Sanader i TadićKrajem prošloga tjedna premijer Sanader otputovao je u jednodnevni službeni posjet Beogradu. Oko tog čina pokušao se stvoriti ugođaj kako je sazrela situacija za popravljanje hrvatsko-srpskih odnosa, koji su se nakon hrvatskog priznanja nezavisnosti Kosova sveli na minimum minimuma. No, čin priznanja Kosova zasigurno nije jedini ni glavni kamen spoticanja u odnosima tih dviju država. Postoji mnogo otvorenih pitanja koja se već godinama guraju pod tepih, valjda u nadi da će s vremenom nestati. Upravo suprotno, kao i svaki problem koji se ne rješava i ovi su postali nepremostivom preprekom mogućnosti uspostave normalne suradnje, ponajprije u tržišnom smislu koja je svakako poželjna. Umjesto suočavanja sa stvarnošću, hrvatski političari i mediji već unaprijed na sva zvona zvone o tome kako Hrvati ne će «glumiti Slovence», odnosno Srbiji stvarati probleme vezano uz ulazak u EU. Takvo naglašavanje uistinu nije potrebno ako se u obzir uzme narav politike hrvatskih dužnosnika koju su do sad sustavno demonstrirali, a koja je sve samo ne čvrsta ili utemeljena na zahtjevima bilo koje vrste (barem onih koje bi postavljala hrvatska strana).(mmb)

Add a comment        
 

 
PodsljemeGradska skupština, odnosno vladajuća struktura na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem i SDP-om najnovijom je izmjenom GUP-a omogućila gradnju dvoraca za nove bogataše u Podsljemenu. Ta je vijest itekako šokantna ako se u obzir uzme kako je riječ o zaštićenom području na kojem se do sad nije moglo niti smjelo graditi. Oporbeni zastupnici u Gradskoj skupštini ogorčeni su najnovijom izmjenom GUP-a koji, prema njihovim riječima, pogoduje isključivo bogatašima i investitorima koji će tamo «zaraditi» višemilijunske iznose. Svatko od nas će se složiti sa stavom koalicije HDZ-HSS-HSLS koja najavu gradnje rezidencija u podsljemenskom zelenom pojasu ili takozvanim «plućima» grada smatra pravim zločinom prema očuvanju prirode. Naime, novim izmjenama GUP-a moći će se graditi na svim zaštićenim zelenim površinama u podsljemenskom području, koje su veće od 15.000 četvornih metara.Ono što je najgore jest činjenica da su to pretežnim dijelom višestoljetne šume koje Zagreb u odnosu na druge milijunske gradove čine itekako posebnim. Na taj će se način počiniti nepovratna šteta, baš kao da se odobri betoniziranje Plitvica ili morske obale.(mmb)
Add a comment        
 

 
Milan Bandić«Boga mi, neću ga mijenjat'!» - riječi su kojima je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić «ad acta» stavio prijedlog nezavisnog zastupnika Pere Kovačevića da građani glavnog grada na predstojećim lokalnim izborima glasuju o preimenovanju sadašnjeg Titovog trga u Zagrebu. Bandić pritom odlazi i korak dalje i sebi svojstvenom drskošću, a ovaj puta i posebnim bezobrazlukom, naglašava kako po njemu «ulica» ne može rješavati probleme i kako tako nešto nikada nije donijelo ništa dobrog, počevši od Gazimestana. A Bandićev «Gazimestan» u ovom su slučaju valjda ljudi koji su se predvođeni građanskom inicijativom «Krug za trg» prošle subote okupili kako bi ponovno, ovaj puta na konferenciji za tisak, zatražili preimenovanje jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Ovakva «usporedba» ne predstavlja ništa drugo nego provokaciju najgore moguće vrste. Vrijeđanje ljudi koji dižu glas kako bi se zločini komunističkog režima pola stoljeća kasnije konačno nazvali pravim imenom. Na koji se način između tih ljudi i Gazimestana gdje se dogodilo veličanje četništva u najgorem mogućem obliku može uopće uspoređivati jasno je i logično valjda samo u glavi Bandića i njemu sličnih.(mmb)
Add a comment        
 

