Čuvati se politike

 

Radovan FuchsRijetko kada je koji zakonski prijedlog izazvao tako jedinstvenu reakciju javnosti kao zakonski paket koji je prije neki dan iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upućen na javnu raspravu. Radi se o čak tri zakona, Zakonu o visokim učilištima, Zakonu u sveučilištu i Zakonu o znanosti s kojima se želi učiniti radikalna reforma na području visoke naobrazbe i znanosti. Praktički svi se slažu da predloženi sustav potiče nekontroliranu komercijalizaciju i privatizaciju sustava visokog obrazovanja i znanosti. Sami zakoni su očajno napisani, a koliko sam predlagač u njihovu kvalitetu ima povjerenja najbolje pokazuje činjenica da je predviđena nevjerojatno kratka javna rasprava od dva tjedna za tako važne i, što se hrvatske budućnosti tiče, temeljne zakone.

Novim zakonima znatno bi se ojačala politička kontrola nad ustrojem i djelatnošću visokoškolskih i znanstvenih institucija, posebice nad sveučilištima, potpuno suprotno ustavnim odredbama o autonomiji sveučilišta. S jedne strane, dakle, imamo znatno povećanje političke kontrole, a s druge strane komercijalizaciju. Ne treba biti posebno maštovit da bi se zamislilo kakav kaos se može iz tako nečega izroditi, i za shvatiti tko će najviše stradati - naši mladi ljudi. Sve je to uključujući i ovaj zadnji zakonski prijedlog zapravo dio jedne šire i sustavne kampanje koja dolazi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i koja je zahvatila cijelu obrazovnu vertikalu. Kako to izgleda na razini osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja pisali smo ne tako davno u članku „Kako ponoviti tuđe greške - Nacionalni okvirni kurikulum".

Vjerojatno najveći skup s temom novih zakonskih prijedloga održan je jučer u velikoj dvorani na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Na njemu je zaključeno da su prijedlozi nacrta triju zakona - o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu neprihvatljivi u predloženom obliku. Dakle, radi se o vrlo jasnom stavu akademske zajednice i da bi se on ostao ovako jasan važno će sigurno biti zadržati i njegovu akademsku razinu, odnosno politici i političarima ne dozvoliti da sve pretvore u jeftinu političku uravnilovku. Drugim riječima, ne bi sada nikako nikako bilo dobro da se sada rasprava svede na prepucavanja između HDZ-a i SDP-a.

Ulozi su ogromni, radi se zapravo u budućnosti Hrvatske u najizravnijem smislu. Hoćemo li biti zemlja konobara ili ćemo imati pravo i na visoku naobrazbu?

M. M.

 

 

 

Zakonski prijedlozi neprihvatljivi u predloženom obliku

Akademska i znanstvena zajednica svjesne su da su promjene u visokom obrazovanju i znanosti potrebne, ali smatraju i da su prijedlozi nacrta triju zakona - o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu neprihvatljivi u predloženom obliku, zaključeno je na večerašnjoj javnoj raspravi koja je o tim zakonskim prijedlozima održana na Medicinskome fakultetu.

Aleksa BjelišJavnu raspravu organizirali su Institut Ruđer Bošković (IRB), Sveučilište u Zagrebu i Institut za fiziku.

Ti su zaključci prihvaćeni aklamacijom i sažetak su rasprave čiji je moderator bio akademik Ivica Kostović, a uvodničari ravnatelj Instituta za fiziku Petar Pervan, prorektori zagrebačkoga Sveučilišta Bojan Baletić i Ksenija Turković te dekan Pravnoga fakulteta Žarko Potočnjak.

Uvodničari su suglasni kako je predlagač izradio i predstavlja zakonske prijedloge na krajnje neznanstven način, neprihvatljiv za akademsku zajednicu i pod okriljem tajnosti. Prorektorica Turković ocijenila je da je izostala strategija donošenja zakona te da procedura donošenja zakona jasno određuje da se moraju uspostaviti partnerski odnosi sa zainteresiranom javnošću.

