Zagrebačko sveučilište među prvih 500 svjetskih sveučilišta po Šangajskoj listi

Izašla je ovogodišnje izdanje Šangajske liste 500 najboljih svjetskih sveučilišta, gdje se Hrvatska u ovom probranom društvu našla zbog Zagrebačkog sveučilišta. Ovo je prvi puta da je i Hrvatska ušla na listu, a njezin dosadašnji izostanak dijelom treba prepisati činjenici da su se pojedini fakulteti Zagrebačkog sveučilišta u bazama podataka na osnovu kojih se lista radi pojavljivali sami, a ne kao dio sveučilišta.

Što se ovogodišnjega poretka tiče, Zagrebačko sveučilište našlo se u grupi sveučilišta od 400. do 500. mjesta. Sličan rezultat postiglo je Sveučilište u Ljubljani, Madžarska ima 2 sveučilišta na listi, Austrija 7, Italija 22. Od balkanskih zemalja na listi smo primijetili samo Grčku s dva sveučilišta i Tursku s jednim.

Konkurentnost i visoko školstvo

Daleko najveći broj sveučilišta na listi dolazi i SAD, njih čak 151, što svjedoči o prednosti koje ova supersila još uvijek trenutno ima, i pored ozbiljnih teškoća, naspram ostalih takmaca. Od prvih deset sveučilišta, čak osam je iz SAD, a u prvih deset ugurala su se jedino još dva britanska sveučilišta, Cambridge i Oxford. Poredak prvih deset glasi:

1. Harvard University

2. Stanford University

3. Massachusetts Institute of Technology (MIT)

4. University of California, Berkeley

5. University of Cambridge

6. California Institute of Technology

7. Princeton University

8. Columbia University

9. University of Chicago

10. University of Oxford.

Zbrojeno po zemljama, osim već spomenutih, Njemačka na Šangajskoj listi ima 39 sveučilišta, Velika Britanija 37, Japan i Kina po 23, Kanada 22, Francuska 21, Australija 19, Nizozemska 13, Španjolska, Švedska, i Koreja po 11, Brazil, Izrael, Švicarska, Belgija i Tajvan po 7, Hong Kong i Novi Zeland 5, itd. Vlastiti razvojČlanstvo u Europskoj uniji nije nužno kako bi se neka zemlja našla na Šangajskoj listi i drugim sličnim listama - Hrvatska se mora osloniti na vlastite potencijale kako bi bila konkurentna, bila u ili izvan EU-aU svakom slučaju, već i površan pregled Šangajske liste otkriva usku povezanost između tehnološke razvijenosti i konkurentnosti s jedne strane, i kvalitete i razine visokog školstva s druge strane.

Mnoge EU članice bez predstavnika

Jasno je da članstvo u Europskoj uniji nije nužno kako bi se neka zemlja našla na Šangajskoj listi i na drugim sličnim listama. Zapravo, mnoge članice Europske unije od njih 27 nemaju ni jedno sveučilište na toj listi. Drugim riječima, da bi Hrvatska bila dijelom razvijenoga svijeta članstvo joj u Europskoj uniji malo znači, koliko god se naši političari trudili stvoriti suprotni dojam da je EU rješenje za sve. Upravo obrnuto, Nužan uvjetOsnovna pretpostavka za razvoj pojedine zemlje je naravno vlast koja brine nacionalne interesesvaka zemlja koja želi uspjeh mora se osloniti na vlastite potencijale, a to danas u vrlo kompetitivnom svijetu znači razvijati cijelu uspravnicu školskog sustava te istraživački i industrijski sektor s naglaskom na visoke tehnologije. Osnovna pretpostavka za sve to je naravno vlast koja će brinuti hrvatske interese.

Kriteriji po kojima se gradi Šangajska lista naglašavaju izvrsnost na svjetskoj razini, ali ima i svojih posebnosti koje naravno više odgovaraju nekim zemljama. Primjerice, čak 30% ukupne ocjene nosi broj studenata koji su završili pojedina sveučilišta i kasnije dobila Nobelovu nagradu, odnosno Fieldsovu medelju, kao i broj profesora koji predaju na pojedinim sveučilištima a nositelji su ovih nagrada. To favorizira sveučilišta s najviše novaca, gdje su obično ona američka ovdje u prednosti. Parametar s najviše težine je onaj koji ocjenjuje kvalitetu tekućeg znanstvenog rada, a on se određuje iz broja objavljenih članaka i broja citata. U tom smislu boduju se publikacije koje su upisane u standardne baze podataka za prirodne i društvene znanosti, dok posebnu težinu nose publikacije objavljene u časopisima Nature i Science. Općenito, Nobelova nagrada i Fieldsova medalja te časopisi Nature i Science kao kriteriji pomiču težište prema prirodnim znanostima i matematici. Međutim, ne smije se naravno zanemariti ni humanističke discipline, napose "lokalne" kao jezik i povijest, izuzetno važne za održanje nacionalnog identiteta malih naroda.

M. M.