KninŠto se suđenja hrvatskim generalima za Oluju u Haagu tiče i dalje se nastavljaju svjedočenja, gdje raznorazni «stručnjaci» više ili manje neargumentirano uporno raspravljaju o besmislenoj tezi Tužiteljstva o navodnom prekomjernom granatiranju Knina. Teorija je uopće sama po sebi poprilično jadna, tim više što tužitelji nikako da uspiju dokazati svoje SF teze, a kako i bi kad postoje snimke grada neposredno nakon završetka akcije koje dokazuju suprotno. U namjerama im nije pomogla ni potraga za imaginarnim topničkim dnevnicima koji su poslužili jedino i isključivo kao još jedan način da se hrvatsku poslušnu političku «elitu» još jednom dovede na rub živčanog sloma. Najnoviji u nizu «topnički vještak», Nizozemac Harry Konings u nastavku višednevnog svjedočenja osporavao je topničku taktiku HV-a 4. kolovoza 1995. godine, ocjenjujući da vrsta topničkog oružja i rizik od stradanja civila nisu bili razmjerni vrijednosti vojnih ciljeva u Kninu, tadašnjem uporištu pobunjenih Srba. Kazao je kako topništvo možda i nije bilo pretjerano, ali ga nije trebalo biti uopće jer u gradu nije bilo gotovo nikakve obrane. Sipanje ovakvih bisera može značiti samo jedno, da Tužiteljstvo više nema apsolutno ništa čime bi moglo postići svoj cilj. Postavlja se pitanje kako jedan potpukovnik ili bilo tko drugi koga se kvalificira vojnim stručnjakom bilo koje vrste, uopće pri zdravoj svijesti može ovako nešto izjaviti, a da mu bar ne bude malo neugodno.(mmb)
Add a comment        
 

 
ObamaKada je američki predsjednik Franklin D. Roosevelt stupio na predsjedničku dužnost usred Velike depresije 1933. godine, u prvih 100 dana svojeg predsjedništva započeo je ambiciozan zakonodavni program i na taj je način postavio letvicu na određenoj visini za svoje nasljednike. Vođen njegovim primjerom, novoizabrani američki predsjednik Barack Obama na svojoj prvoj tiskovnoj konferenciji nakon pobjede na izborima izjavio je da je njegov najveći prioritet uvjeriti Kongres da odmah djeluje po pitanju rješavanja niza ekonomskih problema, odnosno krize. Od prvog predsjednika SAD-a južnoafričkog porijekla, američki narod koji ga je velikom većinom izabrao, u situaciji teške gospodarske krize očekuje mnogo. No, ne radi se samo o Amerikancima, oči čitavog svijeta uperene su u njega s nadom neke nove ere i neke nove Amerike kao prve sile svijeta. No, hoće li Obama uspjeti opravdati očekivanja, teško je reći. Jer, ako je suditi prema njegovim prvim predsjedničkim «koracima», prognoze možda i nisu baš najoptimističnije. O čemu je zapravo riječ. Obama je organizacijom svoje svečane predsjedničke inauguracije pomalo negativno iznenadio svoje sunarodnjake. Naime, svečanosti vezane uz inauguraciju novog predsjednika će koštati oko 170 milijuna dolara, što je rekordna svota u američkoj povijesti. (mmb)
Add a comment        
 

 
MesićOvih je dana Mesić vjerojatno po prvi puta od kako je predsjednik uspio ispričati mnogima smiješan vic, odnosno pošalicu koja je na hrvatskoj strani izazvala odobravanje, a na slovenskoj «kuku i motiku». Tu se prvenstveno misli na slovenske medije koji su jučerašnju predsjednikovu izjavu na slovenski račun okarakterizirali uvredljivom i skandaloznom, a slovenski je politički vrh odlučio šutjeti, ne želeći se spuštati na «hrvaški nivo». Bilo kako bilo, Mesić je rekao kako Slovenci nemaju razloga ucjenjivati i blokirati Hrvatsku neriješenim pitanjem morske granice, jer da bi «Slovenci danas gledali na more s 20 kilometara udaljenosti da nije bilo hrvatskih partizana koji su u završnim ofenzivama prema Trstu oslobodili Istru i Slovensko primorje». Eto, i mi smo se nasmijali. Ali kratko, jer smo se odmah potom sjetili gdje nas je dovela politika koja je nekako upravo počela sa Slovencima i pričanjem viceva.(mmb)
Add a comment        
 

