Sorosov poučak

 

Neki dan sam naletio na tekst Matije Babića, osnivača Portala Index.hr, u kojem je ukratko ispričana priča o tome kako je nastao jedan od danas najčitanijih portala u Republici Hrvatskoj. Dakle, sve je počelo iz mladenačke zanesenosti, pa je mali Matija radio i više od deset sati dnevno na svojim prvim internetskim stranicama. Ono što je razlikovalo Matijinu od sličnih takvih mladenačkih inicijativa, kojih je bilo i kojih i danas ima dosta, je možda doza bezobrazluka s kojom je tražio svoje mjesto pod suncem. Tako je primjerice razgovor s Ivicom Račanom dobio izmislivši podatak kako je Tony Blair 5,17% glasova dobio preko Interneta. No, ono što je napravilo ključnu razliku u slučaju Matije Babića bio je George Soros, odnosno njegova zaklada Otvoreno društvo. Oni nisu tražili ljude koji će pisati što im oni kažu, nego su tražili ljude koji već pišu kako oni žele. I to su onda bili spremni financijski podržati.

George SorosKaže se često kako je najteže skupiti prvi milijun. I tko će to bolje znati nego George Soros. Ključan je inicijalni poticaj koji izdvaja jednu inicijativu naspram drugih. Zaklada Otvoreno društvo znala je dobro kako nezrela ideja može postati vrlo brzo ozbiljna ako joj se otvori perspektiva kroz financijsku podršku. A kada takvo financiranje uključiti ambiciozne i mlade ljude šanse za uspjeh postaju izgledne, kao što je na kraju ispalo s Portalom Index.hr.

Svaki uspjeh vuče nove uspjehe, pa je za očekivati kako ekipa okupljena oko Portala Index.hr u medijskom prostoru ne će ostati samo na tome. A i da ostane, utjecaj ovog portala već sada ne treba podcjenjivati. Ako ništa drugo, postao je mjesto gdje se okupljaju mladi ljudi s novinarskim ambicijama, i koji će jednog dana odlaziti u druge medije, sa znanjem koji su stekli radeći za Index.hr. Pri tome, ključ po kojem se biraju ti mladi ljudi vjerojatno se po ničemu ne razlikuje od ključa po kojem je birala zaklada Otvoreno društvo svojedobno kada se odlučila plaćati pisanje Matije Babića. A zašto i bi?

Ostaje nejasnim zašto "naši ljudi" nikako ne uspijevaju svladati lekciju koju nam je devedesetih očitao George Soros. Ne radi se tu o nikakvoj velikoj mudrosti, tek možda o nešto novaca. Teško je vjerovati da svi naši iseljenici koji su svojedobno vrlo srčano pomagali Hrvatsku kroz humanitarnu pomoć i novce s kojima se naoružavala vojska ne bi danas bili zainteresirani za postojanje jedne zaklade kojom bi se ciljano podržale inicijative s nacionalnim predznakom na područjima i temema od posebne važnosti za budućnost Hrvatske. Isto vrijedi sigurno i za naše ljude u Hrvatskoj, koji su se u ovih petnaestak godina samostalnosti uspjeli u poslu, a senzibilizirani su za nacionalna pitanja.

Uostalom, bilo je inicijativa s nešto drugačijim ciljevima, ali opet sa sličnim motivima, koje su uspjele. Dobar primjer je Zaklada "Za istinu o Domovinskom ratu". Ova zaklada je do sada skupila ozbiljna financijska sredstva za obranu hrvatskih generala, na način da je veći broj spontanih inicijativa stopljen u jednu organiziranu i zakonski reguliranu inicijativu. Zaklada "Za istinu o Domovinskom ratu", ili neka druga slična zaklada, trebala bi biti sasvim dovoljna za pokretanje nekih stvari u Hrvatskoj koje nisu pokrenute svih ovih godina. Istina, rezultati ovakvog rada i pristupa možda ne bi bili vidljivi istog trenutka, ali bi mogli bitno u konačnici promijeniti sliku Hrvatske.

M. M.

 

 

 

Pretpovijest Indexa

1999.

Zvučat će patetično ali tako je bilo. Nakon smrti mog oca, njegovi kolege skladištari u Dalekovodu skupili su 1998. novac za pomoć mojoj obitelji. Za taj novac odlučili smo kupiti PC, i tako je sve krenulo. Trećeg travnja 1999. pokrenuo sam svoj prvi sajt Vlast.net, a par mjeseci kasnije i Izbori.net.

Bili su to zgodni politički sajtovi. Organizirao sam prvi chat u Hrvatskoj (s Račanom i Budišom na kojem je Račan priznao da je pušio travu), intervjuirao sam Mesića dok je bio autsajder, Tomac me potjerao s intervjua zbog pitanja je li više knjiga napisao ili pročitao, imali smo prvi forum u Hrvatskoj, prvi u Hrvatskoj postavio sam na sajt gotovo anonimnu tražilicu "Google", itd.

