Bista u Uredu predsjednika koja je puno više od simbolike

Iz izvještaja o jučerašnjom obilježavanju Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica pokraj Siska vrijedil se malo temeljitije osvrnuti na dio o bisti Josipa Broza Tita u Uredu predsjednika. Naime, s njom u svezi Ivo Josipović kao jedan od nositelja detuđmanizacije ipak je Račan - Milanović - Josipovićosjetio potrebu pozvati se na autoritet Prvoga hrvatskog predsjednika i reći kako će bista jugoslavenskoga diktatora koju je Tuđman ostavio u Uredu predsjednika „biti i u Uredu budućeg predsjednika, tko god da to bude".

Namjerno brkanje

Ivo Josipović je jučerašnjim isticanjem biste Josipa Broza Tita u Uredu predsjednika po ne U čiju koristJosipovićevo insistiranje na bisti Josipa Broza Tita u predsjednikovom Uredu zato je samo nastavak insistiranja na podjelama u hrvatskom društvu koje njemu kao cjelini nisu donijele ništa dobroga, ali jesu baštinicima vremena kada se razlika između antifašizma i komunističkog terora nije smjela ni spomenuti u javnostizna se koji puta pokazao da „ne razumije" razliku između antifašizma i komunističkog terora, odnosno da se drugo ne može opravdati prvim. Komunistički teror bio je duboko nečovječan kao što su bili fašizam i nacizam, druga dva totalitarna režima koja su odnijela nebrojeno puno nevinih žrtava.

Pri raspravi o tome je pozivati se na Franju Tuđmana zadnja vrlo ružna Josipovićeva manipulacija, budući da je Prvi hrvatski predsjednik djelovao u daleko složenijim okolnostima rata i potrebe međunarodnoga priznanja i afirmacije hrvatske države. Nastanak hrvatske države mijenjao je, naime, poredak uspostavljen od strane međunarodne zajednice predvođene zemljama antifašističke koalicije, pri čemu je prva asocijacija s hrvatskom državom nakon JOSIPOVIC-Hudelistdesetljeća jugoslavenske propagande kod tih međunarodnih čimbenika bila vrlo često NDH.

Stari recept

Josipovićevo insistiranje na bisti Josipa Broza Tita u predsjednikovom Uredu zato je samo nastavak insistiranja na podjelama u hrvatskom društvu koje njemu kao cjelini nisu donijele ništa dobroga, ali jesu baštinicima vremena kada se razlika između antifašizma i komunističkog terora nije smjela ni spomenuti u javnosti.TeznoDanas se ova razlika smije spomenuti, ali svatko tko to učini bit će još uvijek u opasnosti da ga se politički etiketira kao revizionista sklonog ustaštvu, čime će u začetku biti doveden u inferioran politički položaj.

Radi se o starom receptu. Držeći u inferiornom položaju samu ideju hrvatske nezavisnosti zbog opasnosti od navodne ustaške zmije u njedrima hrvatskoga naroda, jugoslavenske vlasti desetljećima su sve do krvavoga raspada vrlo uspješno prema međunarodnoj javnosti opravdavale svoj nedemokratski sustav vladanja nad hrvatskim narodom.

Josipović sve to jako dobro zna

Sve to Ivo Josipović jako dobro zna pa zato baš za hrvatski Dan antifašističke borbe i obljetnicu Jazovke, NesposobniTreba vjerovati da će nestati na koncu politički čimbenici u Hrvatskoj koji svoju političku snagu crpe iz ideoloških krivotvorina, iza čega se zapravo krije njihova duboka nesposobnost za uvođenjem Hrvatske u društvo razvijenih zapadnih zemaljakad je hrvatska javnost posebno senzibilizirana na temu 2. svjetskog rata, spominje bistu u Uredu predsjednika, čiji je značaj tamo puno više od simboličnog. Osim što ona zorno ukazuje na to da Hrvatska nije dostigla razinu demokratskog razvoja dovoljnu za obračun s komunističkim zločinima, ona, što je posebno važno, javno demonstrira jednu političku silu. Hrvatskom i dalje vladaju strukture koje kad zatreba mogu biti i jesu jače od elementarnih demokratskih standarda i povijesnih činjenica. Štoviše, predsjednik nam je poručio da će tako biti i dalje, tko god nakon demokratskih izbora došao na njegovu funkciju.