 
BajićOvih se dana u hrvatskim medijima moglo saznati kako je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo prijavu koju je Mirjana Pukanić još 28. travnja prošle godine podnijela protiv supruga Ive tvrdeći da je suprug zlostavlja na više načina, od vrijeđanja do prisiljavanja na uzimanje kokaina. Državno se odvjetništvo između ostalog pohvalilo kako je sam postupak nakon smrti Pukanića ionako trebao biti obustavljen po sili zakona, ali to nije učinjeno, jer je odvjetništvo, eto u ovom slučaju skupilo potrebite dokaze i revno odbacilo tužbu gospođe Pukanić i time okončalo sam proces. Ovakav predan i požrtvovan rad Državnog odvjetništva bio bi zasigurno za svaku pohvalu, kad se istodobno ne bi radilo o jednoj od najtromijih i najneučinkovitijih državnih institucija, koja se doslovce guši u masi što neobrađenih, što nedovršenih, a što «zaboravljenih» predmeta. Pa neka se onda gospoda ne ljute, ako se činjenica da su usred tolike količine neobavljenog posla ipak našli vremena za posthumno rješavanje predmeta koji je ionako trebao biti obustavljen, ne može smatrati pohvalnom. S druge strane, također se može postaviti pitanje zašto nisu bili toliko efikasni za vrijeme Pukanićeva života i zašto ništa nije poduzeto kad je gospođa Pukanić pred očima novinara, a bez ikakve zakonske osnove prisilno odvedena u psihijatrijsku ustanovu. Gdje je tada bila ova sadašnja naglo probuđena odgovornost, nije li se možda pritajila zbog javnosti itekako neobičnih odnosa Ive Pukanića i Mladena Bajića?(mmb)
Add a comment        
 

 
JosipovićIzbori za predsjednika države održat će se za godinu dana, političke stranke još ne izlaze s konačnim kandidatima, no u najvećoj oporbenoj stranci, točnije SDP-u stvari se vezano uz nasljednika Stjepana Mesića ipak pomalo kristaliziraju. SDP je dugo razmišljao o četvero kandidata - Zlatku Komadini, Željki Antunović, Nevenu Mimici i Zoranu Milanoviću, no na kraju priče, isplivalo je jedno drugo ime, ono dr. Ive Josipovića. Što se objektivnih kvalifikacija tiče, ponajprije naobrazbe i stručnosti, mora se priznati kako Josipović ima sve potrebne reference. Čovjek je završio dva fakulteta, Pravni i Muzičku akademiju, doktor je znanosti i sveučilišni je profesor, stručnjak za međunarodne kaznene sudove, predavač, ali i skladatelj - komponira suvremenu glazbu. Što se pak njegovih dužnosti u Saboru tiče, lista je funkcija također vrlo impresivna - potpredsjednik je Odbora za pravosuđe, član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za zakonodavstvo, za međuparlamentarnu suradnju, član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske - Europske unije. Na prvi pogled reklo bi se - odličan kandidat za predsjednika. (mmb)
Add a comment        
 

 
Rad nedjeljomPočetkom nove nam 2009. godine, započela je i primjena Zakona kojim se djelomično, dakle u razdoblju izvan turističke sezone zabranjuje rad trgovinama nedjeljom. Neki su ga, ponajprije oni koji već godinama crnče i «svetkom i petkom» za novac koji im je dovoljan tek za životarenje, a ne i život, dočekali s olakšanjem. Neki su se od njih (s pravom) zabrinuli za svoja radna mjesta, jer su poslodavci već u nekoliko dana demonstrirali svoju moć otpuštanjem dijela radnika, naravno, ne zbog neradne nedjelje koja ugrožava ostvarenu dobit, već iz razloga što su jedva dočekali riješiti se ljudi koji im već godinama predstavljaju tehnološki višak i za sve, kako zgodno, okriviti državu. Bilo kako bilo, većina Hrvata je ostala u šoku. Neki u pozitivnom, a neki u negativnom. Mnogo je ljudi istaknulo svoje slaganje s takvom odlukom te podržalo Vladu, ali i Crkvu koja se za neradnu nedjelju snagom svog moralnog autoriteta bori već godinama. Oni koji razmišljaju na takav način naglasili su kako će im upravo nemogućnost tumaranja po trgovinama nedjeljom omogućiti da se okrenu sebi i svojim obiteljima, djeci, s kojom ionako radnim danom ne stignu provesti mnogo vremena, a kamoli iskoristiti ga na kvalitetan način. No, mnogo je i onih kojima, što zbog vlastite komocije i sebičnosti, a što zbog nekih drugih interesa, ovaj Zakon smeta. Sva ta neslaganja još i mogu proći kad se radi o običnom čovjeku koji po prirodi stvari na ovakve i slične poteze gleda isključivo iz svoje subjektivne perspektive, odnosno po tome koliko njemu osobno nešto manje ili više odgovara. No masovna histerija, odnosno organizirani linč odluke koja još nije stigla ni zaživjeti, a čiji su protagonisti uglavnom pripadnici struja koje sebe vole nazivati socijaldemokratskima, dakle onih koji bi trebali braniti radnička prava, zapravo bi bila pomalo smiješna, kad ne bi bila tragična.(mmb)
Add a comment        
 

