Josipović će ići do kraja

 

Zadnji prosrpski potezi Ive Josipovića ponukali su čak i visoke dužnosnike Stranke demokratske akcije (SDA) reći kako su „stvari u BiH mogle biti puno gore da nije bilo Hrvatske". Nakon Ive Josipovića, koji je dok još traju haaška suđenja vlastitu zemlju pred međunarodnom zajednicom optužio za dijeljenje susjedne države, pravo je osvježenje bilo čuti da je Republika Hrvatska zbrinula mnoge izbjeglice iz BiH, te da su predsjednici dviju država Alija Izetbegović i Franjo Tuđman u srpnju 1995. godine u Splitu potpisali Sporazum o vojnoj suradnji dviju država, koji je omogućio završetak rata u BiH. Naime, upravo na to podsjetio je predsjednik SDA Sulejman Tihić nakon što se prošli tjedan sastao s Jadrankom Kosor. Očigledno su u vodećoj bošnjačko-muslimanskoj stranci procijenili što hrvatsko samooptuživanje i amnestiranje Srbije za ratove devedesetih znači, kao i koliko bi izgledna nova dominacija Beograda u „regionu" bila u skladu s interesima naroda koji SDA predstavlja.

Zaključiti kako su potezi Ive josipovića slučajni ili proizvod nekakvoga početničkoga nesnalaženja bilo bi opasno podcjenjivanje situacije. Politička karijera trenutnog hrvatskog predsjednika nije od jučer. Već desetak godina kao „pravni ekspert" izravno sudjeluje u zbivanjima u i oko Haaškog suda i jako dobro zna i razumije međunarodno pravne posljedice haaških procesa, kao što jako dobro razumije međunarodni značaj hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije. Njegova predsjednička politika u „regionu" slijedi želje vrlo utjecajnih međunarodnih čimbenika, prvenstveno Velike Britanije, dok je istovremeno na međunarodnopolitičkoj sceni sama Republika Hrvatska slaba, s malo ugleda i vjerodostojnoti. A to što ovaj puta iz Srbije ne dolaze tenkovi već nasmijani predsjednik bez kravate znači samo da Hrvatima mora sada biti teže razaznati što se stvarno događa i kuda ih se vodi.

Netko će ovdje reći da hrvatski narod nije bolje ni zaslužio kada je nakon dva mandata Stjepana Mesića izabrao Ivu Josipovića, ali to ne bi bilo ni pravedno ni točno. Za početak, nije hrvatski narod izabrao Ivu Josipovića, već je on na izborima ipak dobio podršku koja je znatno manja od natpolovične. Isto tako, treba primijetiti kako je tijekom kampanje Ivo Josipović pričao jedno, a danas radi nešto sasvim drugo. Drugim riječima, i dobar dio onih glasača koji su zaokružili njegovo ime je zapravo prevaren. Tako Ivo Josipović nije tijekom kampanje govorio da treba povući tužbu za genocid protiv Srbije, već je slao upravu suprotnu poruku naglašavajući činjenicu da je on osobno sudjelovao u njezinom nastanku. Isto tako, isticao je svoje velike zasluge u oslobađanju zatočenika srpskih logora tijekom Domovinskoga rata, a prvi sada prelazi preko negiranja izravnog sudjelovanja Srbije u ratu u Republici Hrvatskoj, kao da su logori s hrvatskim zatočenicima bili u nekoj drugoj zemlji a tenkovi nisu dolazili preko naše istočne granice.

Iako prva predsjednikova „regionalna" ofenziva tijekom koje se čak dva puta sastao s Borisom Tadićem i tijekom koje je bio u dvodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini naišla unutar Hrvatske na brojne kritike i otpore, ne treba misliti kako će se stvari zaustaviti na tome. Pogled na najbliže predsjednikove suradnike i medije koji ga podržavaju te njihove dosadašnje aktivnosti jasno ukazuju da nam slijedi nastavak njihovog angažmana. Štoviše, osjećaj da se konačni cilj može dostići očigledno je već prevladao, jer pojedinci iz predsjednikova kruga se više ni ne susprežu izreći najgore laži i krivotvorine na račun zbivanja devedesetih godina prošlog stoljeća, odnosno osoba koje su sudjelovale u stvaranju hrvatske države. Drago Pilsel se možda nije dugo zadržao na Pantovčaku, ali ga je Ivo Josipović bio iza izbora (ne prije, naravno) angažirao i pored toga što su mnoge njegove izjave zapravo neoprostive, poput one da se emitiranjem serijala o vukovarskim herojima na HRT-u treba ukinuti jer se „stvara antisrpska histerija".

Što tek reći na dr. Dejana Jovića, osobu za koju se nije ni pokušalo sakriti izravna veza s britanskom obavještajnom zajednicom? Politolog s londonskim doktoratom i konzultant britanske Ekonomsko-obavještajne agencije, čovjek po kojemu Hrvatska ne treba ući sama u Europsku uniju već treba čekati ostale zemlje treće Jugoslavije, glavni je analitičar u Uredu predsjednika koji se navodno zalaže za što hitniji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sve te konstrukcije toliko su nakaradne i krive da se jednostavno ne smiju prestati proizvoditi da se ne bi sve skupa samo od sebe srušilo. I zato s Pantovčaka ne možemo očekivati bilo kakav zaokret ili predah, tamo su ljudi koji nikada ne bi u Ured predsjednika došli da je Republika Hrvatska zaista suverena i samostalna i koji tamo ne će moći ostati ako ona to opet postane.

M. M.

Pet, 13-12-2019, 01:03:27

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.