Ali, kao što su antifašističke ideje pobijedile u 2. svjetskom ratu, a komunistički se poredak urušio padom Berlinskog zida, tako treba vjerovati da će nestati na koncu i politički čimbenici u Hrvatskoj koji svoju političku snagu crpe iz ideoloških krivotvorina, iza čega se zapravo krije njihova duboka nesposobnost za uvođenjem Hrvatske u društvo razvijenih zapadnih zemalja. Tad će i Ured hrvatskog predsjednika biti oslobođen sramotne činjenice da u svojim prostorima drži bistu jednog diktatora, a hrvatski narod će se bez povijesnih podmetanja i ideoloških okova moći napokon okrenuti budućnosti u okvirima samostalne države koju je tako hrabro izborio u Domovinskom ratu.

O. Barišić

 

Prilog: Izvještaj Hine o obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici

U šumi Brezovica pokraj Siska, na mjestu osnutka prve naoružane antifašističke postrojbe-sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine, u nazočnosti najviših državnih dužnosnika i predstavnika diplomatskog zbora u Hrvatskoj, održana je središnja svečanost Dana antifašističke borbe.

Predsjednik Republike Ivo Josipović pozvao je predstavnike lokalnih vlasti okupljene na svečanosti u spomen-šumi Brezovica da nakon povratka na posao ne zaborave danas izgovoreno, nego da se više posvete obnovi srušenih spomenika NOB-u i promicanju antifašističkih vrijednosti.

"Tko je taj koji sprječava naše gradonačelnike da vrate spomenike Drugom svjetskom ratu u svoje gradove, koja je to sila koja ne da da se malo bolje financiraju udruge antifašista, koja ne dozvoljava da se u udžbenicima govori o istini u Drugom svjetskom ratu", upitao je Josipović i zaključio da nema nikakve velike sile, da postoje oni koji misle drugačije, ali da "oni nisu krivi zato što su nevraćeni spomenici, što udžbenici možda nisu onakvi kakvi bi trebali biti, što nedostaje sredstava za afirmaciju antifašizma". "Krivi smo mi ovdje i zato se sutra vratimo u svoje urede i radimo ono o čemu ovdje danas govorimo", kazao je predsjednik Josipović.

Ističući da su među okupljenima predstavnici stranaka lijevog i desnog centra, nazočne političare upitao je "mogu li zaista otići i u svojim stranačkim prostorijama zagovarati nešto drugačije od onoga što je izgovoreno u Brezovici".

Tito kao veliki Hrvat

Predsjednik Josipović je kazao i kako u svom uredu ima bistu Josipa Broza Tita, koju je tamo postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. "Ta bista i danas tamo stoji. Bila je tamo za predsjednika Mesića, bit će do kraja mog mandata, a siguran sam da će biti i u uredu budućeg predsjednika, tko god da to bude", rekao je.

Osnivanje Prvoga sisačkog partizanskog odreda nazvao je hrabrom i dalekosežnom odlukom, naglasivši kako se tekovine i rezultati antifašističke borbe protiv zla i ugnjetavanja ne smiju zaboraviti. Dodao je da su u sklopu te borbe postignuti i drugi važni ciljevi, da je uspostavljena republika umjesto monarhije te da je "stvoreno federativno uređenje nekadašnje države, koja je imala svoje mjesto u ustavnom i političkom uređenju i koja je omogućila da Hrvatska pravno i faktično bude proglašena samostalnom i neovisnom državom". Naglasio je i da je na čelu antifašističkog pokreta bio Hrvat, što je, kaže, najbolji odgovor onima koji iz različitih razloga izjednačavaju hrvatstvo s ustaštvom.

"Hrvatstvo nije jednako ustaštvo. Hrvatstvo je protiv ustaštva. To je jednostavna i jasna istina i nju nikada ne smijemo zaboraviti", poručio je podsjetivši da su se partizani borili protiv okupatora, ali i ustaša i četnika.

Na skupu su govorili predsjednik Vlade Zoran Milanović, potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, a u ime diplomatskog zbora nazočnima se obratio veleposlanik Republike Poljske u Hrvatskoj Macie Grzegorz Szymanski. Govore su također održali zamjenik sisačko-moslavačke županice Zdenko Vahovec, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.

U povodu 73. obljetnice ustanka i 69. obljetnice pobjede nad fašizmom, predsjednik Josipović je odlikovanja Reda Stjepana Radića uručio Nevenki Dujaković, Vasilju Kostelniku, Ćirilu Nikoliću, Boži Šegonu, Marku Vučkoviću i Radovanu Vujoševiću.

Pon, 27-01-2020, 12:33:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.