"More je kopno" - Čemu proizvoditi poraze?

 

More je kopnoProšli tjedan okončana je akcija prikupljanja potpisa radi raspisivanja referenduma o načinu rješavanja problema razgraničenja sa Slovenijom, a u organizaciji građanske inicijative "More je kopno". Podsjećamo, po Ustavu RH, građani mogu pokrenuti referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To u praksi znači da je u 14 dana potrebno prikupiti nešto više od 400.000 potpisa kako bi se referendum raspisao, što je dakako moguće postići samo uz odličnu organizaciju i isto takav odaziv građana. Koliko se sjećamo, unazad deset godina postojale su samo dvije inicijative kada je broj prikupljenih potpisa mjerio u stotinama tisuća. Prvi puta bilo je to 2001. godine na valu nezadovoljstva zbog Vladine politike prema Haaškom sudu, a drugi puta to je bilo 2008. godine, kada je Katolička Crkva iza svetih misa tijekom dvije nedjelje u prosincu prikupljala potpise za peticiju "Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji".

2001. godine prikupljanje potpisa za referendum pokrenuto nakon što je bila podignuta MUP-ova tjeralica za generalom Gotovinom. Međutim, i pored u zakonskom roku skupljenih 400.000 potpisa, do referenduma nikada nije došlo jer je netko u organizacijskom odboru zaboravio ili "zaboravio", sada to više nije važno, činjenicu da se potpisi moraju prikupljati uz točno definirano referendumsko pitanje. Kako je točno pitanje pri skupljanju potpisa izostalo, sav trud i potpisi građana nisu imali pravnog učinka, a Vlada Ivice Račana mogla je odahnuti. Posljedice ovog promašaja su bile dalekosežne. Volju građana vladajuće strukture sada su mogle nesmetano izigrati, a otpor "najtvrđih" braniteljskih udruga Račanovom i Mesićevom novom kursu polako se i neumitno nakon toga raspao. Hrvatska je tako nastavila put ucrtan godinu dana ranije na izborima 2000., koji nas je doveo tu gdje smo danas, s optužnicom o "zajedničkom zločinačkom pothvatu" i potragom za nepostojećim topničkim dnevnicima koji se koriste kao dokaz nečega što se nikada nije dogodilo.

Nešto više od 200.000 potpisa skupljeno je 2008. godine povodom 60. obljetnice Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, kada se potpisivala peticija "Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji". Potpisivanje peticije tom prilikom podržale su brojne udruge i vjerske zajednice koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Katolička Crkva organizirala je skupljanje potpisa dvije nedjelje za redom iza svetih misa čemu se zacijelo može zahvaliti veliki odaziv građana. Akciju su ispred građanskih udruga predvodile Udruga Glas roditelja za djecu (GROZD) i Hrvatsko odgovorno društvo (HOD). Predsjednik HOD-a Ivica Relković kazao je tom prilikom kako je u dvostruko nadmašene prognoze organizatora da će se prikupiti sto tisuća potpisa. U svakom slučaju, radilo se o uspješnoj akciji za koju nije ni trebalo prikupiti više od 400.000 potpisa kao što je to u slučaju s referendumom.

Ivica Relković, koji je već dakle sudjelovao u masovnom skupljanju potpisa, bio je i sada jedan od koordinatora građanske inicijative "More je kopno". No, vratimo se korak unazad kako bi se podsjetili na tijek događanja vezan uz referendum o načinu razgraničenja sa Slovenijom. Zahtjev Vladi da raspiše referendumom na posebnoj konferenciji za tisak prvi je uputio prof. dr. Miroslav Tuđman 3. studenoga, nakon čega je uslijedilo pismo potpore akademika Pečarića kojeg su supotpisale stotine hrvatskih intelektualaca, a o čemu je Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća već podrobnije izvijestio. Tuđmanov zahtjev za referendumom bio je upućen Vladi RH, i predstavljao je oblik političkog pritiska koji je Vlada, da je htjela, mogla iskoristiti za poboljšanje hrvatskih pregovaračkih pozicija. Međutim, hrvatska Vlada odlučila je propustiti i ovu priliku, a za osnaživanjem svojih pozicija referendumom u međuvremenu su se odlučili Slovenci.

Kako je na početku krenula akcija prikupljanja potpisa u organizaciji "More je kopno" činilo se da će doseći tek manji postotak potrebnih potpisa. No, organizatori su tijekom četrnaestodnevne kampanje pokazali dozu agilnosti, pa je ona u drugom tjednu njezina trajanja poprimila ozbiljnije razmjere. Možemo sada samo reći šteta što se to dogodilo prekasno, jer je brojka od 200.000 na koncu prikupljenih potpisa najbolji dokaz da se moglo uz ozbiljniji pristup od početka postići puni uspjeh. Uostalom, zašto i ne bi tako bilo kada u hrvatskoj javnosti zapravo postoji konsenzus oko toga da se razgraničenje sa susjednim zemljama mora temeljiti na međunarodnom pravu, a ne na ad hoc političkim arbitražama. No, ispalo je kako je ispalo, dovoljan broj potpisa nije skupljen, a Vlada Jadranke Kosor i međunarodni pokrovitelji arbitražnog sporazuma sa Slovenijom mogu sada odahnuti. Hrvatski narod i hrvatski građani opet su ostali bez prava glasa.

U društvu u kojem strukture vlasti i masovni mediji ne prezaju ni od ničega, naravno, nije lako organizirati nešto protiv njihove volje, pa čak i kada je svekolika javnost na vašoj strani. No, ako se neko prima organizacije prikupljanja potpisa za referendum kojim bi se zaštitile hrvatske granice, dojma smo da bi onda takvoj akciji trebalo pristupiti s krajnjom ozbiljnošću. Odgovornost prema javnosti je ovakvim okolnostima velika i tu se ne bi smjelo podcjenjivati njezine volja i snaga. Neuspjeh s pokretanjem referenduma sada u konačnici samo ide u korist onih koji su referendum htjeli izbjeći pod svaku cijenu i daje im još jedan argument kako su bili u pravu. Štoviše, u ovim okolnostima je po prirodi stvari vrlo teško pokrenuti drugu akciju prikupljanja potpisa, ali ovaj puta dobro organiziranu od početka. Rupa u brodu Jadranke Kosor je začepljenja, i on još jednom može nesmetano nastaviti kursom koji mu je zadan.

M. M.

Pet, 13-12-2019, 02:15:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.