Račana sam na chat nagovorio izmišljenom informacijom o 5,17 posto glasova koje je Blair dobio od korisnika interneta. Račan je tu informaciju dva-tri dana kasnije mrtav hladan lupio u Vjesniku. Bilo mi je i ful smiješno kako sam s HTV-a precrtao kartu izbornih jedinica, da bi na dan izbora u prajm tajmu HTV objavio moju kartu i napisao "izvor: Izbori.net". Bio sam dizajner, "programer", novinar i fotograf. Sajtove sam napravio u čistom HTML-u, dizajn sam radio u Corelu, za svaku promjenu trebalo je mijenjati deset stranica. Radio sam na sajtovima deset do petnaest sati svaki dan.

Baš čitam intervju vezan uz link tjedna na Monitoru iz 1999. Intervju zaključujem time što se hvalim posjećenošću od 200 ljudi dnevno.

2000.

Svijet sam promatrao u bojama Feral Tribjuna, crno-bijelo. Sve vezano uz Tuđmana bilo je crno, sve protiv Tuđmana bilo je bijelo. Moja vizija svijeta kasnije se pokazala djetinjastom i pogrešnom, barem u ovom drugom dijelu.

U osnovnoj i srednjoj školi bio sam propalica. Jedva sam se iz trećeg pokušaja upisao na faks, jedino što me zanimalo, politologiju. Prvu godinu završio sam s nekih 4.7, i shvativši da nisam baš toliki idiot koliki sam mislio da jesam, odlučio sam napustiti faks i pridružiti se borbi protiv zla - Tuđmanovog režima.

Moj doprinos rušenju HDZ-a nije bio ne znam kako golem, ti moji sajtovi, ali osjećao sam da radim ispravnu stvar. Pare me nisu zanimale, radio sam to jer me je nešto gonilo da to radim.

Ali pare su došle.

I to doslovno ovako: jedan dan nazvali su me iz Otvorenog društva (notorni Soros, je li) i zamolili da dođem na sastanak. Pitali su koliko ti para treba. Ja sam pitao da li nešto traže zauzvrat. Oni su rekli samo radi to što radiš.

Ja sam i dalje radio to što sam radio, pare su sjele. Moje prve pare za koje sam kupio Yugo 55, koji je zapravo bio Yugo 45, al me zajebalo jer sam uzeo prvi iz Oglasnika.

2001.

Ideja je u to doba bila da pokrenem Iskonov portal, tako sam dogovorio s pokretačem Iskona Damirom Sabolom. Nismo se uspjeli dogovoriti oko vlasničkih udjela i ja sam otišao u Globalnet. Tamo sam se zadržao oko godinu i pol dana.

Skupio ekipu, dobar dio koje je i danas na Indexu (Gordan Novoselec - glavni programer i drugi najveći suvlasnik, Andreja Hudika - glavna urednica, Ivan Krpan - novinar, Miljenko Nikolić - urednik auto Indexa).

2002.

Odlaskom direktora Nenada Severina i dolaskom izvjesnog Vidasa s užasnom smiješnom frizurom, sve je otišlo kvragu.

Globalnet nam je ukinuo dvadesetak tisuća kuna mjesečno koliko smo dobivali, a oko udjela u vlasništvu nismo se uspjeli dogovoriti. U studenom 2002. odlučili smo se za definitivni odlazak iz Globalneta.

Jedan dan samo smo se skupili i otišli.

Svim posjetiteljiama tadašnjeg portala Onlajn na monitorima je stajalo ovo, dok se svima koji su se spajali iz Globalneta na naslovnici prikazivala najnormalnija naslovnica Onlajna. Obavijest je tako stajala nekih 24 sata, dok ovi iz Globalneta nisu skontali. Tako smo izveli da svi naši posjetitelji saznaju za Index.

Par dana kasnije u prostorijama Globalneta potukli smo se oko servera, koji je i danas jedan od onih na kojima se vrti Index.

Sklopio sam dobar dil za stančić na Trešnjevci koji nismo morali plaćati, na karticu moje mame kupili smo par stolova u Mercatoneu, posudili smo par polovnih kompjutera i donijeli svoje od doma.

Jednom od tadašnjih suvlasnika Globalneta, jedinom poštenom hrvatskom tajkunu Ivanu Matiću, došao sam s konceptom Indexa. Rekao mu da tri mjeseca nećemo zaraditi ni kune i da li hoće biti suvlasnik u zamjenu za 200 tisuća kuna. Matić je otišao do bankomata. Ako će Matić jednom trebat bubreg, dobit će ga.

Bila je to sredina studenog. Ostala su nam dva tjedna za pokretanje Indexa najavljenog prvog prosinca 2002. - meni za dizajn, Gordanu za programiranje.

Intervju na Monitoru gdje objašnjavam zašto smo otišli i što namjeravamo. Osim Monitora, skoro nitko nije popratio pokretanje novog portala. Hvala Anderlonu. Bila je vijest na podnevnom dnevniku HTV-a, i užasno mi je žao što ne znam tko je bio urednik.

Tako nekako je krenulo.

Matija Babić

{mxc}

Ned, 27-09-2020, 08:02:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.