U Sanaderlandu

 

U Sanaderlandu U Sanaderlandu je sve super. Može se krasti, može se lagati, može se biti bitanga i baraba i baš zato biti cijenjen i popularan. Za uspjeh vlastito znanje i rad su nisu više potrebni, a tuđe je poželjno pod uvjetom da ga se dade dobro iskoristiti.

U Sanaderlandu na stranačkim izborima ima kandidata koliko i funkcija. Ali nitko ne može spriječiti izraze čestitke i ushićenja izaslanika izbornim pobjednicima.

U Sanaderlandu se uvijek zna koliko je sati. Može se biti ministar i istovremeno vrlo uspješan dioničar. I nikakva povjerenstva o sukobu interesa tome ne mogu stati na rep.

U Sanaderlandu nema cenzure. Novinari točno znaju o čemu i kako smiju pisati, a o čemu se ne smiju. Ako je novinar dovoljno bezobrazan postaje novinarom godine. Ako je novinar bavi političkim pamfletima njegova profesionalnost je neupitna.

U Sanaderlandu može se reći bilo što ako ste moralna vertikala ili predsjednik republike. Bilo kada o bilo čemu i bilo kome. Dogme ne postoje, već se svi moraju pokoravati demokratskim standardima koji se mijenjaju od prilike do prilike.

U Sanaderlandu ne postoji lustracija, već obrnuto. Oni koji bi trebali biti lustrirani lustriraju žrtve. U toj zemlji kazni i istraga za masovna ubojstava ako su se dogodila prije 1990. a iza kraja rata 1945. nema. Saznanja i rezultati iskopavanja masovnih grobnica drže se u bunkeru ili Sloveniji.

U Sanaderlandu Državno odvjetništvo istražuje, ali neke istrage nikada ne završavaju. Na sudovima se donose presude, ali nema straha jer postoje ladice za one slučajeve koji dočekaju zastaru.

U Sanaderlandu na svjedoke se prije i tijekom suđenja mogu vršiti pritisci kada to radi načelnik policije zadužen za istragu. Žrtve koje snimaju ovakve razgovore zove se na obavještajne razgovore.

U Sanaderlandu možete poslati doktore i policiju da strpaju ženu u ludnicu u trenutku kada razgovara s novinarima. Ako ste zaslužni novinar možete paradirati i s pištoljem oko pojasa i tražiti i dobiti zaštitu nevladinih udruga za ljudska prava. Za kokain koji vam nađu pazite da je loše kvalitete.

U Sanaderlandu može dati gradonačelniku i kofer novaca pred novinarima, a da se to zove klađenjem i zezancijom. Možete zaraditi 16 milijuna eura na prenamjeni GUP-a i još se žaliti kako vam je propao plan gradnje jer novi GUP ne predviđa ono što ste vi zamislili.

U Sanaderlandu je, kao što smo rekli, odista super. Tu je sve moguće, samo ako znate prave brojeve telefona.

M. M. 

 

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Snaderu i Kosorici...Jusuf 2008-04-30 07:44
Evo iz VL, članak koji ne želim komentirati. To izvode Sanaderovi koalicioni partneri:

Hrvati u Dalju!
Osjećam se kao da mi uzimaju i ono malo dostojanstva! Zar nije dovoljna kazna nama Hrvatima što moramo gledati po Dalju četnike kojima su obnovljene kuće, koji su zaposleni u policiji? Zar im i ime moga oca smeta? – ogorčena je Josipa Kemenji inicijativom u Dalju vladajućeg SDSS-a kojom bi se šetalište koje nosi ime njezina oca Josipa Kemenjija, preimenovalo u šetalište utemeljitelja moderne klimatologije dr. Milutina Milankovića.

Uspomena na oca
Kako dodaje, otkako je čula za inicijativu kojom bi se diralo u uspomenu na njezina oca, pričuvnog policajca ubijenog zvjerski 1. kolovoza 1991. u OŠ Dalj, ne može spavati, a prošlu noć provela je pišući pismo ministrici Jadranki Kosor.

– Hrvatsko društvo gleda me kao privilegiranu, a ne gledaju da od svoje 10. godine živim bez oca. Moja sestra Matea od druge godine. Ta ulica mi je sve što mi je ostalo od oca i uvijek rado ljudima kažem – to je njegova ulica! Zar nije dosta i mojoj majci kojoj su u ratu ubijeni suprug, brat, stric, nećak i dva bratića? – dodaje Josipa napominjući da tko je bio Milanković malo znaju i Srbi.
Ideju o zamjeni ulica, kaže, smatra stoga čistom željom da se izbrišu imena onih koji su pobijeni jer su branili svoj dom. U Dalju, dodaje, ima ulica koje ne nose imena hrvatskih branitelja, no one većini u Mjesnom odboru nisu zanimljive.

Pokrenuta peticija
Osim obitelji ubijenoga policajca koja od ratnih godina živi u Osijeku jer im je povratak u Dalj prebolan, ogorčeni su i ostali stanovnici napaćenog sela hrvatske nacionalnosti koji su jučer pokrenuli peticiju kojom traže zabranu promjene imena.

– Svi smo razočarani. Josip Kemenji masakriran je s još četvoricom gardista u školi. Zašto dirati uspomenu na njega? Nećemo im dati! Zar im nije dosta što je obnovljena kuća dr. Milankovića? On je ionako tek rođen u Dalju, a život je proveo u Beogradu – revoltiran je i vijećnik MO Dalj Tomislav Hajduković koji je nakon pada sela proživio pakao srpskih logora. Ono čega se boje jest to da će – dođe li prijedlog na općinsko poglavarstvo proći i biti podloga za izmjene i drugih ulica koje nose imena ubijenih branitelja, policajaca i civila.

– Uz peticiju, podnijet ćemo i zahtjev da se Mjesni odbor podijeli na dva dijela – jedan neka bude srpski, a drugi neka bude naš – zaključuje on.
Prijavi Administratoru
#2 nemirni četomiribosanac 2008-04-30 23:10
Nemirni četomiri koji su preostali nakon "mirne reintegracije" pokazuju nam da smo grdno pogriješili jer Istočnui Slavoniju nismo uzeli mačem što oni shvataju kao našu slabost a ne našu plemenitost. Spriječimo ih da dalje ne razaraju Hrvatsku.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...

Tko je na vezi?

  • Kolduš
  • 1 korisnik
  • 77 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal