Mućak s drugom republikom ide dalje

Jutarnji list je pred Sve svete objavio razgovor s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem. U dijelu koji se tiče tzv. druge republike Josipović nije znatno odstupio od osnovnih premisa iznesenih na skupu u Uredu predsjednika prije dva Ivo Josipovićtjedna, a o čemu smo već pisali u članku „Najbolji spin Ive Josipovića nakon njegove prve kampanje: druga republika". Predsjednik se i u ovom razgovoru za Jutarnji list ponovno stavio u ulogu arbitra koji kao da nema baš nikakve veze s katastrofalnom krizom u kojoj se Hrvatska nalazi i kao da upravo on sam nije među najodgovornijima za takvo stanje.

I dok predsjednik jako rado razglaba s novinarima o svojim obećanjima s drugom republikom, nikako da mu netko od njih postavi pitanje, a on napokon odgovori, što je radio pet godina svoga prvoga mandata? Jer, kad se osvrnemo na takav način unazad, onda nam tzv. druga republika ne može nikako drugačije izgledati nego kao eufemizam za ukidanje Republike Hrvatske kao ravnopravnog međunarodnog čimbenika i stvaranje nekakve nove državne, više administrativne, tvorevine, koja će biti definirana prvenstveno u kontekstu Regije. Zato dok se ne počnu postavljati pitanja predsjedniku Josipoviću što je do sada radio, spin s drugom republikom može biti vrlo uspješan.

Druga republika

Ivo Josipović u razgovoru za Jutarnji list vješto govori o klijentelističkoj Hrvatskoj koja izbjegava bilo kakve promjene čuvajući vlastite pozicije, kao da se ne radi upravo o dijelu društva koje on sam ProblemiIvo Josipović politički inteligentno uočava hrvatske probleme nastojeći ih perfidno okrenuti sebi u korist, vrlo strukturirano govoreći upravo ono što ljudi žele čuti. Dakako da će se, ako Ivo Josipović dobije drugi mandat, pokazati pravo lice njegove druge republike, no tada će biti kasno. Zato i treba toliko insistirati na prvoj republici, Republici Hrvatskoj, kojoj je on na čelu već pet godina.najbolje personificira zajedno sa svojim uredom i okruženjem iz kojeg dolazi. Ivo Josipović vješto govori i o korupciji, onoj stvarnoj i onoj političkoj, dijagnosticirajući točno njezine posljedice: „Izlaz iz krize sigurno se ne može tražiti u daljnjem pijanom zaduživanju ili financiranju putem deficita i rasta javnog duga. Ni u koruptivnom podmazivanju dijelova nacije i stvaranju klijentelističke Hrvatske. Nema ga ni u kupovanju čitavih socijalnih skupina i njihovu pretvaranju u političke mašinerije... Izlaz nije ni u brutalnim rezovima u kojima će siromašni postati još siromašniji."

Sve ovo navodimo jer se ovakva retorika mora na izborima svidjeti mnogim građanima, i bez jasnog protuodgovora njegovih oponenata, sofizam s drugom republikom ne samo da može proći, nego će ako prođe imati i demokratski legitimitet. Ivo Josipović politički inteligentno uočava hrvatske probleme nastojeći ih perfidno okrenuti sebi u korist, Braniteljivrlo strukturirano govoreći upravo ono što ljudi žele čuti. Dakako da će se, ako Ivo Josipović dobije drugi mandat, pokazati pravo lice njegove druge republike, no tada će biti kasno. Zato i treba toliko insistirati na prvoj republici, Republici Hrvatskoj, kojoj je on na čelu već pet godina.

Prosvjed branitelja

Za ovu priliku posebno smo izdvojiti dio razgovora iz Jutarnjeg lista koji se bavi trenutno za vladajuće najneugodnijim problemom, a to je prosvjed branitelja u Savskoj pred ministarstvom ministra Predraga Matića Freda. Ovaj dio razgovora pokazuje koliko je predsjednik Republike Ivo Josipović i po pitanju braniteljskog prosvjeda na lopti, osiguravši si da u odgovorima novinarki Jutarnjeg lista Jeleni Lovrić bude vrlo je nedvosmislen i politički artikuliran.

Po njemu, radi se o političkom projektu s ciljem destabilizacije vlade. Štoviše, predsjednik je upotrijebio sav svoj autoritet i za prosvjed eksplicitno optužio HDZ, te upozorio vladu Zorana Milanovića da problem braniteljskih prosvjeda previše podcjenjuje.

O. Barišić

PRILOG - Izvadak iz razgovora za Jutarnji list

Stvara li se u Hrvatskoj situacija kijevskog Majdana. Mislim na Ukrajinu, na tamošnje dugotrajne masovne demonstracije i mislim na događanja branitelja usred Zagreba.

Ne bih radio takvu usporedbu. Velika je razlika u svakom pogledu. Prosvjedi branitelja nisu ni jednostavni ni jednoznačni. Sasvim sigurno među stopostotnim invalidima Domovinskog rata ima ljudi koji su s pravom nezadovoljni. Požalili su mi se da neka svoja zakonska prava, poput određenih oblika rehabilitacije i pomoći, teško uspijevaju ostvariti na efikasan način. Obaveza je države da se ti opravdani prigovori riješe po hitnom postupku kroz institucije sustava. Također, treba učini sve što je moguće kako bi branitelji zaista imali osjećaj da su u hrvatskom društvu maksimalno uvažavani. S druge strane, vidio sam među prosvjednicima i mnogo onih koji nikako ne pripadaju toj skupini teških invalida ili bi se trebali osjećati zapostavljeno. Neki od njih jako su bogati poduzetnici, uz to politički vrlo aktivni. Upravo oni tamo vode glavnu riječ. Određuju o kojim će se temama govoriti, a o kojima ne. Izgleda kao da su glavni organizatori i dirigenti tih događanja. Dok sam pod šatorom u Savskoj razgovarao s braniteljima o njihovim problemima, odmah su počela izvikivanja o ćirilici i drugim pitanjima koja nemaju puno veze s položajem branitelja invalida. Svaki razgovor na tu temu morao sam odbiti. Rekao sam da je hrvatski Sabor odlučio o pravima nacionalnih manjina i da se to na takvim skupovima ne može dezavuirati. Očito je riječ o posve jasnom političkom projektu.

Kakvom projektu?

Indikativna je prilično složena struktura i visoka organiziranost prosvjeda. Sudionici se izmjenjuju. Evo, smjene branitelja dolaze s raznih dijelova Hrvatske. Daju se javne izjave kako je plan proširiti tu frontu i privući nezadovoljnike različitih profila, pa i onih koji s braniteljima nemaju nikakve veze. Očito se u Savskoj želi napraviti stožer općeg nezadovoljstva u Hrvatskoj. Mislim da politika, u prvom redu Vlada, mora voditi računa o tome da je riječ o jednom širem procesu. Nikako se ovdje ne radi samo o nezadovoljstvu užeg kruga stopostotnih invalida. Ambicije kreatora prosvjeda mnogo su veće. Ali, njihovo zazivanje prijevremenih izbora, na način da se poigravaju s ljudima koji lako posegnu za oružjem ili oduzimanjem vlastitog života, jadno je i nema potporu većine branitelja ni građana.

Može li se stvaranje tog centra nezadovoljstva usred Zagreba povezati s najavama događanja u Vukovaru, uskoro, na Dan sjećanja, s implicitnom prijetnjom da će se ponoviti prošlogodišnji scenarij?

Postoji očigledna personalna povezanost i preklapanje u organizacijskoj strukturi aktualnih braniteljskih prosvjeda i događanja u Vukovaru, prošlogodišnjih kao i najavljenih za ovu godinu. Riječ je o gotovo istom krugu ljudi.

Što je cilj?

Očito je cilj politički destabilizirati Vladu. Naravno, to je posve legitiman cilj, dio demokratskih pravila igre. Pod uvjetom da se prosvjedi odvijaju u zakonom zadatim okvirima. Legitimno je i ako HDZ stoji iza toga. Ne odričem pravo prosvjedovanja, ali nije dobro da se to čini u Vukovaru, na dan komemoriranja ratnih stradanja i izražavanja pijeteta prema poginulima. Vukovar bi morao ujedinjavati Hrvatsku, a ne dijeliti. Elementarna je pristojnost da se komemoracija u Vukovaru ne koristi kao mjesto političke utakmice i sukoba.

Treba li se bojati mogućnosti da se situacija otme kontroli?

Kod takvih skupova to je, naravno, uvijek moguće. Utoliko je veća odgovornost ljudi koji organiziraju i vode prosvjede. Oni bi morali uvažavati činjenicu da je među ljudima kojima rukovode mnogo onih s teško narušenim zdravljem. Vođe okupljanja ne mogu vlastitu odgovornost za ljude koji stradavaju prebacivati na dušu bilo koga iz vlasti ili Vlade. To je odgovornost organizatora.

Ima li stvaranje eksplozivne atmosfere neke veze s predsjedničkim izborima?

Nemam argumenata za takve špekulacije. Osobno, ne mogu se požaliti na odnos branitelja. Posjetio sam ih, razgovarali smo, njihov je stav prema meni bio posve korektan. Čak i onda kad se oko nekih stvari nismo slagali.

A može li se forsiranje ozračja izvanrednog stanja dovoditi u vezu s krajnje zaoštrenom, militariziranom i makartistički nabrijanom retorikom, kakva u posljednje vrijeme dolazi iz HDZ-a?

Apsolutno. Akteri nemilih događaja u Vukovaru, kao i braniteljskih prosvjeda sasvim su očigledno povezani s HDZ-om. Ali važno je naglasiti da se velik broj branitelja ne identificira s političkim strankama.

Reagiranje Vlade? Premijer Zoran Milanović nije braniteljima otišao na noge, nego im se obratio preko televizijskih ekrana?

Izjava premijera bila je korektna i konstruktivna. Ali, bojim se da u Vladi podcjenjuju opasnost razvoja događaja u neželjenom smjeru. Naravno da se problemi rješavaju u institucijama sustava. Međutim, u ovom smo slučaju suočeni sa situacijom koja izlazi izvan okvira uobičajenih za javne prosvjede. Dobro je da su počeli razgovori s ministrom zdravlja. Branitelji se žale da ih ni jedan ministar zdravlja nije primio punih 12 godina. Bilo je tu raznih ministara, četiri iz redova HDZ-a.

Sri, 5-08-2020, 13:25:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.