 
HomoseksualnostU hrvatskoj je javnosti općenito malo poznata činjenica da je Francuska, kao donedavno predsjedavajuća država EU-je, sastavila Deklaraciju o općoj dekriminalizaciji homoseksualnosti, koju je 10. prosinca 2008. podnijela Glavnoj skupštini UN-a. Francuska je krajem prošle godine, u ime svih zemalja članica EU-a, i službeno predstavila deklaraciju pred Glavnom skupštinom. Deklaracija je dobrovoljna, a ne obvezujuća za članice UN-a, te se o njoj ne će glasovati. Gay aktivisti se nadaju da će deklaracija ipak jednog dana dovesti do rezolucije koja bi bila obvezujuća. Francusku deklaraciju je do sada podržalo, potpisalo i usvojilo 63 zemalja članica UN-a (od ukupno 192). Među njima su države članice EU-je, ali i one koje bi to žarko željele postati, a među kojima su i Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija. No, ono što je posebno zanimljivo, a isto tako široj javnosti zbog kolektivne šutnje najvećih medija gotovo potpuno nepoznato, jest gorljiv angažman Hrvatske na sastanku, koji nije bio dio službene procedure UN-a, zajedno s Francuskom, Nizozemskom, Norveškom, Argentinom, Brazilom i Gabonom, objavila inicijativu za prikupljanje što više potpisa, kako bi se u konačnici deklaracija našla na glasovanju pred Općom skupštinom UN. A o spomenutoj se «hrvatskoj inicijativi» koja bi u svojoj konačnici trebala dovesti do legalizacije istospolnih «brakova» ništa detaljno, glasno ili jasno nije moglo čuti tipično u skladu s načinom na koji hrvatske vladajuće strukture shvaćaju svoje građane.(mmb)
Add a comment        
 

 
lupaKao odgovor na učestala pitanja hrvatskih građana o tome što se od EU-je, a nakon ulaska Hrvatske u istu konkretno može očekivati, najbolje mogu poslužiti procjene neovisnih financijskih stručnjaka (jer mišljenju se politike ionako ne može previše vjerovati). Dakle, predviđanja su sljedeća. Ulazak RH u EU trebao bi nam zapravo donijeti «puno lipih stvari». Primjerice, niz ozbiljnih šokova državnom proračunu, kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani. Kada je riječ o proračunskim prihodima, hrvatsko članstvo u EU značit će odljev znatnog dijela novca hrvatskih poreznih obveznika u zajedničku blagajnu u Bruxellesu. To se, prije svega, odnosi na carinske prihode, koji će pretrpjeti dvostruki udar, budući da će se, s jedne strane, smanjiti zbog preuzimanja carinske tarife EU-a, dok će, s druge strane, čak tri četvrtine tih prihoda automatski odlaziti u zajedničku blagajnu u Bruxellesu. A kako «divote» proizašle iz promjena carinskih propisa izgledaju u praksi odlično se može vidjeti i na primjeru polumrtve BiH, u kojoj glavnu riječ već duže vremena vode europski birokrati.(mmb)
Add a comment        
 

 
Češko hrvatski odnosiHrvatska politika i u novoj će 2009. godini izgleda nastaviti s praksom zabijanja glave u pijesak i ignoriranja očitog, svakog puta kada se dogodi nešto što je u suprotnosti s onim u što nas sustavno godinama manje li više uspješno pokušavaju uvjeriti. Tu se ponajprije misli na ulazak Hrvatske u EU na koji se s obzirom na godine «navlačenja» s Europom i ispunjavanja raznoraznih «uvjeta» (koji uvjeti nikad nisu ni bili) s hrvatske strane sve više nalikuje naslovu, a na žalost i sadržaju svjetskog književnog klasika «U očekivanju Godota». I umjesto da se već odavno pokušao pronaći alternativni plan odnosno način razmišljanja kako da se Hrvatska dok je na čekanju ili potpuno neovisno od EU pokuša isčupati iz gospodarsko ekonomske krize u kojoj se evidentno nalazi, politička elita i dalje ostaje pri svojoj liniji manjeg otpora, čekajući spas koji u smislu u kojem to Hrvatskoj treba od Europe najvjerojatnije ne će ni doći. Jer teško je očekivati da će unija Hrvatskoj iskrcati milijune ili milijarde nužno potrebnih eura, kad sama neuspješno vodi vlastite bitke i pleše na rubu ponora egzistencije. A da bi ta ista unija o ulasku Hrvatske u EU uopće i razmislila očigledno je (svima osim hrvatskoj politici) da se to mora odviti jedino i isključivo u skladu s njihovim preferencijama i planovima. A o njima se ovih dana vrlo otvoreno izjasnio i vodeći dužnosnici Češke, zemlje koja je od 1. siječnja 2009. nova predsjedajuća država Europske unije. A što su rekli Česi? Češki premijer Topolanek najavljuje da im je za vrijeme predsjedanja EU prioritet Zapadni Balkan, a ministru Schwarzenbergu je ključan - Balkan. Dakle, Hrvatska da, ali samo u okviru Zapadnog Balkana. (mmb)
Add a comment        
Uto, 12-11-2019, 09:54:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.