ne znam otkuda sindikatima tolika uvjerenost da glasovi prikupljeni za održavanje referenduma već znače i rezultate samoga referenduma, Osobnom, ja sam potpisala zahtjev za održavanje, ali s namjerom da na samom referendumu glasam PROTIV sindikalnih zahtjeva za čuvanje svete krave. Kosorici u tom pogledu zamjeram uglavnom to što nema petlje početi s otpuštanjem min. 30% prekobrojnih ljudi u državnoj administraciji, već naprotiv ta birokracija svakim danom i dalje sve više buja (paradržavvne Agencije, fondovi, zaklade, instituti, ..sve to i dalje gomila umjetno zaposlene ispod žita).
Inače, gornji Šolin članak također, prema mom mišljenju, ne odgovara istini, jer RH, istina, nije zadnjih 10 godina isisao ''krupni kapital'', ali nas je zato isisao financijski kapital, gurajući nas sve dublje u dužničko ropstvo putem divljih kamata, konzumerizma, navlačenja na kojekakve 'špekulacije' dionicama, i kompletnim rezanjem grane malog i srednjeg poduzetništva, sve potpomognuto sumanutom poreznom politikom. Dokle god se ''više isplati'' ulagati u špekulacije i financijski inžinjering, a nikako se ne isplati ulagati u realni sektor, dotle će se sav nacionalni prihod prelijevati u strane financijske institucije.

Nadodao bih još i "komunistički kapitalizam" na onaj "divlji statalizam". Gospodin Šola je potpuno u pravu i nemam ništa dodati.PS Žao mi je što nismo mogli skupiti ovoliko potpisa za inicijativu More je kopno.

HRVATSKA IMA IZLAZA IZ MORALNE I GOSPODASRKE KRIZE .
Sporo ali se pokreću procesi promjena zahvaljujući znanstvenicima koji su se uključili u izradu i predstavljanje konkretnih programa za izlaz iz krize..
PROGRAMI GOSPODARSKE OBNOVE REPUBLIKE HRVATSKE
Koje objedinjuje i koordinira HRVATSKI SVEJTSKI SABOR do sada kompletirani programi:

• MEĐUNARODNI CENTAR MLADIH, koji se treba realizirati na prostoru od 200 km2 na području gradova Vrgorca i Makarske te susjednog grada Ljubuškog u B i H;
• PROGRAM GOSPODARSKE OBNOVE HRVATSKE,
• Program MEĐUNARODNI POSLOVNI CENTAR Karlovac,
• Program OLIMPIJADA KULTURE Osijek( 2012. god.)
• PROGRAM ZBRINJAVANJA OTPADOM u RH,
• PROGRAM ENERGETIKE u RH.
• PROGRAM EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE

Do sada je prijavljeno ukupno 33 programa, a u procesu dovršetka nalazi se još 5 programa koji će biti kompletirani ovih dana. Ukupna aproksimativna procjena investicija, za 33 programa, procjenjuje se na iznos cca. 100 milijardi EUR-a, čime se otvara 400.000 novih proizvodnih radnih mjesta. Do sada su osigurana investicijska sredstva u iznosu cca. 50 milijardi EUR-a. Najveći dio sredstva odnosi se na Program tranzita robe preko Hrvatske u međunarodnom javnom prometu i „Hrvatsku Svjetsku Banku“ na koje otpada cca. 60 milijardi EUR-a, a za ostale investicije preostaje cca. 40 milijardi EUR-a. Akcent današnjeg Znanstvenog skupa biti će prometni pravci i program „Hrvatske Svjetske Banke“, „Olimpijada kulture“, koja se organizira u Hrvatskoj 2012. godine te „Međunarodni Poslovni centar Karlovac“.

Program INTERIM čiji je naručitelj Europska komisija.
Nedavno istaknuta „Strategija razvoja“, s kojom je Vlada izašla u javnost, ne može poslužiti za raspravu o strateškim programima i projektima, a još manje za poduzimanje konkretnih strateških poteza.
Isto tako ni znanost ni struka nisu još ponudili niti jedan konkretni smjer i PROGRAM ZA IZLAZAK IZ GOSPODARSKE I MORALNE KRIZE. Svi nude nekakve nove načine oporezivanja plaća, mirovina, ukidanje državnih poticaja, subvencija, smanjivanje TV pretplate itd., a nitko ni riječi o konkretnim programima i projektima, koji će osigurati:

1. Pokretanje velikih investicijskih radova
2. Otvaranje velikog boja novih proizvodnih radnih mjesta
3. Pokretanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva
4. Značajno povećavanje – porast BDP i životnog (potrošačkog) standarda
5. Sustavno i dugoročno povećavanje izvoza i relativno smanjivanje uvoza, itd.

Jedno od najgorih mogućih rješenja predstavlja čekanje katastrofe – „grčkog sindroma“ –

Hrvatski razvojni resursi iznose oko 56 milijardi EUR-a, koji se mogu koristiti za strateško-gospo darski razvoj, kroz strateško partnerstvo, što znači bez novih zaduživanja države i bez prodaje milimetra hrvatske grude.
Danas Republika Hrvatska ima samo dva izravna specifična strateška resursa s kojima može izaći na svjetsko tržište FDI (Foreign Direct Investments) – izravnih inozemnih ulaganja, a to su:
- Međunarodni javni promet sa pripadajućim ekonomskim multiplikatorima
- Strateška poljoprivredna proizvodnja ekološki održivih živežnih namirnica i njihov pretežiti izvoz preko cjelogodišnjeg turizma, za što postoje izvrsni prirodni resursi.

