Sud bez legitimiteta: U ožujku tvrdili da je sve u redu, a transkripti iz 2014.

Nakon nekoliko dana šutnje o prvorazrednome međunarodnom skandalu s namještanjem arbitražnog postupka o granici između Hrvatske i Slovenije Karta hrvatske morske graniceu petak se oglasio i glavni krivac cijelog slučaja, Arbitražni sud. Ništa spornog gospoda u Haagu u vjerodostojnosti cijeloga postupka nisu vidjeli. Glavno je, po njima, sve nastaviti po starom „čim slovenska strana imenuje novog koji će zamijeniti Jerneja Sekoleca koji je dao ostavku predsjedniku suda", priopćili su.

I zaista. Zašto se sve ne bi nastavilo po starom, ako na to pristane hrvatska strana. Naime, jedino Republika Hrvatska može spasiti arbitražu koju bi svatko drugi nakon ovakvoga skandala raspustio. A od hrvatskih dužnosnika mogu se očekivati baš svakakvi ustupci, Arbitraža Haagpa i da rade izravno protiv nacionalnih interesa u korist protivničke strane, čak kad su u pitanju granice. Sjetimo se samo do tada u povijesti nezabilježenog pokušaja prekrajanja crte razgraničenja na moru sporazumom Drnovšek-Račan iz 2001.

Rezultatima interne revizije Sud se sam potpuno dezavuirao

Danas više nema nikakvih sumnji u autentičnost tonskih snimaka iz kojih proizlazi teško kršenje arbitražnog postupka u određivanju granice između Hrvatske i Slovenije. Naime, kad snimke ne bi bile autentične, onda prošlog četvrtka ostavke ne bi podnijeli slovenski sudac Arbitražnoga suda Jernej Sokolec i opunomoćena predstavnicaInterna istragainterna istraga Arbitražnoga suda ne samo da je propustila utvrditi curenje informacija. Ona je propustila utvrditi namještanje cijeloga arbitražnog postupka i zbog toga Arbitražni sud nema više baš nikakvog legitimiteta nastaviti s radom za praćenje arbitraže Simona Drenik iz slovenskoga Ministarstva vanjskih poslova.

Slovenski sudac u arbitraži i slovenska diplomatkinja dogovarali su se o naknadnom plasiranju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca, odnosno dogovarali su se oko namještanja rezultata arbitraže. Nadalje, slovenski sudac je u svojim kontaktima s ostalim sudcima bio već toliko uznapredovao, da je sa njima išao na privatne večere i bio u profesionalno vrlo neobičnim odnosima s predsjednikom Suda. Već sve ovo bilo bi sasvim dovoljno za obustavu arbitražnoga postupka.

No, negdje u ožujku ove godine slovenski ministar vanjskih poslova Karlo Erjavec u jednoj televizijskoj emisiji osjetio se toliko sigurnim u sebe da se je javno pohvalio kako će "po neslužbenim informacijama Slovenija dobiti izlaz na otvoreno more". To je naravno izazvalo reakcije u Hrvatskoj, jer ovakvim informacijama slovenski službenici predstavnici prema pravilima arbitražnoga postupka nikako ne bi smjeli raspolagati. Nakon medijskih napisa i pisma ministrice vanjskih i  Janez Sekelec i Simona Drenikeuropskih poslova Vesne Pusić, Arbitražni sud pokrenuo je internu istragu nakon čega je Zagreb službeno izvješten s njenim rezultatima po kojoj nikakvog curenja informacija nije bilo.

Sve to događalo se u ožujku i travnju ove godine, dakle, znatno nakon što su inkriminirajući razgovori slovenskoga sudca u Arbitraži i djelatnice slovenskog Ministarstva vanjskih poslova snimljeni. Drugim riječima, interna istraga Arbitražnoga suda ne samo da je propustila utvrditi curenje informacija. Ona je propustila utvrditi namještanje cijeloga arbitražnog postupka i zbog toga Arbitražni sud nema više baš nikakvog legitimiteta nastaviti s radom.

Iz svega navedenoga, ne vidimo zato ni jedan drugi mogući zaključak izvanrednoga zasjedanja Sabora u srijedu i četvrtak osim obustave Arbitražnog postupka. Pitanje za vlast i oporbu može samo biti koji je najbolji pravni i politički način oblikovanja ovakve odluke. Bilo kakav drugi stav službenog Zagreba bit će čin protiv nacionalnih interesa Republike Hrvatske i u izravnoj suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, gdje u članku 2 jasno piše: „Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv". Bilo kakvo prepuštanje kopnenog područja ili teritorijalnog moraJedino mogućeNe vidimo zato ni jedan drugi mogući zaključak izvanrednoga zasjedanja Sabora u srijedu i četvrtak osim obustave Arbitražnog postupka u svim zemljama ovoga svijeta smatra se veleizdajom.

Tko je snimio transkripte?

Treba spomenuti kako je Hrvatska, umjesto odlaska na Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, svojedobno pristala na slovenske ucjene i arbitražu, jer je ulazak u EU tada Hrvatskoj bio prioritet. Sporazum su u studenome 2009. u Stockholmu potpisali hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor, Jadranka Kosor i Borut Pahora kao svjedok sporazum je potpisao i tadašnji predsjedatelj Europskog vijeća, švedski premijer Fredrik Reinfeldt. Tom prilikom, Sjedinjene Američke Države su bile izvršile snažan pritisak da do sporazuma uopće dođe. Tako je neposredno nakon potpisivanja Jadranka Kosor zahvalila „švedskom predsjedništvu i prijateljima iz Sjedinjenih Američkih Država, koji su u ovom procesu također imali razumijevanja i davali potporu".

Zanimljivo bi naravno bilo znati tko je snimio dokaze o namještanju arbitraže oko hrvatsko-slovenske granice. Nakon što je Hrvatska od 1995. do 2000. uspjela prisluškivati i snimati samog Slobodana Miloševića rado bismo vjerovali da su to učinile hrvatske obavještajne službe. Na žalost, u to treba danas ipak jako sumnjati, jer je obračun s tim segmentom naše Jozo Radošobavještajne zajednice počeo odmah promjenom vlasti 2000.. Prisjetimo se samo kako je Račanov ministar obrane Jozo Radoš napravio nemjerljivu štetu međunarodnom ugledu i vjerodostojnosti hrvatskog obavještajnog aparata kada je tjedniku Globus 2002. predao cjelokupni materijal s transkriptima Miloševićevih razgovora, koji je dotad imao oznaku vojne tajne "strogo povjerljivo".

Zato najvjerojatnije za otkrivanje istine o Arbitraži hrvatska aktualna vlast nema baš nikakvih zasluga, nego je jednom kada su se transkripti pojavili u medijima bila stavljena pred gotovo čin. Ovo daje posebnu dodatnu dimenziju cijelom slučaju, zbog čega će sigurno biti zanimljivo pratiti daljnji razvoj situacije i vidjeti kako će se Hrvatska u nastavku pozicionirati prema vrlo turbulentnim međunarodnim odnosima s kojima živimo, nadamo se na nekim drugim osnovama od onih na koji naša zemlja funkcionira od 2000.

O. Barišić

Sri, 5-08-2020, 13:15:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.