Akademik Kostović naznačio je i druge zaključke duge rasprave, a za njih zadužio pravnike iz triju institucija - prorektoricu za međunarodnu suradnju zagrebačkoga Sveučilišta Kseniju Turković, prodekana Pravnoga fakulteta Davora Adriana Babića i glavnoga tajnika Medicinskoga fakulteta Darka Bošnjaka.

Istaknuvši da će tročlano povjerenstvo večerašnju raspravu sažeti u zaključke i oblikovati ih jezikom pravničke struke, akademik Kostović izdvojio je neke od tih zaključaka.

Tako će, primjerice, u zaključcima biti da u zakonskim prijedlozima treba izbaciti sve odredbe koje, po mišljenju sudionika rasprave, krše autonomiju sveučilišta i koji su, kako je rekao saborski zastupnik SDP-a i nekadašnji ministar znanosti Gvozden Flego, "antiustavni te vode prema tvrdoj etatizaciji".

Rasprava je pokazala da se sudionici zauzimaju za to da znanost treba voditi kompetitivno, ali pozdravljaju i predloženo programsko financiranje, uz primjedbu da nije razrađen način provedbe.

U raspravi je istaknuo i da se radi o radikalnim zakonskim rješenjima koja se ne donose u zadnjoj godini mandata vlade.

Iskazana je i bojazan da bi donošenje tih zakona moglo naštetiti pregovorima Hrvatske s Europskom unijom jer su poglavlja o znanosti i obrazovanju privremeno zatvorena, a mogla bi biti ponovno otvorena ako se situacija u znanosti i obrazovanju radikalno promijeni što, istaknuto je, sugeriraju zakonski prijedlozi.

Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš smatra da je rasprava ukazala na još jedan problem koji otvaraju zakonski prijedlozi, a to je mogućnost privatizacije dijela javnoga sustava.

Po riječima ravnateljice IRB-a Danice Ramljak, promjene treba pokrenuti u pravome trenutku a to svakako nije sadašnji kada se znanstvena i istraživačka zajednica homogeniziraju sa sveučilištima.

Hina

 

 

 

Atentat u tri čina na hrvatsku znanost

Ovo otvoreno pismo pišem kao prilično običan hrvatski građanin, koji u znanosti radi od 2001. godine. Budući da - za razliku od mnogih među nama - zasad nisam egzistencijalno ugrožen, imam mogućnost skrenuti vam pozornost na jedno pitanje o kojem ovisi budućnost svih nas. Ministarstvo znanosti je, naime, u tajnosti i bez obrazloženja pripremilo nacrte tri nova zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Budući da je za prethodnu javnu raspravu pritom predviđeno samo 13 radnih dana (do 1. studenoga ove godine), preostalo vrijeme, a ni raspoloživi prostor ne dopuštaju mi razložitije govoriti o njihovim dobrim stranama, niti o pojedinim člancima.

StudentiOnima koji bi mogli pomisliti da sam - poput mnogih korisnika državnih jasli - samo razmažen, mogu odmah reći da ću cijeli svoj radni vijek de iure ili de facto provesti zaposlen na određeno vrijeme, i da se protiv toga nimalo ne bunim. Jedina mi je želja da pravila igre budu jasna, poštena i što stalnija, i da mi omogućuju opstanak u rodnoj zemlji.

U pogledu hrvatskih sveučilišta, smatraju i veći pravni stručnjaci od mene, nacrt novih zakona izravno je protuustavan - nasuprot zajamčenoj autonomiji, osnivaju se sveučilišna vijeća, putem kojih će članovi-neznanstvenici, koje imenuje Vlada RH, prema odozgo dobivenim uputama moći uvjetovati većinu ključnih odluka. U skladu s tim, rektorima su, kao njihovoj glavnoj transmisiji, dodijeljene gotovo diktatorske ovlasti, a važna uloga dekana, čelnika pojedinih sveučilišnih sastavnica (fakulteta) potpuno je marginalizirana. Na takav način izvršna se vlast u rad sveučilišta nije miješala niti u socijalizmu!

