Zazivanje izvanrednog stanja

Ubojstvo Ivane Hodak osim brojnih osuda pokrenulo je i političku lavinu s ciljem smjena aktualne Vlade.  Najotvoreniji je u tom smislu bio Zoran Milanović, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske, koji je u ime predsjedništva te stranke zatražio ostavku Vlade i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Predsjednik Mesić nije zatražio prijevremene izbore, ali nije skrivao ni kako se u svojim željama ne razlikuje puno od Milanovića: "Nisam siguran da je moguće ići na prijevremene izbore s obzirom na odnos snaga u Saboru, ali i u cijelom društvu. Pravo je SDP-a da to traži, ali mislim da je to nemoguće izvesti". Budući, dakle, da i predsjednik procjenjuje kako je odnos snaga u Saboru i, posebno važno, u cijelom društvu takav da se ništa ne može napraviti preko nekakvih izvanrednih izbora, nekima je pala na pamet nova genijalna ideja - izvanredno stanje!

Trebali uopće podrobnije razglabati što bi značilo uvođenje izvanrednog stanja za međunarodni položaj Hrvatske? No, nekim dosadašnjim najvećim dušobrižnicima za dosljedan europski put Hrvatske u Europsku uniju pod svaku cijenu odjednom je taj cilj postao potpuno nevažan. Neposredno prije sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost koju je predsjednik Stjepan Mesić sazvao za četvrtak, novinarka Večernjeg lista Deana Knežević upitala se u naslovu svoga teksta: Treba li Hrvatskoj izvanredno stanje?

I, treba li? Izgleda da ipak ne.

Po tekstu Deane Knežević, onima koji bi uveli u Hrvatskoj izvanredno stanje kao uzor je poslužila, a zašto nismo začuđeni, Srbija. Tamo je u policijskim akcijama nakon ubojstva predsjednika Vlade Zorana Đinđića uhićeno više od deset tisuća osoba. Izgleda da se nekima to učinilo pravim malim rajem, samo kada bi se moglo nešto tako prenijeti u Hrvatsku. Ako ne će svjedočiti kako treba prvih sto, ima drugih sto. Ma što sto, tisuću, deset tisuća.

U situaciji u kojoj se nije bilo u stanju osigurati ni sigurnost obitelji odvjetnika optuženika u slučaju koji se već davno poprimio nevjerojatne dimenzije i važnost, primjerice kada se predsjednikov savjetnik uputio u stranu državu i upustio u radnje koje su potpuno izvan njegovih ovlasti, neki bi sada htjeli pokrenuti masovna uhićivanja. Kako bi se valjda učinio i zadnji korak u potpuni kaos i do kraja ukinuo demokratski poredak.

No, srećom, izgleda da "odnos snaga u cijelom društvu", kako to kaže predsjednik, nije takav da će se obistiniti ovaj crni scenarij. Već novinarka Večernjeg lista sakupila je niz izjava političara koje jasno svjedoče kako ideje o izvanrednom stanju nisu dobrodošle, i kako se Hrvatska ne može uspoređivati sa Srbijom. Ostaje ipak pitanje i briga, koliko još dugo?

M. M.

Treba li Hrvatskoj izvanredno stanje?

Hoće li i u Hrvatskoj uslijediti akcija poput srbijanske ‘Sablje’, u kojoj je nakon ubojstva premijera Đinđića uhapšeno više od 11.000 ljudi? Dok neki očekuju isto takav energičan potez hrvatskih vlasti, drugi upozoravaju da između hrvatske situacije i one u Srbiji ipak nije moguć znak jednakosti. Podsjetimo, akcijom ‘Sablja’ u Srbiji je svojedobno bilo uvedeno izvanredno stanje koje je trajalo četrdesetak dana. Privedeno je oko 11.600 osoba, među kojima je bilo stranačkih dužnosnika, vojnih lica, ljudi iz pravosuđa, srbijanske estrade...

Hrvatska nije Srbija

Za sutra je zakazana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost s dvije točke dnevnog reda. Državni vrh i čelnici sigurnosnih službi prvo će analizirati stanje sigurnosti u zemlji, a potom dosege dosadašnjih i eventualnih novih akcija u borbi protiv kriminala. No, pozvani dužnosnici s kojima smo razgovarali ne očekuju nikakvu drastičnu akciju i obrazlažu zašto smatraju da bi hrvatska inačica ‘Sablje’ bila loš izbor. Njihova je poanta uglavnom u tome da se izvanredno stanje uvodi onda kad se redovite institucije sustava raspadaju, a to u Hrvatskoj nipošto nije slučaj.

– Uvesti takvu akciju značilo bi uvesti izvanredno stanje. U izvanrednom stanju netko dobiva izvanredne ovlasti. Kad nekome date izvanredne ovlasti, tada više funkcioniraju mehanizmi demokratske kontrole nad državnim institucijama. Svime time, Hrvatska bi zapravo objavila korak natrag u odnosu na ono što je potrebno za pristupanje Europskoj uniji – kaže analitičar Davor Gjenero. Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič kaže ovako: – Hrvatska nije Srbija. Ima izgrađene državne institucije koje mogu funkcionirati. Tomislav Karamarko kao ministar unutarnjih poslova i Vladimir Faber kao novi ravnatelj policije sigurno će brzo dovesti do rezultata.

I stari ministri

Sugovornik iz državnog vrha, koji je želio ostati anoniman, napominje da politika uvijek u takvim situacijama ima dvije mogućnosti – ili nešto bučno najavljivati ili o akcijama šutjeti dok ne bude rezultata. Ovaj put, smatra isti izvor, pogotovo ne treba očekivati da će se o novim akcijama govoriti na sva zvona. Da li zbog toga što još formalno nisu razriješeni ili iz nekog drugog razloga, na sutrašnju sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost pozvani su, među ostalima, ministri Ana Lovrin i Berislav Rončević, kao i šef saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić i budući šef SOA-e Josip Buljević.

Deana Knežević
Večernji list