Islandsko "ne pod svaku cijenu" Europskoj uniji

 

Islandski predsjednikNa Islandu je ovaj vikend održan referendum o tome hoće li Islanđani vraćati dug islandske internetske banke Icesave. Ovaj dug vraćao bi se poglavito britanskim i nizozemskim štedišama koji su štednjom u ovoj propaloj banci rado izbjegavali određena porezna opterećenja. O ovoj temi do sada nije općenito puno pisano u hrvatskim medijima, pa zato ovdje spominjemo kako su upravo Velika Britanija i Nizozemska vršile velike pritiske na Island kako bi njezino malobrojno stanovništvo na sebe preuzelo 4 milijarde eura duga nastalog propašću već spomenute banke. Ovi pritisci bili su takvima da je Europska unija početkom veljače i službeno zatražila od Islanda da prvo provede referendum pa da se tek onda nastave pregovori o članstvu te zemlje u EU.

Računica je jasna. Na Islandu, koji je dugo vremena bio izvan Europske unije, i koji je usput budi rečeno prvi službeno priznao nezavisnost Republike Hrvatske, stanovništvo je pogođeno financijskom krizom u prvi mah prigrabilo ideju o ulasku u Europsku uniju kao svojevrsnom rješenju ekonomskih slabosti te sjeverne otočne zemlje. Međutim, pojavio se problem sa zemljama članicama, Velikom Britanijom i Nizozemskom. Naime, jasno je kako su se, iako formalno razdvojeni, pregovori oko prebacivanja na Islanđane duga propale banke Icesave u stvarnosti pokazali duboko povezani s pregovorima o članstvu u EU i željom Islanda da se proces pridruživanja što prije završi.

Na referendumu ovog vikenda trebalo je dakle odlučiti hoće li se prihvatiti zahtjevi dviju jakih članica Europske unije i tako onda znatno ubrzati pristupanje Europskoj uniji, ili će se pružiti otpor ideji da svaki građanin Islanda zbog duga jedne privatne banke na sebe preuzme dug u vrijednosti jednog novog automobila. Što su Islanđani odlučili na koncu bilo je upravo u skladu s najavama anketa. Velika većina izjasnila se protiv preuzimanja duga propale banke Icesave, iako su mnogi političari, uključujuće premijerku Jóhanne Sigurðardóttir bili za suprotno rješenje, odnosno za bojkotiranje referenduma. Zgodan osvrt na islandska zbivanja prenosimo u nastavku, a bavi se pitanjem hoće li političari sada već uhodanim metodama zaobići većinsku (93% postotnu u islandskom slučaju) volju građana. U svakom slučaju, navodno je na stol već pala puno povoljnija britansko-nizozemska ponuda Islandu - pa se referendum ako ništa drugo barem utoliko isplatio.

M. M.

 

 

Island odbio isplatiti dug: Znači li "Ne" zbilja ne?

 

Oni koji traže dobre vijesti ih mogu naći na Islandu. Međutim, dobre vijesti za Island su ujedno i loše vijesti za Veliku Britaniju i Nizozemsku. Nekih 93,1 posto islandskih građana je na referendumu glasovalo protiv sporazuma s bankama, masivno "Ne" je zasigurno jasan signal javnog gnjeva.

Islanđani su bili pozvani glasovati o tome treba li zemlja sklopljenim sporazumom isplatiti Engleskoj i Nizozemskoj 5,3 milijardi dolara. Tim bi se iznosom koji predstavlja 45% ekonomskog outputa Islanda prošle godine kompenzirali depozitni gubici nastali kolapsom banke Landsbanki prije nešto više od godinu dana.

Islanđani su u znak protesta na javnom referendumu velikom većinom odbacili prijedlog zakona kojim bi na grbaču svakog građanina sjelo 16.400 dolara duga čime bi se ispunili zahtjevi Velike Britanije i Nizozemske za pokrivanjem gubitaka izazvanih krahom jedne od najvećih islandskih privatnih banaka.

Obični ljudi, radnici, poljoprivrednici i ribari, porezni obveznici, liječnici, medicinske sestre i nastavnici su odbili da kroz porez na svoja leđa prihvate teret gubitaka nastalih kao posljedica aktivnosti neodgovornih pohlepnih bankara.

Neuspjeh u postizanju sporazuma je spalio na lomači kredit Međunarodnog Monetarnog Fonda Islandu i potaknuo agenciju za kreditni rejting Fitch da sreže zemlji ocjenu na "junk" (smeće). Moody's i Standard & Poor's su zaprijetili sličnim korakom ako ne dođe do dogovora.

Politički čelnici Islanda već probavaju postići novi sporazum s Velikom Britanijom i Nizozemskom pokušavajući rezultate jučerašnjeg referenduma baciti u zaborav. Islanđani su iskoristili javni referendum da se narugaju zahtjevu da na sebe prihvate obveze bankara koji su dopustili da financijski sustav stvori dužnički teret 10 puta veći od nacionalne ekonomije.

Tri najveće nacionalne banke koje su postavljene pod državnu kontrolu u Listopadu 2008 godine su cijelo desetljeće uživale u tržišnoj slobodi nakon vladine privatizacije krajem 1990-ih i početkom ovog desetljeća.

Prosvjednici su se okupljali svaki tjedan u zadnje vrijeme. Islanđani su bacali crvenu boju po fasadama kuća i automobilima zaposlenika propalih banaka Kaupthing Bank, Landsbanki i Glitnir Bank, izražavajući svoj bijes. Vlada je imenovala posebnu komisiju za istragu financijskih zloupotreba i identificirala više od 20 slučajeva u kojima će se podići tužbe.

Island ne treba pomoć MMF-a koja bi svakom stanovniku oko vrata objesila kamen težak 16.400 dolara. Naivci u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj su se onomad požurili igrati u islandskim bankama, naivci u Engleskoj i Holandiji su ti koji bi trebali snositi posljedice. Bilo je savršeno očito da se Island nalazi u neodrživoj situaciji i da je narazumnije bježati od tamo što je prije moguće.

Možda je najbolja stvar koju sada treba učiniti bankrotirati i snositi posljedice. Ako to i nije najbolje rješenje, to je ono što 93% građana Islanda želi uraditi, pa bi tako vlada Islanda trebala i postupiti. Bankrotom na dugovanjima, Island bi svijetu poslao važnu poruku: "Ne činite gluposti".

Znatiželjnici se sada sigurno pitaju: "Da li NE doista znači NE"?

Izbjegavanje volje većine od 93% građana je pogrešno intepretiranje poruke rezultata jučerašnjeg referenduma poslate cijelom svijetu. Političarima na cijelom planetu međutim NE ne znači NE, ono znači sve što političari žele da znači.

Stav da je želja 93% ljudi irelevantna je vrlo opasan.

Roman, cromalternativemoney.org

Pon, 14-10-2019, 16:36:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.