Unatoč ustavno zajamčenoj slobodi znanstvenoga stvaralaštva, preko upravnih vijeća i drugih mehanizama na sličan se način državnoj politici želi podvrgnuti sve znanstvene institute, a u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje - zaduženom za strategiju znanstvenih prioriteta - po novom bi također odlučnu riječ imali ministri, pa i sam predsjednik Vlade. Tvrdi se da je cilj spriječiti korupciju, no za suzbijanje kriminala - ako ga ima - nadležni su policija i državno odvjetništvo, a ne visoki dužnosnici (još stara mudrost kaže da se lopovima banke ne povjeravaju).

StudentiUnatoč ustavno propisanoj skrbi za znanstvena dobra kao za duhovne narodne vrednote, znanstvena djelatnost na nečuveni se način kani izručiti tržišnim principima. Osim što je udio sredstava Ministarstva znanosti, odnosno državnoga proračuna, u financijama pojedinih instituta zakonskim nacrtom ograničen na 60, odnosno 80 posto, nestale su sve odredbe koje su njihove samostalne prihode ograničavale očuvanjem neovisnosti, dostojanstva i osnovnih zadaća znanstvene djelatnosti, kao i odredbe o uvažavanju i poticanju nacionalnih sadržaja. Takvim rješenjima znanstveni se djelatnici umjesto na rad za opće dobro upućuju na svojevrsnu intelektualnu prostituciju, teško spojivu s temeljnim načelima znanstvene objektivnosti i humanizma.

Tko plaća neko istraživanje u društvenim i humanističkim znanostima često želi odrediti i sam rezultat! Prirodne, biomedicinske i tehničke znanosti na tu su vrstu pritiska otpornije, no interes financijera u njih se nerijetko odražava u poslovnoj tajni i patentima - zašto bi netko čija zarada počiva na fosilnim gorivima prije vremena pristao da ih zamijene čistiji, obnovljivi izvori energije? Bez daljnjega, veza s ekonomijom može biti blagotvorna za poticanje i primjenu mnogih znanstvenih dosega, no za to je potrebno tržište veće i slobodnije od hrvatskoga, u kojemu su mnoga "gospodarska čuda" ionako zasnovana na sumnjivim posezanjima u državni proračun.

Kažu da je kriza i da nema novca, no od ukupno 143 milijarde proračunskih kuna za redovnu će se djelatnost svih instituta u 2010. izdvojiti 326 milijuna kuna (samo 0,23 posto!), a za tzv. mirovne misije čak 333. Društveni i humanistički instituti, za čijim znanstvenim radom nema znatnije tržišne potražnje, no koji jedini mogu pridonijeti stručnom upravljanju kompleksnim sustavima poput države i društva te usmjeravanju opće kvalitete života, u toj masi sudjeluju s poprilici jednom trećinom, što i uz najoprezniju projekciju znači da će se na njima uštedjeti tek 20 do 40 milijuna kuna - malo za cijelo društvo, no presudno za njihovu djelatnost! Kao u priči o kovaču čija je škrtost na čavlima za potkivanje dovela do propasti cijeloga kraljevstva, budući da je konj tijekom bitke zbacio vojskovođu. Najvažnije od svega, predloženi paket tako drastičnih promjena ne može se opravdati pretpristupnim pregovorima s Europskom Unijom, budući da su dotična poglavlja već zaključena - čak je i Europa zadovoljna postojećim zakonom, donesenim ne tako davne 2003. godine.

Umjesto da poradi na boljoj primjeni trenutačnih propisa, čini se da je Ministarstvu lakše svako malo sve bezobzirno pretumbati, tako da se mutna voda nikada ne razbistri - tko zna hoće li za pet, deset ili petnaest godina ostati itko da se sjeti kako je i ovaj pokušaj bio samo još jedna u nizu pogrešaka?

Filip Hameršak, asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
objavio portal Jutarnjeg lista

Pon, 18-11-2019, 14:25:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.