Obavještajno-medijska priprema za sastanak Igmanske inicijative

 

Prema ovotjednim novinskim napisima, biskup Komarica polaže velika očekivanja u susret s Ivom Josipovićem u Banja Luci. Citira se njegova nada da će se posjetom hrvatskoga predsjednika ne samo Sarajevu nego i Banjoj Luci okrenuti novi list i otvoriti vrata masovnijem povratku Hrvata iz Republike Srpske. I, zaista, kao najviši predstavnik Katoličke Crkve u Republici Srpskoj, iz koje je do 1995. godine etničkim čišćenjem protjerano gotovo cijelo katoličko stanovništvo (200.000 osoba), biskup Komarica idealna je osoba s čijim se željama i nadama može politički manipulirati. Naime, Ivo Josipović sada  zaista do mile volje može u Banja Luci okretati nove listove, jer tamo Hrvata više nema i svi imalo realniji znaju da će tako ostati zauvijek. Pa zato priče o povratku Hrvata nikoga ne zabrinjavaju, a ponajmanje Srbe. Ali su s druge strane pogodne za relativiziranje važnosti susreta Josipović-Dodik u glavnom gradu Republike Srpske, čime se de facto i s hrvatske službene strane amenuje etničko čišćenje kao temelj srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ako se pri tome može za hrvatske medije dobiti i koja slika s katoličkim biskupom, još bolje, zar ne?

Boris_Tadic_01Igmanska inicijativa u subotu će okupiti tročlano Predsjedništvo BiH, s Harisom Silajdžićem, Željkom Komšićem i Nebojšom Radmanovićem, te hrvatkoga i crnogorskoga predsjednika. Tu će naravno biti i nezaobilazni srbijanski predsjednik Boris Tadić, za kojega britanski diplomati već otvoreno govore da ima formacijsko mjesto - lider regije. Ova „Jugoslavija u malom" temelji se na priznavanju stanja na terenu i isprikama sviju svima, po onoj „tko nas bre zavadi". Tako, osim što je srbijanski parlament nedavno donio rezoluciju kojom izražava žaljenje za zbivanja u Srebrenici, Ivo Josipović s hrvatske strane u sklopu jednoga širega akcijskog plana svako malo od kada je stupio na dužnost odlazi u Bosnu i Hercegovinu ili se susreće s Borisom Tadićem šireći bratstvo i jedinstvo.

A da je nekima jako važan predstojeći sastanak Igmanske inicijative i nedjeljni odlazak hrvatskoga predsjednika kod Dodika u Banja Luku svjedoči činjenica da broj vijesti vezanih uz razna zbivanja u Bosni i Hercegovini ovaj tjedan bio iznenađujuće veliki. Osim najave susreta s biskupom Komaricom o kojoj smo već nešto rekli, ovaj tjedan mogli smo čitati tekstove i o tome zašto je pala Bosanska Posavina, kao i tekstove o nepoznatoj sudbini Ratka Mladića, ali poznatoj sudbini njegovoga dnevnika pisanoga s više različitih rukopisa.

Tako se zagrebački tjednik Nacional zaista potrudio i donio opširni "istraživački" članak pod naslovom 'Dok je padao Brod, Tuđman i Šušak gledali su operu u HNK'. Već sam naslov članka bi trebao biti dovoljan da se iznesu svi potrebiti zaključci, no dodat ćemo kako se radi o razgovoru s bivšim predsjednikom Savjeta HVO-a Bosanske Posavine i gradonačelnikom Dervente, dakle osobom koja je izravno sudjelovala u događanjima oko pada Bosanske Posavine. Zbog toga ne znamo po kojim kriterijima ova osoba sebe ne smatra odgovornom za tadašnja zbivanja, kao uostalom što nitko ne pita za pad Bosanske Posavine ni generala Petra Stipetića, koji je iz Đakova zapovijedao i bio nadređen operativnoj zoni Istočna Posavina. No, zato u članku u Nacionalu ne nedostaje „vrlo kolegijalnih" političkih i svakih drugih optužbi na račun generala Praljka, koji danas sjedi na haaškoj optuženičkoj i klupi i koji s padom Bosanske Posavine nije mogao imao baš nikakve veze budući da tada nije zapovijedao ni jednom postrojbom.

Što tek reći na sada po drugi puta otkriveni dnevnik Ratka Mladića (prvi puta je otkriven u lipnju 2009. )? Dnevnik je nakon prvih "ekskluzivnih" vijesti o njegovom postojanju u međuvremenu postao pravim vrelom optužbi na račun hrvatskoga ratnog političkog i vojnog vodstva. Već predobro znanom tehnikom čupanja rečenica iz konteksta, hrvatskoj javnosti plasiraju se „dokazi" iz dnevnika da su bosanskohercegovački Hrvati i Srbi tijekom rata u dogovoru dijelili Bosnu i Hercegovinu. U pitanje kakve veze ima kupovina oružja od Srba za vrijeme rata s Muslimanima-bošnjacima s navodnim zajedničkim dijeljenjem Bosne i Hercegovine zaista nema smisla ulaziti, već ćemo samo primijetiti kako se nitko u cijeloj galami nije uspio sjetiti da su se Muslimani-bošnjaci naoružavali upravo preko Hrvatske i da je upravo Hrvatska vojska 1995. pod zapovjedništvom Franje Tuđmana došla skoro glave Republici Srpskoj. Da HV nije bio zaustavljen od strane međunarodnih čimbenika, danas Dodika ne bi bilo. No, sjetiti se toga bilo bi odista posebno nezgodno sada kada nam se predsjednik Ivo Josipović sprema u Banja Luci i Sarajevu učiniti novi iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima. Da bi farsa bila potpuna, sve se to događa u istom trenutku kada obitelj Ratka Mladića pokreće u Srbiji zahtjev da se on proglasi mrtvim. Službeno mrtvi Mladić tako prestaje biti teret Srbije, a njegov neautorizirani dnevnik ratnog zločinca postaje još jednom polugom regionalnog udruživanja. Krasno odigrano, nema što.

M. M.

Ned, 15-12-2019, 19:05:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.