 
Milan BandićGradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić prije nekoliko je godina pijan skrivivši prometnu nesreću bježao policiji - i tako se u velikom stilu probio do svih naslovnica dnevnih novina u zemlji. U nekoj drugoj civiliziranoj državi već samim tim činom, njegova bi politička karijera bila završena za sva vremena. No, Bandić se baš poput pravog hrvatskog Feniksa izdigao iz pepela jači nego ikad i od tada pa do danas njegova politička nedodirljivost i bahatost raste upravo razmjerno s brojem afera koje se vežu uz njegovo ime. Njih se do danas već toliko skupilo da ih pojedinačno zaista nema više smisla nabrajati. Bilo bi pametnije razmisliti o mogućnosti da se po predlošku istih snimi vrhunska domaća TV sapunica, za koju bi one poput famozne «Santa Barbare», u smislu zapleta, raspleta, broja nastavaka i nepresušne «inspiracije» bile obična dječja igra. Kako to da je čovjek upleten u toliko mutnih situacija i čija je samodopadnost odavno prešla granicu podnošljivosti za normalne ljude već niz godina nedodirljiv u funkciji prvog čovjeka Grada Zagreba? Recept je vrlo jednostavan, i zbog toga toliko uspješan - pričaj o Europi, a igraj za Balkan.(mmb,mm)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićIako predsjednik Hrvatske u skladu s Ustavom i zakonom i ne bi trebao imati velike izravne ovlasti i politički utjecaj, «vladavina» Stjepana Mesića u više je navrata dokazala upravo suprotno. Od kad su predsjedničke ovlasti 2000. godine uvelike zakonski srezane svjedočimo brojnim i neobjašnjivim primjerima opstrukcije definiranih mehanizama vlasti. Štoviše, dolazi do miješanja onog što se nikako ne bi smjelo miješati, a to su ovlasti zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Na taj je način čini se Mesić postao nekontrolirana vlast iz sjene, što je dovelo do općeg kaosa i cirkusa u državi u kojoj vic maher predsjednik igra jednu od glavnih uloga.(mmb)
Add a comment        
 

 
ljubavBio jednom jedan Balkanski poluotok na kojem su u prekrasnoj umotvorinisvjetskih moćnika u takozvanoj državi Jugoslaviji živjeli balkanskinarodi. Nakon pola stoljeća suživota koje je proteklo u općem miru,toleranciji i nadasve blagostanju, jednom od naroda, točnije Hrvatimapostalo je strahovito dosadno. Pa su se iz čiste obijesti dosjetilikako bi se oni malo igrali stvaranja vlastite države, na užas ineopisivu tugu prijateljski im nastrojenih susjeda. Ali, zločestimHrvatima ni to nije bilo dovoljno pa su se odlučili sa svojegteritorija milom ili silom protjerati svoje dojučerašnje sunarodnjakeSrbe i stvoriti etnički čistu državu. Pritom su primjenili znanjastečena za vrijeme 2. svjetskog rata. Kad su krvoločni Hrvati (kvazikatolici) počeli provoditi svoju ideju, u obranu srpske nejači podiglase stroga, ali pravedna JNA i tisućama bombi i granata zasula hrvatskegradove, sela i ljude, jer nije mogla dopustiti da se pred njihovimtenkovima, pardon, očima vrši genocid nad srpskim narodom.(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠkegroNakon Lepe Brene i Ive Josipovića, u emisiji Aleksandra Stankovića "Nedjeljom u 2" gostovao je na HRT-u «PDV» ministar - a današnji direktor tvrtke Quaestus koja se bavi upravljanjem alternativnih ulaganja i pružanja usluga financijskog savjetovanja - Borislav Škegro. Cijela emisija prošla je u ugodnom tonu, a Stankovićevu rehabilitaciju doživio je i Ivica Mudrinić, objašnjavajući u posebnom prilogu greške hrvatske politike (čitaj Franje Tuđmana) devedesetih godina. Zanimljivija tema razgovora svakako je bila privatizacija, za koju Škegro i dan danas tvrdi kako je provedena manje više uspješno, što ga čini među rijetkima u državi koji tako misle. Uostalom, nerealno bi bilo očekivati da osoba Škegrine taštine o samome sebi izusti bilo kakvu pa makar i polukritiku. No, ono što nam je posebno privuklo pažnju jesu neke druge izjave koje je Škegro u emisiji dao gledajući mrtav hladan hrvatskoj javnosti u oči. Naime, dotaknuvši se konkretno privatizacije hrvatskih banaka, Škegro je kazao kako on i dalje podržava prodaju banaka strancima, tvrdeći da domaći vlasnici ne bi napravili ništa pozitivno. Time je Škegro osebujnom bahatošću još jednom hrvatskoj javnosti zapravo otkrio sve o sebi i njemu sličnima koji su hrvatsko gospodarstvo ozbiljno potkopali još za vrijeme predsjednikovanja dr. Franje Tuđmana. (mmb,mm)
Add a comment        
 