U ovom trenutku postoji konkretni interes velikih svjetskih ulagača u razvoj međunarodnog javnog prometa, a sasvim konkretno radi se o slijedećim strateškim projektima iz PROGRAMA RAZVOJA PROMETNO-GOSPOD ARSKOG SUSTAVA:
1. Izgradnja nizinske, dvokolosiječne i elektrificirane željezničke pruge Rijeka – Zagreb – Botovo.
2. Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala „Zagrebačko pristanište“.
3. Izgradnja velikog poslovno-logist ičkog čvorišta „Miklavlje“.
4. Razvoj “Međunarodnog poslovnog centra Karlovac”
5. Izgradnja mreže željezničkih pruga između lučkih terminala i logističkih čvorišta za unutarnji (interni) prijevoz kontejnera po strogom normativu matičnih brodova od 75 TEU/h
- Priprema izgradnje novog matičnog terminala „Omišalj“ na otoku Krku.
- Izgradnja novog željezničko-ces tovnog mosta kopno – otok Krk.
- Izgradnja novog ranžirnog kolodvora „Kraljevica“.
- Izgradnja IMONODE željezničke pruge Rijeka – Koper – Trieste
- Izgradnja plovnog kanala Dunav – Sava (Vukovar – Šamac)
- Izgradnja konsolidacijsko g strateškog čvorišta „Rugvica“ kod Zagreba – Karlovca.

Za projekte od 1. – 5. postoji neupitni strateški interes Europske unije, koja je čak izdala specijalni Certifikat, kojim jamči svojim poduzetnicima za uloženi kapital u njihovu realizaciju, Kine čiji je Parlament donio odluku o ulaganju 10 milijardi USD, te pisma namjere čak 11 najvećih svjetskih brodskih kompanija, koje kontroliraju više od 2/3 svjetskog kontejnerskog prometa i koje imaju bogato iskustvo u FDI ulaganjima u funkciju međunarodnog javnog prometa:

1. „Hutchinson Port Holding“ – Vode luku u Hong Kongu, više od 30.000 zaposlenih. Operater i developer u 50 luka u 25 zemalja diljem svijeta. Prošle godine servisirali 65,3 milijuna TEU-a i ostvarili udio od 20% u svjetskom kontejnerskom transportu morem.
2. „PSA Singapore Terminals“ – Vode luku u Singapuru, oko 6.000 zaposlenih. Investicije u 28 projekata u lukama u 16 zemalja. Prošle godine ostvarili 25,14 milijuna TEU-a samo u Singapuru, a globalno ukupno 56,93 milijuna TEU-a. Nude uslugu više od 200 pomorskih linija i vezu sa 600 luka u 123 zemlje.
3. „APM Terminals“ – Dio su „Maersk“ grupacije, imaju oko 18.000 zaposlenika i 50 terminala u 34 zemlje, između ostalog u luci Rotterdam. Ostvaruju promet od 31 milijun TEU-a, te zauzimaju jedno od vodećih mjesta u svijetu u pomorstvu i logistiki.
4. „Dubai Ports World“ – Oko 30.000 zaposlenih, 49 terminala i još 12 u razvoju u 31 zemlji svijeta. Prošle godine ostvaren promet od 43,4 milijuna TEU. Očekuju rast prometa do 95 milijuna tona u idućih 10 godina zbog niza razvojnih projekata u Indiji, Kini i Bliskom istoku.
5. „Hamburger Hafen und Logistik AG“ – Vlasništvo grada Hamburga, imaju oko 5.000 zaposlenika i slave 125 godina postojanja, te osim u Hamburgu imaju terminal u ukrajinskoj Odessi na Crnom moru. Prošle godine ostvarili 4,9 milijuna TEU-a.
6. „T.O. Delta“ S.p.A. (Evergreen Group) – Sjedište u Veneciji, dio su Evergreen grupacije koja ima oko 18.000 zaposlenih i predstavlja jednog od najvećih svjetskih brodara sa više od 150 brodova u floti.
7. „International Container Services Inc.“ – Sjedište u Manili na Filipinima, posjeduju i upravljaju sa 18 terminala u 13 zemalja. Promet prošle godine iznosio 3,55 milijuna TEU-a. Između ostalog imaju terminale u Brazilu, Poljskoj, Indoneziji, Japanu, Ekvadoru, Magadaskaru.
8. „Overseas Port Management“ – Trenutno upravljaju sa kontejnerskim terminalima luke Aden u Jemenu, gdje je ostvareno 350.824 TEU-a, te luke Bandar Abbas u Iranu (1,4 milijuna TEU-a).
9. „Mariner Corporation Limited“ – Globalni fond koji se primarno angažira i pojavljuje u razvoju projekata i upravljanju.
10. „Dragados“ – Oko 9.000 zaposlenih, veliko iskustvo u gradnji offshore platformi. Dio su španjolske ACS grupacije, čiji je direktor Florentino Perez, aktualni predsjednik nogometnog kluba Real Madrida.
11. „TCB Group“ – Vodeći španjolski lučki operater. Imaju terminal u Barceloni i nizu drugih španjolskih luka, te na Kubi, Brazilu i Meksiku.
Na kraju pozvani su sudionici Skupa da pridonesu boljitku Hrvatske bilo intelektualno, fizički ili financijski, s napomenom da je vrijeme za zajedništvo, za odgovornost kako za sadašnje tako i za buduće generacije. Odgovornost za opće dobro koje mora biti iznad osobnog interesa. Bez općeg dobra nema ni pojedinačnog dobra, osim kod pojedinaca koji osobni interes stavljaju iznad općeg. Privremeno oni dobivaju, a dugoročno sijeku granu na kojoj sjede.
Detalji na www.hssd.hr
Koordina tor Niko Šoljak prof. ing.