže naplativih subprime hipotekarnih kredita putem sekuritiziranog duga banaka prelila se na razvijena tržišta kapitala i zahvatila čitavi svijet. No, iako su hrvatski ekonomski analitičari do jučer bili suglasni kako spomenutu krizu hrvatsko gospodarstvo ne će u težem obliku osjetiti barem još godinu i pol dana, sudeći po izjavama hrvatskih političkih dužnosnika, jučer se nad nebom iznad Lijepe Naše doslovce otvorio ekonomski pakao. Tako su i premijer i predsjednik više ili manje usuglašeno istaknuli kako Hrvatsku u gospodarskom smislu čekaju teška vremena i kako je potrebno više no ikad stegnuti remen. Sanader je pritom iznio i smjernice prema kojima se njegov «new deal» planira i provesti. Da previše ne duljimo s kompliciranim stručnim parametrima koji su ionako previše apstraktni i previše sliče na općenite floskule, koncentrirajmo se na konkretne stvari koje su se iz čitave priče mogle razabrati. A to je, kako premijer reče, proračunski deficit od nula posto kojeg se planira ostvariti prvenstveno zamrzavanjem plaća, na državnoj i lokalnoj razini. Oko toga se pitanja čak između vladajuće koalicije i oporbe, barem zasad uspio čak i postići i nekakav barem privremeni konsenzus, no političari su političari i oni za svoje postupke mogu imati ovakve ili onakve razloge, stoga je bolje primijetiti što na novopredložena rješenja kaže struka.(mmb)
Add a comment        
 

 
Operacija triumfU današnjoj svakodnevnici koja je prepuna žurbe, stresa, poslovnih, ali i privatnih obveza za koje nam se ponekad čini kako će nas doslovce ugušiti, čovjek i nema baš nešto previše vremena za opuštanje i razbibrigu. Nakon završetka napornoga radnog dana, svakako bi se moglo naći i pametnijih načina za opuštanje od pasivnog zavaljivanja pred male ekrane, zasigurno bi bolje prijala šetnja na svježem zraku, druženje s knjigom ili naprosto provedeno kvalitetno vrijeme s našim bližnjima, s kojima ionako premalo razgovaramo. No, u većini slučajeva čovjek nakon svih obveza koje su mu toga dana visile nad glavom ipak najčešće sjedne pred televizor, u nedostatku snage za nešto pametnije. I tu sada dolazimo do ključnoga trenutka koji je tema današnjeg komentara. Jer kad primimo daljinski upravljač u ruke i pod pretpostavkom da većina nas još uvijek prednost daje «domaćim» TV postajama pred stranim kanalima, zapravo počinje agonija. Na činjenicu da se na hrvatskoj televiziji (ama) već dugo vremena ništa vezano uz Hrvatsku (ili jako malo toga) ne može vidjeti, već smo odavno navikli. Navikli smo tako da ne samo da nikakvih emisija na temu Domovinskoga rata, osim onih koje se emitiraju 5. kolovoza ili na Dan nezavisnosti na TV-u nema. Serijal Heroji Vukovara koji se teškom mukom probio do etera HRT-a tek je iznimka koja potvrđuje pravilo. Isto tako puna nam je kapa emisija koje se s druge strane kontinuirano već godinama prikazuju u udarnim terminima i na perverzno-ljigav način pokušavaju Hrvatima doslovce uliti u glavu što se događalo devedesetih godina, samo u nekoj modificiranoj i rekonstruiranoj verziji istine. No ono što je posebno iritantno je situacija koja se razmahala ponajviše posljednjih mjeseci. Tako su se hrvatski elektronski mediji danas pretvorili u jedan moderan autoput «bratstva i jedinstva» čija je glavna misao vodilja «Ko nas bre zavadi?».(mmb)
Add a comment        
 

 
sumnjiva politikaPočetkom devedesetih godina kada je započela srpska agresija na mladu hrvatsku državu, hrvatski je narod na krilima sloge i nacionalnog osjećaja krenuo u borbu za vlastitu domovinu. U tim trenucima ništa drugo nije bilo bitno i nije se pitalo kako i zašto, država je za veliku većinu ljudi bila vrijedna i vlastitoga života. Tijekom tih istih godina paralelno uz zbivanja na ratištima događale su se i neke crne stvari, koje se u ratu često pojavljuju kao svojevrsna nus pojava, a posebice u društvu koje je uz to što je ratovalo prelazilo tranziciju iz socijalizma u kapitalizam. Pa iako je Hrvatska s jedne strane izvojevala veliku bitku pobijedivši srpskog agresora, s druge je strane neminovno doživjela i jedan veliki poraz. Doživjela je da preko noći neki tipovi sumnjivog morala, interesa i sposobnosti, a često i bez ikakvih obrazovnih referenci postanu novopečeni tajkuni, pripadnici takozvanoga «nova lova» društva. Taj je poraz utoliko veći što se sve to zbivalo (a i dalje se zbiva) u društvu u kojem se veliki dio građana zapravo nalazi na rubu egzistencije, a značajan broj njih odnosi se baš na hrvatske branitelje, dakle iste one ljude koji su se devedesetih nesebično žrtvovali, da bi na kraju velik broj njih ostao ne samo bez bilo kakve opće zahvalnosti, već i bez, što je mnogo gore, materijalne egzistencije. Druga strana «medalje» možda je još i gora. Nakon promjene vlasti 2000 godine, počela je jedna suptilno-perfidna igra određenog dijela političke elite koja je vrlo sugestivno pokušala u javnosti stvoriti što je goru moguću sliku o svemu što se tijekom devedesetih zbivalo, koristeći upravo privatizaciju i sve što je s njom u vezi da se ocrni čitava jedna politika koja je omogućila današnju demokratsku državu.(mmb)
Add a comment        
 

 
Glas javnostiKako piše Hina, općinski sud u Beogradu usvojio je tužbu organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava i kao govor mržnje okarakterizirao tekst objavljen u "Glasu javnosti" 16. ožujka 2006. kojim se pozivalo na bojkot hrvatske tvrtke IDEA, u vlasništvu Ivice Todorića. U tekstu koji je objavljen kao «oglas» potpisan riječima «prognani Srbi» na bojkot se hrvatske kompanije između ostaloga poziva riječima «hrvatska čizma gazi srpskom zemljom, kupuje firme i otvara prodavaonice..», te da kupovina u toj radnji znači «davanje novca onima koji su nas prognali i ubijali», a upućena je i prijetnja da će svi kupci biti praćeni. Spomenutu presudu kojom se zabranjuje objavljivanje takvih tekstova srpski su mediji ocijenili «velikim doprinosom stvaranju pravne države u Srbiji». No je li tome doista tako? Čini se kako je ovakva presuda prema  jednoj marginalnoj inicijativi manje donesena u nekakvoj borbi protiv govora mržnje, a više iz čistoga gospodarskog interesa, kako bi se olakšao prodor pojedinih srpskih korporacija na hrvatsko tržište. Konkretno, u posljednje vrijeme bilo je puno riječi i najava o mogućem dolasku Delte sa svojim trgovačkim lancem u Hrvatsku, a u vlasništvu jednog od najbogatijih srbijanskih tajkuna Miroslava Miškovića.(mmb)
Add a comment        
Pet, 15-11-2019, 10:45:09

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.