 
mitoNajnovija Vladina kampanja pod nazivom «Korupcija to nisam ja» prvenstveno ostavlja dojam zamazivanja očiju javnosti i stvaranja privida djelovanja umjesto njegova realiziranja. Prvi podatak s kojim se susrećemo je brojka od 2,4 milijuna kuna poreznih obveznika namijenjenih snimanju i prikazivanju antikorupcijskih spotova, reklamiranju u medijima i organiziranju antikorupcijskih sajmova. Baš kao da je riječ o nekakvom velikom čudu neviđenom, s kojim hrvatski građani poučeni najčešće i vlastitim iskustvom nisu već odavno itekako upoznati.(mmb)
Add a comment        
 

 
Vaclav KlausVaclav Klaus, predsjednik Češke ponovno je, baš kao što je to učinio i u prosincu prošle godine, prošloga četvrtka «prodrmao» europske strukture u svojem obraćanju Europskom parlamentu. Razlike u odnosu na izlaganje koje je podiglo prašinu u prosincu jesu još žešća retorika i kritika ustrojstva i djelovanja EU, ali i činjenica da se Klaus ovoga puta Parlamentu obratio s pozicije šefa trenutno predsjedavajuće države. A ono što je rekao, sudeći prema negodovanju europskih čelnika, predvođenih predsjednikom Europskog parlamenta Hansom Gert-Poetteringom, nikome u Bruxellesu nije bilo pretjerano drago čuti. Klaus je između ostalog EU usporedio s bivšim Sovjetskim Savezom. Također smatra da se Europski parlament previše miješa u živote europskih građana, a ustvrdio je i kako će Lisabonski ugovor, kojim se želi modernizirati europske institucije, situaciju samo pogoršati, odbivši pritom kazati hoće li ga Češka uopće potpisati. Češki predsjednik kritizirao je također europski odgovor na gospodarsku krizu, kazavši da EU treba manje regulacije, a ne više. Gospodarski sustav EU-a, po njegovu mišljenju, guši tržište i vodi prema sve više centralno upravljanom gospodarstvu. "Premda je povijest više nego jasno pokazala da je to slijepa ulica, ponovno idemo istim putem", rekao je. Dakle, ovoga puta kritike dolaze iz usta najviših europskih čelnika. Još su alarmantnije i ozbiljnije ako se u obzir uzme položaj u kojem se Hrvatska glede ulaska u EU trenutno nalazi, a u koji ju je svjesno i namjerno dovela susjedna Slovenija. Riječ je nesumnjivo o ucjeni ustupom vlastitog teritorija, a jasno je da tako nešto Slovenija nije i nema političke snage učiniti sama.(mmb)
Add a comment        
Pon, 23-09-2019, 14:02:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.