U subotnjem podlistku Večernjeg lista Obzor mogli smo pročitati u članku pod naslovom "3M - Strategija novina budućnosti" kako je predsjednik uprave Styrije Horst Pirker doputovao privatnim zrakoplovom na samo nekoliko sati u Dubrovnik, gdje je u sklopu prve Komunikološke škole Matice hrvatske održao predavanje o temi „Budućnost medija“. Ako se oljušte suvišne riječi, srž te ingeniozne strategije (3M strategija – multimedija, multikanali i multiplatforma) je u slučaju Styrije i Hrvatske da se do veće tiraže stiže Internetom, odnosno u konkretnom slučaju internetskim portalom Večernjaka - koji je "iznimno dobar, moderan i na međunarodnoj razini". S druge strane, strateg Horst Pirker nije znao objasniti kako to da dnevnik "24 sata" sa svojih 200 do 250 tisuća primjeraka dnevno ima danas veću nakladu nego Večernji i Jutarnji list zajedno.

Što se tiče samih sadržaja, odnosno uređivačke politike, u članku u Večernjem listu nije bilo puno riječi. Ništa nismo saznali ni o temama na koje su se u svom otvorenom pismu Horstu Pirkeru podrobno osvrnuli uredništvo i suradnici Porala Hrvati AMAC krajem veljače [Otvoreno pismo portala Hrvati AMAC predsjedniku uprave Styrije]. Možda je gospodin Pirker mogao kupiti poštansku marku, uputiti sms-poruku ili e-mail i pristojno odgovoriti na to pismo, umjesto ići tumačiti u Dubrovnik da „Styria želi dati doprinos društvu, a ne samo ubirati profit“, te da „ne želi nikakvu moć i zato je slobodna i od politike i drugih moćnika“.

Gospodin Pirker ne želi biti (prvi) moćnik, ali pribivanjem školi koja želi postati „stalno okupljalište najuglednijih svjetskih medijskih lidera“ pokazuje da jest i da želi biti medijski lider. Štoviše, ako smo ga na engleskom dobro razumjeli, i "opinion leader“.

A kakva je uređivačka politika „Večernjaka“, tko tamo i što govori, možemo se izvrsno uvjeriti čitanjem ostatka subotnjeg „Obzora“. Izdvojit ćemo ovom prilikom samo veliki razgovor s Ivicom Mudrinićem - "Mudrinić: Pravi sam gadget freak" - popraćen crno-bijelim fotografijama, valjda da bi se naglasila avangardnost još jednog stratega hrvatske budućnosti, koji upravlja tvrtkom koja je isto kao i kao i Večernji list ne tako davno bila u hrvatskom vlasništvu.

Za Mudrinića je jednom netko pitao "Hoće li Mudrinić poslužiti kao model za spomenik doprinosu dijaspore Hrvatskoj!?". Da smo čitali samo tiskano izdanje Večernjeg lista, odnosno da nema komentara čitatelja ispod razgovora s Mudrinićem na Večernjakovom portalu, pomislili bismo da je odgovor - da. Ovako smo ipak saznali da još ima nade jer narod u Mudriniću kao "gadget freaku" vidi samo ovo drugo. Što je neusporedivo više nego što smo saznali za onih 6 kuna za tiskano izdanje, a s kojima smo doprinijeli putnim troškovima gospodina Pirkera.

2M, odnosno M. M. 

   

3M - Strategija novina budućnosti

Predsjednik uprave Styrije Horst Pirker na samo nekoliko sati privatnim je avionom doputovao u Dubrovnik kako bi u sklopu prve Komu-nikološke škole Matice hrvatske održao predavanje o temi "Budućnost medija". Škola je u prvom okupljanju u Dubrovnik privukla 30-ak predavača i dvanaest najboljih studenata komunikologije s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba te Hrvatskih studija, a kako su kao cilj naveli namjeru da postanu "stalno godišnje okupljalište najuglednijih svjetskih medijskih lidera", gostovanje čelnika Styrije Horsta Pirkera uklopilo se u taj pristup.

