A zašto bi hrvatski branitelji trebali umirati ranije?

Slobodna Dalmacija donijela je porazne statistike po kojima hrvatski branitelji umiru znatno ranije od prosjeka, pa samo po evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja dnevno nas napusti četiri branitelja u prosječnoj dobi između 50 i 60 godina. I dok je ova činjenica bolna sama po sebi, dodatno ljuti objašnjenje uzroka ovoga stanja koje su svojim čitateljima servirale spomenute novine. Naime, jedan od "eksperata" iz Ministarstva hrvatskih branitelja objasnio je u tekstu Slobodne Dalmacije kako je uzročnik ranog umiranja kod branitelja "kumulativni, ratni stres". Drugim riječima, trebali bi vjerovati kako se radi o normalnoj pojavi za sve veterane u svim ratovima. Tom "ekspertu" iz Ministarstva, naravno, nije palo napamet puno logičniji i očigledniji uzrok ranijem nastanku bolesti kod hrvatskih branitelja. A to je dugogodišnji stres nastao stanjem u društvu i politici, pri čemu su sve vrijednosti i ideali za koje su se hrvatski branitelji nekada borili izigrani pred njihovim očima, a njima samima uskraćena bilo kakva mogućnost utjecaja na izopačenu sliku o Domovinskom ratu i, još važnije, promjenu općeg poraznog stanja u hrvatskom društvu.

Braniteljska populacija, barem većina koja nije posustala u svojim idealima, našla se zadnjih godina u nemogućoj situaciji, gotovo opravdavati se i ispričavati za svoj ratni angažman. Počevši od nebrojenih suđenja s prvenstvenim ciljem kriminalizacije Domovinskog rata, preko protjerivanja mnogih branitelja iz redova policije, vrlo perfidnih metoda obračuna s braniteljima kroz program potpunog reduciranja Hrvatske vojske, pa do isticanja svih mogućih incidenata kada su protagonisti bivši pripadnici hrvatskih ratnih postrojbi. Slobodno se može reći kako je ovaj proces degradacije braniteljske populacije valjda jedinstven u svijetu, odnosno da je nemoguće naći državu u kojoj se borci za njezinu samostalnost nakon dobivenog rata osjećaju poraženima i gubitnicima kao što je to u Hrvatskoj. I to zbog koga i kojih...

Branitelji kao što vidimo po statistikama objavljenima u Slobodnoj Dalmaciji, osim što dižu ruku na sebe, sve više su žrtve različitih teških bolesti čijem razvoju, kao što je i laicima dobro poznato, bitno doprinosi psihičko stanje. Štoviše, to se onda prenosi i na članove obitelji, gdje su statistike također porazne. A nama preostaje jedino zaključiti da bi nezadovoljstvo bolje bilo pretočiti u konkretnu akciju, nego ovako nestajati na marginama društvenog života i dati se potpuno ušutkati i pasivizirati. I mali korak može se činiti beznačajnim na početku, ali svaki vojnik tijekom Domovinskog rata činio je razliku pa bi to bez problema mogao i opet. Umjesto slušanja što kažu drugi, vrijeme bi bilo da branitelji počnu tjerati druge slušati što kažu oni. I tu ne mislimo na najčešće sustavno i potpuno paralizirane braniteljske udruge, čast naravno izuzetcima. Branitelji su danas dio civilnog društva i promijeni stanja mogu doprinijeti već i kroz razne privatne inicijative ili nezavisne civilne projekte. Treba naći nove alternativne načine djelovanja ili se priključiti već onim postojećim projektima s izglednim perspektivama. Nikada nije kasno, zašto se isključiti i nijemo promatrati što se događa? Nova vremena samo traže nove odgovore.

M. M.

Ratni stres: u Hrvatskoj umiru četiri branitelja dnevno

Od početka 2008. godine do danas od posljedica bolesti umrlo je čak 2512 hrvatskih branitelja. Podaci pokazuju da dnevno u Hrvatskoj umiru najmanje četiri hrvatska branitelja, čija je prosječna životna dob između 50 i 60 godina.

Ostaje, međutim, otvoreno pitanje je li taj broj i veći, jer Ministarstvo hrvatskih branitelja raspolaže samo podacima o smrti onih ratnika čije su obitelji obavijestile Ministarstvo o njihovoj smrti. S obzirom na to da je prosječna životna dob u Hrvatskoj između 68 i 70 godina, nije teško zaključiti da su branitelji populacija koja umire – mlada!

− Najčešći su uzroci smrti u populaciji hrvatskih branitelja srčani i moždani udar te razni oblici karcinoma. Poznato je da je stres jedan od ključnih čimbenika za nastanak krvožilnih bolest, međutim, presudnu ulogu za nastanak tih bolesti u braniteljskoj populaciji ima kumulativni, ratni stres − objašnjava dr. Mladen Lončar iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Sistematski pregledi

Iako napominje da spomenute bolesti nisu izravna posljedica rata, ističe da su ratni stresovi pogodovali ranijem nastanku bolest, ali i njezinu ubrzanom razvoju.

− To je jedan od razloga zašto hrvatski branitelji umiru ranije nego ostala populacija, u kojoj su srčani i moždani udari vezani uz kasniju životnu dob − kaže dr. Lončar.

Iz tih je razloga predsjednik Udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak prije nekoliko godina za članove svoje udruge, ali i sve one koji su prošli strahote zatočeništva u logorima, osigurao preko Udruge liječnika dragovoljaca Domovinskoga rata redovite sistematske preglede, koji su se pokazali prijeko potrebnima.

− Samo u posljednjih nekoliko godina umrlo je više od 300 bivših logoraša. Rat nas i danas nemilo “odnosi” − kaže Rehak i nastavlja:

− Sistematski pregledi spasili su mnoge živote. Mnogi su bolest otkrili na vrijeme i počeli liječenje. Na to da teške bolesti kao posljedica ratnih stresova još uvijek pogađaju ne samo branitelje, nego i njihove obitelji, u puno većem postotku nego obitelji koje nisu osjetile rat - upozorava i Zvonko Milas, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata.

Snježana Dukić
Slobodna Dalmacija