Pirker je svojih devedeset minuta izlaganja o budućnosti novina temeljio na iskustvima europskih država, trendovima u medijima te je izložio strategiju "3M" kojom više vrsta medija (TV, radio, novine, sms, web portal) dostavlja informacije različitim kanalima (satelitom, kabelskim TV, fizički; UMTS-om) na različitim platformama (papir, PC, mobitel). Bez takve strategije, smatra, novine u budućnosti neće imati veći uspjeh. Pirker je prikazao kako je opći trend u svijetu medija pad broja izdavača novina, ali i pad tiraža. Jedini su iznimci u Europi, kad je riječ o broju tiskanih primjeraka novina, Austrija i Hrvatska. Promjene su se dogodile i kod čitatelja, koji također bilježe pad, ali i značajnu promjenu strukture. Opći je trend pad broja mladih čitatelja (od 14 do 29 godina) i porast broja starijih čitatelja (60-69 godina). Tako je navedeno istraživanje iz Velike Britanije po kojemu je razvidno da je u posljednjih 30-ak godina broj mladih čitatelja, koji su nekad bili vodeći dio čitateljske publike, toliko pao da se može reći kako mladi najmanje čitaju. Pirker je naveo i da se drastično smanjuje vrijeme provedeno uz medije.

U istraživanjima je najprije bio uočljiv pad vremena koje se odvaja za medije, a sve je teže doći i do publike. I broj oglašivača u novinama u posljednjih deset godina pada rapidno, ali raste na TV-u i internetskim portalima. No, to ne znači da su prihodi pali u toj mjeri. Oni čak rastu. Dakle, svi pokazatelji upućuju na negativne trendove u medijima, kazao je Pirker te dodao kako se i mediji vlasnički okrupnjavaju, ali to je tek u začecima u odnosu na druge gospodarske grane. Usto, naveo je da su u SAD-u mediji iznimno profitabilni te da, za razliku od ostale industrije koja bilježi profit od 5 posto, mediji ubiru od 25 do 30 posto profita. Ako mediji žele svijetlu budućnost, neizostavno moraju, smatra Pirker, primijeniti 3M strategiju ili početi tiskati besplatne novine. Prvi je u takav projekt krenuo Metro u Švedskoj, i to prije jedanaest godina, kazao je Pirker, a danas je na tržištu dvjestotinjak besplatnih novina. Na pitanje hoće li naslovnice pune senzacija, nasilja i krvi biti budućnost novina, Pirker je ustvrdio kako to "ovisi o vrsti novina".

Internetom do veće tiraže

- Pozicija novina bit će mnogo važnija u budućnosti jer će različiti ljudi tražiti različite informacije i različitu zabavu. Naravno, bit će i ljudi koji će tražiti kriminal i nasilje na naslovnicama, ali će biti i drugih novina koje će biti "opinion leader" - kazao je Pirker.

- Mogu novine i bez te strategije imati budućnost, ali će onda morati prijeći na besplatna izdanja. Dovoljno je promijeniti taj poslovni model i biti uspješan, ali ne možete biti mnogo uspješniji ako ne koristite 3M strategiju - multimedija, multikanali i multiplatforma - rekao je Pirker i na upit gdje je Večernji list u toj strategiji kazao kako je Večernji započeo primjenu strategije jer je njegov web portal iznimno dobar, moderan i na međunarodnoj razini.

- Stoga mislim da su prvi koraci učinjeni, ali i da na red dolaze sljedeće faze primjene strategije - kazao je Pirker.

Je li web portalom Večernji list povećao broj čitatelja, kao što je to bilo u slučaju norveških novina, koje je naveo u prezentaciji, a koje su povećale broj čitatelja više od 50 posto?

- Definitivno se povećao broj čitatelja. Ne znamo koliko točno jer nije, kao u norveškom slučaju, provedeno istraživanja o tome. Ali brojke se mijenjaju vrlo brzo i mislim da će istraživanje koje ćemo provesti sljedeće godine potvrditi da će se slično dogoditi i Večernjem listu. Nadam se u postotku kao u norveškom slučaju - kazao je Pirker. Studente kojima je Pirker izlagao zanimao je utjecaj političara na uređivačku politiku i usporedba s tim u vezi u Austriji i Hrvatskoj, a mi smo ga pitali i za utjecaj oglašivača.

- Oglašivači nemaju velik utjecaj na razvoj medija. Oni su zainteresirani za publiku koju mi imamo - čitatelje, slušatelje i gledatelje. Ako im možemo "pribaviti" dosta publike, to je njima dovoljno. Stvriji oglašivači ne čine nikakve probleme. Sto se tiče politike u Austriji, to ovisi o različitim izdavačima i njihovim utjecajima te odnosima s političarima. Naša grupacija to ne čini. Više nas i ne zovu. Znaju da im to neće pomoći. U Hrvatskoj smo imali ispočetka komunikaciju s Vladom, ali više nemamo jer znaju da to neće ići. Uglavnom, nema velike razlike u trendovima u dvjema državama jer smo dio iste obitelji. Ima moćnih izdavača koji surađuju s političarima. Oni njima pomognu ovamo, a oni njima tamo. Tako i u Hrvatskoj. Ali mi to ne radimo. Ako počnete suradnju, ulazite u probleme. Vlada se mijenja, pa morate paziti na vladu slijeva, pa zdesna, i tako lako možete doći do problema. Propuštamo neke stvari zbog ovakvog pristupa, ali nastojimo držati distancu s političarima. Ne vole nas zbog toga, a i to nas košta dosta novca.

Iznenađen uspjehom 24 sata

Studente je zanimalo kako Pirker komentira uspjeh 24 sata. Odgovorio je kako je i sam iznenađen uspjehom. -Ne slažem se da su 24 sata "normalan" tabloid. Postoje razlike između njega i tabloida u Velikoj Britaniji i Skandinaviji. Govorimo o "pametnom" tabloidu, koji je različit od tradicionalnih tabloida. Možda donosi senzacionalne naslove, ali mora biti istinit. Ne može biti agresivan prema manjinama ili useljenicima, stoje čest slučaj s tabloidima u Europi, a koje uglavnom drži politička desnica. 24 sata to nisu. Ne znamo zašto su 24 sata toliko uspješne novine. Nismo očekivali ovoliku tiražu. Nadali smo se brojci od stotinu tisuća primjeraka, ali ih na dan imamo između 200 i 250 tisuća. Inicijalni strateški pristup oko 24 sata bio je vezan uz mlade čitatelje i Jutarnji list. Željeli smo oslabiti Jutarnji list novinama koje će privući mlade čitatelje i tako učiniti Jutarnji slabijim. Dakle, na neki način zaštititi Večernji list i njegovu poziciju. To nam je bila strategija, ali smo došli u situaciju da 24 sata imaju veću nakladu nego Večernji i Jutarnji list zajedno. Na upit o istraživanjima koja pokazuju popriličan broj prikrivenih oglasa u novinskim člancima, Pirker je kazao kako to zabrinjava.

- To je zabranjeno kod nas. Ne slažem se da postoji tolika razina prikrivenog oglašavanja, kako se navodi u istraživanjima, ali ću provjeriti. Mora biti granica između oglasa i tekstova. Čitatelji znaju što od pojedinog branda mogu očekivati, pa miješanje oglašivača kroz članke nipošto nije dobro. Mi u Austriji to ne radimo, a osobito pazimo na takve stvari kod dnevnih novina. Studente je zanimalo i Pirkerovo viđenje razlika između Stvrije i EPH.

- Ninoslav Pavić ponajviše želi moć i utjecaj, a WAZ profit, a mi u Styriji želimo dati doprinos društvu, a ne samo ubirati profit. Ne želimo nikakvu moć jer je to suprotno našim pravilima. Stoga i jesmo slobodni od svega - i od politike i od drugih moćnika - odgovorio je Pirker.

Goran Cvjetinović
Večernji list

{mxc}

Sub, 8-02-2025, 11:23:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.